Pratite nas

Pregled

Idući sastanak na vrhu čelnika EU i zemalja jugoistočne Europe u Zagrebu 2020.

Objavljeno

na

Foto: EPA
EU potvrdio europsku perspektivu zapadnog Balkana i spremnost za ulaganje u infrastrukturu

Europska unija je u četvrtak na summitu u Sofiji potvrdila europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali bez konkretnih obećanja o pristupanju te istaknula spremnost za povećenje investicija radi bolje povezanosti te regije s EU-om i unutar same regije.

“Podsjećajući na sastanak na vrhu u Solunu 2003. EU ponovno potvrđuje svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Na temelju dosadašnjeg napretka partneri sa zapadnog Balkana ponovno su potvrdili svoju predanost europskoj perspektivi kao svoj čvrst strateški izbor povećanju svojih napora i uzajamnoj potpori. Vjerodostojnost tih napora ovisi o jasnoj javnoj komunikaciji”, kaže se u izjavi 28 članica EU-a, s kojom se suglasilo i šest zemalja jugoistoka Europe.

Raspoloženje u pogledu daljnjeg proširenja u više zemalja članica je krajnje negativno pa se u kompromisnom tekstu izbjeglo svako spominjanje proširenja ili pristupanja.

I same pripreme za summit obilježene su prijetnjama Španjolske da neće sudjelovati zbog toga što je na summit pozvano i Kosovo, najmlađa europska država koju, osim Španjolske, ne priznaju još četiri članice EU-a – Cipar, Grčka, Rumunjska i Slovačka.

Kako bi omekšali poziciju Španjolske, organizitori summita odlučili su da neće biti isticanja zastava, u dokumentima se ne spominju “čelnici država ili vlada”, nego “lideri”, a svako spominjanje Kosova u dokumentima bit će praćeno fusnotom da “se ne time prejudicira pozicija EU-a” oko njegova statusa.

EU u svojoj deklaraciji izražava spremnost na  angažman na svim razinama kako bi podržao političku, gospodarsku i društvenu preobrazbu regije, među ostalim putem povećane pomoći koja se temelji na konkretnom napretku partnera sa zapadnog Balkana u području vladavine prava, kao i u socioekonomskim reformama.

Hrvatska domaćin idućeg summita

U deklaraciji se kaže da EU podupire obvezu daljnjeg jačanja dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne suradnje, koju su preuzeli partneri sa zapadnog Balkana.

Foto: EPA

“To posebno uključuje pronalaženje i provedbu konačnih, uključivih i obvezujućih rješenja za bilateralne sporove koji proizlaze iz nasljeđa prošlosti te ulaganje dodatnih napora u pomirenje”, kaže se u tekstu.

Povezivanje unutar same regije i regije s Europskom unijom jedna je od ključnih tema ovoga summita.

“Uspostava guste mreže veza i mogućnosti unutar regije te s EU-om presudna je za zbližavanje naših građana i gospodarstava te za jačanje političke stabilnosti, gospodarskog blagostanja, kulturnog i društvenog razvoja.

Oslanjajući se na ostvareni napredak, među ostalim u  okviru regionalnih inicijativa, obvezujemo se znatno poboljšati povezanost u svim njezinim dimenzijama: prometnoj, energetskoj, digitalnoj, gospodarskoj i ljudskoj”, kaže se u zajedničkoj deklaraciji 28 članica EU-a.

Europska unija očekuje od zemalja zapadnog Balkana tijesnu suradnju u pitanjima sigurnosti.

“Dokazana je vrijednost naše suradnje u zaustavljanju nezakonitih migracijskih tokova i dodatno ćemo je razvijati”, kaže se izjavi.

“Borba protiv terorizma i ekstremizma, među ostalim financiranja, radikalizacije i povratka stranih terorističkih boraca, zahtijeva našu povećanu suradnju. EU i partneri sa zapadnog Balkana potvrđuju da su rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala ključni za političku i socioekonomsku preobrazbu regije, kao i za regionalnu stabilnost i sigurnost, što je u najboljem interesu njihovih građana. EU pozdravlja obvezu koju su preuzeli u pogledu poduzimanja, u suradnji s EU-om te u međusobnoj suradnji, odlučnih mjera protiv trgovanja ljudima, uzgoja droge te krijumčarenja ljudi, droge i oružja”, kaže se u tekstu.

Također se ističe spremnost za zajedničko djelovanje na suzbijanju dezinformacija i drugih hibridnih aktivnosti povećanih  suradnjom u područjima otpornosti, kibernetičke sigurnosti i strateške komunikacije.

U izjavi se pozdravlja “želju Hrvatske da tijekom svojega predsjedanja u 2020. bude domaćin sastanka EU-a i zapadnog Balkana”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Sanaderu danas dvije presude

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na zagrebačkom Županijskom sudu danas će biti objavljene dvije presude bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu – za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud te za prodaju jeftine struje Diokiju u čemu optuženičku klupu dijeli s Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih antikorupocijskih postupaka.

Oba postupka vodila je ista sutkinja Jasna Galešić koja će presudu u tzv. aferi Hypo objaviti u 13, a presudu u slučaju HEP-Dioki u 14 sati.

Milijunska provizija u vrijeme Domovinskg rata

U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti Sanader je optužen i da je ratni profiter.

“Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter”, rekao je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo, pak, smatra suprotno i u završnim govorima ističe da je Sanaderu ratno profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka umanjuje svoju ulogu.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.

Jeftina struja Diokiju

U drugom slučaju tzv. HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića na Uskok je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u međuvremenu preminuo. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg premijera, obrana je ustraju u tvrdnji da postupak treba obustaviti.

Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz.

U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika.

Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.

Sanader nepravomoćno presuđen samo u slučaju Planinska

Od niza korupcijskih postupaka Sanader je nepravomoćno osuđen jedino u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna ‘provizije’ nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio ‘pokajnik’ Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Ponovno mu se sudi i u slučaju Fimi media, nazvanom po marketinškoj agenciji preko koje se, po tvrdnjama tužiteljstva, novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika.

Početak novog postupka za primanje mita u slučaju Ina-MOL, u koji je u međuvremenu uključen i hrvatskom pravosuđu nedostupan direktor mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi, najavljen je za 23. listopada.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vlada li Hrvatskom Žikina dinastija?

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT razgovor s Draženom Stjepandićem koji je napravio monodramu prema tekstovima kolumni Zvonimira Hodaka. Pogledajte i ulomke iz predstave ‘Žikina dinastija u lijevoj našoj’ u izvedbi dramaturga, redatelja i glumca Dražena Stjepandića.

Imaju li desničari smisao za humor?  Zašto Žikina dinastija? Koja je razlika između antifašista i Žikine dinastije?

Vlada li Hrvatskom Žikina dinastija?
Jesu li Hrvatsku napali radnici Heinekena s petokrakam na čelu?
Hoće li Ministrastvo kulture financirati predstavu s desnim predznakom?
Hoće li Dražen Stjepandić, autor predstave, postati desni Oliver Frljić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari