Pratite nas

Politika

EU UVODI SANKCIJE HRVATSKOJ! Barroso, Reding i Fuele već pokrenuli postupak

Objavljeno

na

[quote]Nakon 10 dana konzultacija s članicama Hrvatskoj se suspendira novac za Schengen i projekte iz pravosuđa[/quote]

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zajedno sa povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding i povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom započeo je proceduru za pokretanje sankcija protiv Hrvatske zbog slučaja ‘Lex Perković’ te su o tome još prošli petak informirali ostale povjerenike. To su u Bruxellesu rekli izvori iz Europske komisije, a službeno je potvrdila i Mina Andreeva, glasnogovornica povjerenice Reding.

Ona je rekla da je Komisija u kontaktu sa Hrvatskom te se još uvijek nada da će se to riješiti. U nedostatku informacija da će Hrvatska vlada uskladiti ovaj zakon, brzo i bezuvjetno, kao što je to sada slučaj, mjere protiv Hrvatske koje predviđa članak 39. pristupnog Ugovora su neminovne. Podsjetila je da je za ovu inicijativu dobivena potpora svih povjerenika.

Europska Komisija je bila vrlo jasna tijekom prošlog mjeseca da je potrebna brza i bezuvjetna promjena hrvatskog zakona kako bi se Hrvatska uskladila s europskim uhidbenim nalogom. U odsutnosti takve akcije, Europska komisija će poduzeti akciju predviđenu člankom 39 iz hrvatsko pristupnog ugovora.ž

U tu svrhu potpredsjednica Reding, predsjednik Barroso i povjerenik Fuele obavjestili su cijeli kolegij povjerenika prošli petak i dobili punu potporu kolegija za buduću akciju. Stoga, ne bude li razvoja događaja u Hrvatskoj, koja bi opravdala da se ponovno preispita situacija, pokretanje postupka predviđenog člankom 39. će se uskoro dogoditi – rekla je glasnogovornica povjerenice Reding.

Na pitanje što konkretno očekuju od Hrvatske da bi se spriječilo aktiviranje sangcija Andreeva je rekla da Komisija očekuje brzu i bezvjetnu promjenu hrvatskog zakona.

– To znači da se to treba učiniti ne za godinu dana, nema nekog vremenskog roka, ali znači bez nepotrenog odgađanja.

Ona je rekla da ne može prejudicirati koja će konačna odluka nakon konsultacija sa državama članicama biti, ali je rekla kako je stav Komisije da je riječ o kršenju povjerenja. “Ako stvarate prostor bez granica unutar EU-a, morate osigurati da zločini počinjeni u jednoj članici ne smiju ostati nekažnjeni”.

Na primjedbe da hrvatska vlada kaže da ima nekih ograničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga u više zemalja članica odgovor glasnogovornice je bio da Europska komisija traži od svih zemalja članica da korektno provode Europski uhidbeni naloge, što se dogodilo u Sloveniji i Češkoj, koje su ispravile svoje zakone jer je Komisija na tome inzistirala, ali u svakom slučaju situacija u Češkoj ili Sloveniji nije usporediva sa stanjem u Republici Hrvatskoj.

“Ovdje imamo zakon koji je bio usklađen 2010., kada se hrvatska vlada borila da se uskladi s EU pravilima, onda je tri dana prije članstva promijenjen zakon koji je suprotan europskom zakonu. Dakle, ovdje je situacija vrlo različita”, prenijela je stav svoje šefice glasnogovornica Andreeva.

Izvori iz Komisije također kažu da su inicijativu pokrenuli zajedno predsjednik Barroso sa povjerenicima Reding i Fule kako bi pokazali da je Komisija jedinstvena u ovom pitanju, da želi štititi kredibilitet procesa proširenja.

Ovo praktički znači da je procedura protiv Hrvatske već pokrenuta u petak u Europskoj komisiji, a o službenom pokretanju procedure odluka će se donijeti u srijedu na sastanku Europske komisije kada će se o tome izvijestiti i države članice Europske unije. Time službeno počinje procedura konzultacije s državama članicama nakon čega bi mjere protiv Hrvatske trebale stupiti na snagu u roku od deset dana, koliko traje procedura konzultacija, što znači da bi sankcije u tom slučaju stupile na snagu već krajem rujna.

Europska komisija je dužna prije usvajanja mjera konzultirati države članice, ali države članice ne mogu spriječiti odluke komisije. Prema izvorima iz EK, a kako i diplomatski izvori iz Bruxellesa potvrđuju, Hrvatskoj bi se uskratila novčana pomoć za Schengen koja je za sljedeću godinu 80 milijuna eura. Novac namijenjen za ovu godinu je već uplaćen Hrvatskoj. Diplomati država članica kažu da šteta po Hrvatsku nije samo svota novca već i ostvarenje interesa Hrvatske da se što prije priključi Schengenu te negativan utejcaj koji ovaj slučaj sada ima na proces proširenja.

“Svaka država ima pravo na svoj stav, pa i na neslaganje sa Europskom komisijom. Ono što je u primjeru Hrvatske neugodno je da se to događa od prvog dana članstva u EU, a prijetnju sankcijama je uspjela dobiti već za manje od tri mjeseca, dakle u rekordnom roku” rekao nam je jedan diplomata jedne države člancie EU.

Još je jedna činjenica neugodna za proces preširenje i kredibilitet ovog procesa, a to je činjenica da će se o mjerama protiv najnovije članice odlučiti upravo na sastanku Komisije namjenjen temi o proširenju i ovogodišnjem paketu proširenja i izvješća o napredku za države zapadnog Balkana.

“Inzistirali smo da Hrvatska uđe EU bez ikakvih potreba za dodatne mehanizme nadzora. To smo koristili kao dokaz da je proces proširenja vjerodostojan i da se niti jednu državu neće pustiti u članstvo dok ne bude 100 posto spremna. Sada ovaj primjer sa vašim zakonom o primjeni Europskog uhidbenog naloga protivnici proširenja koriste kao negativan primjer i kao primjer da se nismo trebali žuriti niti s Hrvatskom”, kazao nam je jedan visoki dužnosnik Eurpske komisije.

U Bruxellesu također kažu da Hrvatska još uvijek može sve spriječiti ako u međuvremenu dostavi informaciju da je spremna promijeniti spornu odredbu zakona onako kako traži Europska komisija, a to je da se u potpunosti uskladi s pravilima Europske unije i to onako kako je to Hrvatska preuzela tijekom pregovornog procesa. To bi značilo zapravo da Hrvatska ne odgodu stupanje na snagu odluke o ukidanju vremenskog ograničenja za izručenje svojih državljana.

[box_dark]Što je članak 39Članak 39 omogućava Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. (H)

[/box_dark] jutarnji

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari