Pratite nas

Politika

EU UVODI SANKCIJE HRVATSKOJ! Barroso, Reding i Fuele već pokrenuli postupak

Objavljeno

na

[quote]Nakon 10 dana konzultacija s članicama Hrvatskoj se suspendira novac za Schengen i projekte iz pravosuđa[/quote]

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zajedno sa povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding i povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom započeo je proceduru za pokretanje sankcija protiv Hrvatske zbog slučaja ‘Lex Perković’ te su o tome još prošli petak informirali ostale povjerenike. To su u Bruxellesu rekli izvori iz Europske komisije, a službeno je potvrdila i Mina Andreeva, glasnogovornica povjerenice Reding.

Ona je rekla da je Komisija u kontaktu sa Hrvatskom te se još uvijek nada da će se to riješiti. U nedostatku informacija da će Hrvatska vlada uskladiti ovaj zakon, brzo i bezuvjetno, kao što je to sada slučaj, mjere protiv Hrvatske koje predviđa članak 39. pristupnog Ugovora su neminovne. Podsjetila je da je za ovu inicijativu dobivena potpora svih povjerenika.

Europska Komisija je bila vrlo jasna tijekom prošlog mjeseca da je potrebna brza i bezuvjetna promjena hrvatskog zakona kako bi se Hrvatska uskladila s europskim uhidbenim nalogom. U odsutnosti takve akcije, Europska komisija će poduzeti akciju predviđenu člankom 39 iz hrvatsko pristupnog ugovora.ž

U tu svrhu potpredsjednica Reding, predsjednik Barroso i povjerenik Fuele obavjestili su cijeli kolegij povjerenika prošli petak i dobili punu potporu kolegija za buduću akciju. Stoga, ne bude li razvoja događaja u Hrvatskoj, koja bi opravdala da se ponovno preispita situacija, pokretanje postupka predviđenog člankom 39. će se uskoro dogoditi – rekla je glasnogovornica povjerenice Reding.

Na pitanje što konkretno očekuju od Hrvatske da bi se spriječilo aktiviranje sangcija Andreeva je rekla da Komisija očekuje brzu i bezvjetnu promjenu hrvatskog zakona.

– To znači da se to treba učiniti ne za godinu dana, nema nekog vremenskog roka, ali znači bez nepotrenog odgađanja.

Ona je rekla da ne može prejudicirati koja će konačna odluka nakon konsultacija sa državama članicama biti, ali je rekla kako je stav Komisije da je riječ o kršenju povjerenja. “Ako stvarate prostor bez granica unutar EU-a, morate osigurati da zločini počinjeni u jednoj članici ne smiju ostati nekažnjeni”.

Na primjedbe da hrvatska vlada kaže da ima nekih ograničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga u više zemalja članica odgovor glasnogovornice je bio da Europska komisija traži od svih zemalja članica da korektno provode Europski uhidbeni naloge, što se dogodilo u Sloveniji i Češkoj, koje su ispravile svoje zakone jer je Komisija na tome inzistirala, ali u svakom slučaju situacija u Češkoj ili Sloveniji nije usporediva sa stanjem u Republici Hrvatskoj.

“Ovdje imamo zakon koji je bio usklađen 2010., kada se hrvatska vlada borila da se uskladi s EU pravilima, onda je tri dana prije članstva promijenjen zakon koji je suprotan europskom zakonu. Dakle, ovdje je situacija vrlo različita”, prenijela je stav svoje šefice glasnogovornica Andreeva.

Izvori iz Komisije također kažu da su inicijativu pokrenuli zajedno predsjednik Barroso sa povjerenicima Reding i Fule kako bi pokazali da je Komisija jedinstvena u ovom pitanju, da želi štititi kredibilitet procesa proširenja.

Ovo praktički znači da je procedura protiv Hrvatske već pokrenuta u petak u Europskoj komisiji, a o službenom pokretanju procedure odluka će se donijeti u srijedu na sastanku Europske komisije kada će se o tome izvijestiti i države članice Europske unije. Time službeno počinje procedura konzultacije s državama članicama nakon čega bi mjere protiv Hrvatske trebale stupiti na snagu u roku od deset dana, koliko traje procedura konzultacija, što znači da bi sankcije u tom slučaju stupile na snagu već krajem rujna.

Europska komisija je dužna prije usvajanja mjera konzultirati države članice, ali države članice ne mogu spriječiti odluke komisije. Prema izvorima iz EK, a kako i diplomatski izvori iz Bruxellesa potvrđuju, Hrvatskoj bi se uskratila novčana pomoć za Schengen koja je za sljedeću godinu 80 milijuna eura. Novac namijenjen za ovu godinu je već uplaćen Hrvatskoj. Diplomati država članica kažu da šteta po Hrvatsku nije samo svota novca već i ostvarenje interesa Hrvatske da se što prije priključi Schengenu te negativan utejcaj koji ovaj slučaj sada ima na proces proširenja.

“Svaka država ima pravo na svoj stav, pa i na neslaganje sa Europskom komisijom. Ono što je u primjeru Hrvatske neugodno je da se to događa od prvog dana članstva u EU, a prijetnju sankcijama je uspjela dobiti već za manje od tri mjeseca, dakle u rekordnom roku” rekao nam je jedan diplomata jedne države člancie EU.

Još je jedna činjenica neugodna za proces preširenje i kredibilitet ovog procesa, a to je činjenica da će se o mjerama protiv najnovije članice odlučiti upravo na sastanku Komisije namjenjen temi o proširenju i ovogodišnjem paketu proširenja i izvješća o napredku za države zapadnog Balkana.

“Inzistirali smo da Hrvatska uđe EU bez ikakvih potreba za dodatne mehanizme nadzora. To smo koristili kao dokaz da je proces proširenja vjerodostojan i da se niti jednu državu neće pustiti u članstvo dok ne bude 100 posto spremna. Sada ovaj primjer sa vašim zakonom o primjeni Europskog uhidbenog naloga protivnici proširenja koriste kao negativan primjer i kao primjer da se nismo trebali žuriti niti s Hrvatskom”, kazao nam je jedan visoki dužnosnik Eurpske komisije.

U Bruxellesu također kažu da Hrvatska još uvijek može sve spriječiti ako u međuvremenu dostavi informaciju da je spremna promijeniti spornu odredbu zakona onako kako traži Europska komisija, a to je da se u potpunosti uskladi s pravilima Europske unije i to onako kako je to Hrvatska preuzela tijekom pregovornog procesa. To bi značilo zapravo da Hrvatska ne odgodu stupanje na snagu odluke o ukidanju vremenskog ograničenja za izručenje svojih državljana.

[box_dark]Što je članak 39Članak 39 omogućava Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. (H)

[/box_dark] jutarnji

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Politika

Milorad Pupovac: Mi želimo biti ravnopravan partner u Vladi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Na današnjem sastanku SDSS je ovlastio troje svojih zastupnika izabranih u Sabor da daju potporu Andreju Plenkoviću za mandatara nove Vlade, objavio je nakon sastanka Milorad Pupovac.

Upitan je li uvjet manjina da dobiju ministarstvo portfelja, Pupovac je rekao da će o tome kako će izgledati Vlada, njen sastav i program, naknadno razgovarati.

“Predsjedništvo SDSS-a je razgovaralo i o načinu participacije u zakonodavnoj vlasti i izvršnoj i spremni smo prihvatiti razgovor i o jednom i o drugom i imamo različite ideje oko toga, ali ćemo te ideje raspraviti s kolegama iz kluba zastupnika manjina, kao i sa preostala dva partnera iz HNS-a i Reformista s kojima smo dosad razgovarali”, rekao je Pupovac, prenosi N1

Na pitanje bi li on pristao biti ministar, Pupovac nije direktno odgovorio.

“Na tu vrstu pitanja vam ne mogu dati odgovor. Bilo je puno prilika u mojoj političkoj karijeri kada sam mogao biti član Vlade, pa nisam bio. O tome tko će to biti i u kojem obliku, razgovarat ćemo najprije između sebe. Prije nego što razgovaramo o tome međusobno i s Plenkovićem, jasno je da ne želimo licitirati ni s imenima ni s pozicijama u javnosti”, rekao je Pupovac.

Što se tiče participacije i načina participacije, ovlasti u toj participaciji, o tome će se još razgovarati, rekao je Pupovac, dodavši da SDSS izrazito cijeni činjenicu da je HDZ na svom Predsjedništvu izrazio stav o sudjelovanju manjina u Vladi.

Odluku o potpori Andreju Plenkoviću SDSS je donio u 15 minuta, uz iznimno visoku suglasnost. “Sad je samo stvar u tome da se procijeni što je najbolje za Vladu i što je najbolje za realizaciju programa koji su od interesa za zastupnike manjina, uključujući srpsku manjinu”, rekao je Pupovac.

Komentirao je parlamentarnu većinu, kao i mogućnost da u njoj sudjeluje Domovinski pokret Miroslava Škore. “Mi imamo iskustvo građenja kompromisa i postizanja konsenzusa, a što se tiče mogućnosti da uz ovih 76 bude još onih koji će podržavati većnu, mi time ne upravljamo. Ono što ne bismo htjeli da se dogodi, a to je da se dogodi iskustvo u prošlom mandatu, kad smo imali stihijsko i suspektno prelaženje ljudi iz jednih stranaka prema drugima ili podršku vladajućoj većni. To ovoj većini sada ne treba i ona ne bi smjela ni na koji način dopustiti da se to dogodi”, rekao je Pupovac.

Na kraju je dodao da manjine žele biti ravnopravni partneri u Vladi.

Plenković najavio smanjenje poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a na svu hranu…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Blaženka Divjak odlazi iz politike

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak objavila je u utorak na facebooku da se vraća akademskoj karijeri, uz nadu da će se započeti reformski procesi nastaviti, a u školstvu je, ističe, sve pripremljeno za neizvjesnu jesen.

“Rezultati parlamentarnih izbora pokazali su da građani očekuju da ministri budu političari s izbornim legitimitetom. Stoga se ja vraćam svojoj akademskoj karijeri i nadam se da će se svi ovi reformski procesi nastaviti”, napisala je Divjak.

Nastavak tih procesa, dodaje, ne ovisi samo o budućem ministru ili ministrici već i o tome koliko ljudi u sustavu obrazovanja i znanosti žele i bore se za promjene te koliko smo mi kao društvo zreli i odgovorni.

“Za neizvjesnu jesen sve je pripremljeno i to omogućuje budućem ministru ili ministrici lakši početak”, ističe Divjak, podsjećajući da je sljedeći veliki korak već pripremljeni projekt cjelodnevne nastave.

“Čini se da oko njega postoji široko suglasje te može biti dobar primjer i test kontinuiteta politika u obrazovanju”, smatra Divjak.

Zahvalivši svima koji su joj u tri godine mandata pružali podršku u uvođenju promjena u obrazovanje i znanost, podsjeća da je u Vladu ušla kao stručnjak u području obrazovanja i znanosti na poziv HNS-a te ostvarila što je obećala: kurikularnu reformu općeg obrazovanja, reformu strukovnog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u obrazovanju i znanosti, kao i rekordno ulaganje u obrazovanje i znanost.

“Način na koji je sustav obrazovanja odgovorio na krizu uzrokovanu koronavirusom pokazuje da smo uspjeli obrazovanje učiniti sposobnim odgovoriti na izazove i potrebe društva, pa čak i krizne situacije”, ističe Divjak. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari