Pratite nas

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Željka Cvijanović nova predsjednica Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Republike Srpske (RS) je Željka Cvijanović, preliminarni su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), na osnovu obrađenih svih 2.240 biračkih mjesta.

Cvijanović, koja je kandidatkinja SNSD-a za entitetsku predsjednicu, na osnovu obrađenih 100 posto biračkih mjesta, osvojila je 308.877 glasova ili 47,58 posto podrške birača na općim izborima 7. Listopada, prenosi Fena.

Kandidat Saveza za pobjedu Vukota Govedarica dobio je 278.878 glasa ili 42,96 posto.

Po preliminarnim podacima SIP-a, kandidat Koalicije za BiH za potpredsjednika RS-a iz bošnjačkog naroda Ramiz Salkić je osvojio 16.623 glasova ili 2,56 posto.

Za potpredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda najviše glasova i na ovim izborima dobio je Josip Jerković iz koalicije HDZ BiH-HSS, HKDU BiH, HSP-HNS i to 2.177 ili 0,34 posto podrške birača.

Podaci SIP-a pokazuju da je broj važećih glasačkih listića za ovaj nivo vlasti 93,17 posto, odnosno nevažećih 6,83 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Objavljeno

na

Objavio

Unsko-sanska županija (USK) dio je BiH u kojemu se koncentrira najveći broj ilegalnih migranata u nastojanju da se domognu Hrvatske i nastave put ka zapadnim zemljama.

Dan nakon što je u improviziranom centru za smještaj ilegalnih migranata u Bihaću došlo do ozbiljnog fizičkog sukoba među migrantima, a napadnuti su i policajci koju su došli intervenirati – 10. listopada održan je sastanak operativnog štaba MUP-a s kojeg je još jednom poslan apel institucijama da se uključe u rješavanje problema, riješe smještaj migranata i pojačaju kontrolu granice, prvenstveno one sa Srbijom.

Iz MUP-a USK napominju kako usklopu Operativne akcije ‘Migrant’ svakodnevno prate i poduzimaju niz dodatnih mjera i aktivnosti u nastojanju da održe povoljno stanje javne sigurnosti kao i dosadašnji načina života stanovnika USK-a.

Davor Domazet Lošo: Migrantska kriza je dio globalnog rata protiv kršćanske Europe

Upozoravaju kako su u borbi s nekontroliranim dolaskom migranata i njihovim boravkom u USK-u (prvenstveno u Bihaću i Velikoj Kladuši) prepušteni sami sebi.

Dodaju kako su više puta apelirali državne institucije i humanitarne organizacije za pomoć, međutim – bitnijih bitnijih pomaka u kontroli migrantske situacije i poboljšanja uvjeta smještaja migranata nije bilo.

Iznijeli su podatke da je od početka ‘migrantske krize’ na područje USK-a pristiglo ukupno 10.113 ilegalnih migranata, od čega najviše u Bihać.

U kolovozu ove godine stiglo je njih 1866, a u rujnu rekordan broj migranata – njih 2764. Gotovo trećina migranata nije imala osobnih dokumenata, nisu identificirani, a Služba za poslove sa strancima nije ih obrađivala iako im je to zakonska obveza, navode iz MUP-a USK.

Dodaju kako je najviše ilegalnih migranata došao iz Pakistana, Irana, Iraka i Afganistana, dok je manje njih ih Sirije, Bangladeša, Indije i drugih zemalja.

“Sa povećanjem broja ilegalnih migranata došlo je i do naglog pogoršanja sigurnosne situacije u Unsko-sanskom kantonu, prvenstveno Gradu Bihaću, odnosno do znatnog povećanja broja krivičnih dijela koja su počinjena od strane migranata (krađe, teške krađe na naročito drzak način, nasilničko ponašanje, narušavanje nepovredivosti doma, napad na službenu osobu, razbojništvo, silovanje, pokušaj ubojstva i sl.), a izvršena su sa većom dozom drskosti, zbog čega je kod stanovništva USK-a došlo do velikog nezadovoljstva i straha za vlastitu sigurnost”, napominju u MUP-u.

Dodaju kako su u nastojanju da “održe povoljno stanje sigurnosti do krajnjih granica iscrpili sve svoje ljudske i materijalno-tehničke resurse” te je upitno hoće li “u budućnosti biti efikasni”, prvenstveno u Gradu Bihaću.

“Zbog svega navedenog Uprava policije MUP USK-a TRAŽI od svih institucija, prvenstveno državnih ali i svih drugih nivoa vlasti, kao i međunarodnih humanitarnih organizacija, da se ODMAH uključe u rješavanje nastale situacije, te u roku od deset dana poduzmu konkretne mjere kako bi rasteretili USK od stalnog i povećanog pristizanja ilegalnih migranata i njihovom ravnomjernom raspoređivanju na čitavoj teritoriju BiH, te rješavanju adekvatnog smješaja samo ograničenom broju migranata koje naš Kanton može primiti, a prvenstveno u cilju zaštite i sigurnosti građana USK-a i njihove imovine reguliranih ustavima i zakonima u BiH”, stoji u priopćenju MUP-a.

 

Masovna tuča među migrantima u Bihaću, policija morala uporabiti oružje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari