Pratite nas

Iz Svijeta

EU spašava Schengen i zanemaruje Hrvatsku

Objavljeno

na

Foto: EPA

Hrvatska poduzima iznimne napore kako bi izbjegla opasnost da se barijere podižu na njezinoj granici sa Slovenijom ili Mađarskom

Bolja zaštita vanjskih granica postala je prioritet za EU, no i Austrijanci kao novi predsjedatelji Vijećem EU na pitanje koju vanjsku granicu imaju na umu – onu schengenske zone ili onu Europske unije – upućuje na ovo prvo: “Ponajprije, očito mislimo na vanjsku granicu Schengena”, rekao je visoki izvor austrijske vlade za Večernji list s kojim su jučer razgovarali u Beču.

Ta opaska, baš kao i prošlotjedna izjava njemačke kancelarke o mogućem slanju njemačkih graničara na “vanjsku granicu u Sloveniju”, još jednom pokazuje koliko velike napore Hrvatska mora činiti da bi izbjegla opasnost da se dodatne barijere, kako fizičke tako i političke, podižu na hrvatsko-slovenskoj ili hrvatsko-mađarskoj granici.

Politička kriza koja upravo traje u EU, sa svojim varijacijama od Njemačke do Italije, zapravo se može nazvati “operacijom spašavanja Schengena”. A pred Hrvatskom je realna opasnost da se u toj operaciji, upravo zato što su svi fokusirani na spašavanje bezgranične zone u koju Hrvatska još nije primljena, stvore dodatne prepreke na vanjskoj granici Schengena između naše i susjednih dviju država članica Europske unije. Što je upravo suprotno logici i iskustvu koje su sve druge članice EU prije nas imale nakon svog ulaska u članstvo.

Iskusni hrvatski diplomati, upućeni i u ove rasprave koje se trenutačno vode u EU, u neslužbenim razgovorima kažu da nitko, ni pojedinac ni država članica, ne može mijenjati zaključke Europskog vijeća, koji jasno govore o “vanjskim granicama EU”, ne Schengena. Ali istodobno i priznaju da mnogi u EU jesu “fokusirani na Schengen”.

Upravo zato, kažu, Hrvatska intenzivno i vodi diplomatsku bitku u kojoj svim ostalim vladama i ministrima unutarnjih poslova u EU objašnjava važnost jačanja vanjske granice EU u Hrvatskoj, dakle one prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

I važnost podrške što bržem ulasku Hrvatske u Schengen. Ministar unutarnjih poslova Njemačke Horst Seehofer danas dolazi u Beč kako bi austrijskom kolegi Herbertu Kicklu objasnio što zapravo znači Seehoferov dogovor s kancelarkom Angelom Merkel o uspostavi tranzitnih centara za neregularne migrante na njemačko-austrijskoj granici.

– Vidjet ćemo kakve su njihove mjere, ali jasno je da, onog trena kad Njemačka zaoštri na svojoj granici, Austrija mora uvesti iste mjere na svojim južnim granicama – rekao je za Večernji list jučer u Beču ministar prometa Norbert Hofer, inače nedavni kandidat desničarske stranke FPÖ za predsjednika Austrije.

Kako neslužbeno čujemo u bečkim kuloarima, austrijski dužnosnici ljutiti su na Merkel i Seehofera jer su za njihov sporazum o tranzitnim centrima doznali iz Bilda. Nijemci se nisu potrudili ni najaviti tu novu mjeru Austrijancima, kojih se to i te kako tiče.

Kompromisno rješenje, kojim je Merkel željela izbjeći lančanu reakciju “zatvaranja” granica u nizu drugih država nakon Njemačke, tako bi na kraju moglo izazvati upravo takvu lančanu reakciju i novu uspostavu graničnih kontrola na prijelazima u zoni Schengena.

 

Sebastian Kurz: Zaštita granica Europe je naš najviši prioritet

 

 

Austrija: Zaštitit ćemo granice ako Njemačka preseli migrante

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Merkel u Chemnitzu branila migrantsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u petak u dugo najavljivani posjet Chemnitzu, gradu u kojem su u kolovozu izbili veliki neredi i napadi na migranti nakon što su za ubojstvo lokalnog stanovnika privedena dvojica azilanata, gdje je pritisnuta pitanjima, morala braniti svoju politiku prihvata golemog broja migranata 2015.

Taj grad u Saskoj bio je poprište protuimigrantskih manifestacija i “lova” na strance nakon što su Daniela H., lokalnog stanovnika kubanskog podrijetla, izbola dvojica muškaraca. Za njegovo ubojstvo se sumnjiče azilanti iz Sirije i Iraka.

Merkel je u Chemnitzu sudjelovala u raspravi s oko 130 čitatelja lokalnog lista Freie Press i odgovarala na pitanja o stanju u zemlji, tvrdeći da je vlada svjesna problema i da želi čuti što ljude brine.

I sama podrijetlom iz nekadašnje Istočne Njemačke, kancelarka je na tvrdnje prisutnih da se osjećaju kao “građani drugog reda” kazala da budu ponosni na svoju pripadnost, da razumije njihovu zabrinutost zbog gospodarske situacije, ali da “nasilje nije odgovor”.

Pritisnuta pitanjima o odluci da 2015. otvori vrata za više od milijun bliskoistočnih migranata, među kojima i sirijskih i iračkih, kazala je da “greška” nije bila pomoći migrantima, već to da se na vrijeme nije obraćala pažnja na zemlje i regije od kuda migranti dolaze.

Također je branila Međunarodni pakt UN-a o migracijama koji bi se trebao usvojiti krajem godine. Obećala je da taj sporazum neće dovesti u pitanje “suverenost” država o tom pitanju.

“Svatko ima pravo donositi svoje vlastite zakone, bez obzira na budući pakt”, poručila je Merkel.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari