Pratite nas

Politika

EU UVODI SANKCIJE HRVATSKOJ! Barroso, Reding i Fuele već pokrenuli postupak

Objavljeno

na

[quote]Nakon 10 dana konzultacija s članicama Hrvatskoj se suspendira novac za Schengen i projekte iz pravosuđa[/quote]

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zajedno sa povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding i povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom započeo je proceduru za pokretanje sankcija protiv Hrvatske zbog slučaja ‘Lex Perković’ te su o tome još prošli petak informirali ostale povjerenike. To su u Bruxellesu rekli izvori iz Europske komisije, a službeno je potvrdila i Mina Andreeva, glasnogovornica povjerenice Reding.

Ona je rekla da je Komisija u kontaktu sa Hrvatskom te se još uvijek nada da će se to riješiti. U nedostatku informacija da će Hrvatska vlada uskladiti ovaj zakon, brzo i bezuvjetno, kao što je to sada slučaj, mjere protiv Hrvatske koje predviđa članak 39. pristupnog Ugovora su neminovne. Podsjetila je da je za ovu inicijativu dobivena potpora svih povjerenika.

Europska Komisija je bila vrlo jasna tijekom prošlog mjeseca da je potrebna brza i bezuvjetna promjena hrvatskog zakona kako bi se Hrvatska uskladila s europskim uhidbenim nalogom. U odsutnosti takve akcije, Europska komisija će poduzeti akciju predviđenu člankom 39 iz hrvatsko pristupnog ugovora.ž

U tu svrhu potpredsjednica Reding, predsjednik Barroso i povjerenik Fuele obavjestili su cijeli kolegij povjerenika prošli petak i dobili punu potporu kolegija za buduću akciju. Stoga, ne bude li razvoja događaja u Hrvatskoj, koja bi opravdala da se ponovno preispita situacija, pokretanje postupka predviđenog člankom 39. će se uskoro dogoditi – rekla je glasnogovornica povjerenice Reding.

Na pitanje što konkretno očekuju od Hrvatske da bi se spriječilo aktiviranje sangcija Andreeva je rekla da Komisija očekuje brzu i bezvjetnu promjenu hrvatskog zakona.

– To znači da se to treba učiniti ne za godinu dana, nema nekog vremenskog roka, ali znači bez nepotrenog odgađanja.

Ona je rekla da ne može prejudicirati koja će konačna odluka nakon konsultacija sa državama članicama biti, ali je rekla kako je stav Komisije da je riječ o kršenju povjerenja. “Ako stvarate prostor bez granica unutar EU-a, morate osigurati da zločini počinjeni u jednoj članici ne smiju ostati nekažnjeni”.

Na primjedbe da hrvatska vlada kaže da ima nekih ograničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga u više zemalja članica odgovor glasnogovornice je bio da Europska komisija traži od svih zemalja članica da korektno provode Europski uhidbeni naloge, što se dogodilo u Sloveniji i Češkoj, koje su ispravile svoje zakone jer je Komisija na tome inzistirala, ali u svakom slučaju situacija u Češkoj ili Sloveniji nije usporediva sa stanjem u Republici Hrvatskoj.

“Ovdje imamo zakon koji je bio usklađen 2010., kada se hrvatska vlada borila da se uskladi s EU pravilima, onda je tri dana prije članstva promijenjen zakon koji je suprotan europskom zakonu. Dakle, ovdje je situacija vrlo različita”, prenijela je stav svoje šefice glasnogovornica Andreeva.

Izvori iz Komisije također kažu da su inicijativu pokrenuli zajedno predsjednik Barroso sa povjerenicima Reding i Fule kako bi pokazali da je Komisija jedinstvena u ovom pitanju, da želi štititi kredibilitet procesa proširenja.

Ovo praktički znači da je procedura protiv Hrvatske već pokrenuta u petak u Europskoj komisiji, a o službenom pokretanju procedure odluka će se donijeti u srijedu na sastanku Europske komisije kada će se o tome izvijestiti i države članice Europske unije. Time službeno počinje procedura konzultacije s državama članicama nakon čega bi mjere protiv Hrvatske trebale stupiti na snagu u roku od deset dana, koliko traje procedura konzultacija, što znači da bi sankcije u tom slučaju stupile na snagu već krajem rujna.

Europska komisija je dužna prije usvajanja mjera konzultirati države članice, ali države članice ne mogu spriječiti odluke komisije. Prema izvorima iz EK, a kako i diplomatski izvori iz Bruxellesa potvrđuju, Hrvatskoj bi se uskratila novčana pomoć za Schengen koja je za sljedeću godinu 80 milijuna eura. Novac namijenjen za ovu godinu je već uplaćen Hrvatskoj. Diplomati država članica kažu da šteta po Hrvatsku nije samo svota novca već i ostvarenje interesa Hrvatske da se što prije priključi Schengenu te negativan utejcaj koji ovaj slučaj sada ima na proces proširenja.

“Svaka država ima pravo na svoj stav, pa i na neslaganje sa Europskom komisijom. Ono što je u primjeru Hrvatske neugodno je da se to događa od prvog dana članstva u EU, a prijetnju sankcijama je uspjela dobiti već za manje od tri mjeseca, dakle u rekordnom roku” rekao nam je jedan diplomata jedne države člancie EU.

Još je jedna činjenica neugodna za proces preširenje i kredibilitet ovog procesa, a to je činjenica da će se o mjerama protiv najnovije članice odlučiti upravo na sastanku Komisije namjenjen temi o proširenju i ovogodišnjem paketu proširenja i izvješća o napredku za države zapadnog Balkana.

“Inzistirali smo da Hrvatska uđe EU bez ikakvih potreba za dodatne mehanizme nadzora. To smo koristili kao dokaz da je proces proširenja vjerodostojan i da se niti jednu državu neće pustiti u članstvo dok ne bude 100 posto spremna. Sada ovaj primjer sa vašim zakonom o primjeni Europskog uhidbenog naloga protivnici proširenja koriste kao negativan primjer i kao primjer da se nismo trebali žuriti niti s Hrvatskom”, kazao nam je jedan visoki dužnosnik Eurpske komisije.

U Bruxellesu također kažu da Hrvatska još uvijek može sve spriječiti ako u međuvremenu dostavi informaciju da je spremna promijeniti spornu odredbu zakona onako kako traži Europska komisija, a to je da se u potpunosti uskladi s pravilima Europske unije i to onako kako je to Hrvatska preuzela tijekom pregovornog procesa. To bi značilo zapravo da Hrvatska ne odgodu stupanje na snagu odluke o ukidanju vremenskog ograničenja za izručenje svojih državljana.

[box_dark]Što je članak 39Članak 39 omogućava Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. (H)

[/box_dark] jutarnji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Lidija Bradara: Dom naroda je ipak mjesto gdje se mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

FENA

“Cijelo sam vrijeme tvrdila da ovaj zakon neće proći u Domu naroda. Dom naroda ipak bez obzira na svoje manjkavosti i nametnuta ustavna rješenja, mjesto gdje se ipak, mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda, a tako i svih naroda”, kazala je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH.

Bradara je za Dnevnik.ba rekla kako je Klub hrvatskih izlasnika u Domu naroda federalnog Parlamenta položio test političke zrelosti.

“Bili smo spremni izjašnjavati se o zakonu kao zakonu s liste vitalnih interesa. Držala sam se Ustava, zakona i poslovnika i svih mogućnosti koje su mi bile na raspologanju”, istaknula je Bradara, prenosi Večernji.ba.

Predsjedateljica Doma naroda rekla je i kako se ovo pitanje pokušalo populistički navodno riješiti.

“Oni koji su ovih dana bombastično najavljivali da će Zakon biti usvojen su na krilima populizam pokušavali ovo riješiti”, kazala je Bradara.

Govoreći o smjeni dopredsjedatelja Drage Puzigaće (SNSD), Bradara je kazala da je on svojim postupkom potvrdio samo ono što piše u članku Poslovnika.

“Žao mi je što dio Kluba Srba smatra da je gospodin Puzigaća nešto krivo učinio i da ga treba smijeniti. On je samo potvrdio ono što već piše u Poslovniku”, istaknula je Bradara.

Osvrnula se i na nedolazak, odnosno, dolaske pa odlaske Kluba Bošnjaka u dvorani Doma naroda.

“Nije mi jasno zašto nisu došli predlagači, pa sjednica je sazvana na njihovu inicijativu”, rekla je Bradara.

Podsjetimo, današnju izvanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH zaključila je predsjedateljica Bradara (HDZ BiH) u 17 sati. Bošnjački izlasnici se ni nakon četiri sata nisu pojavili u dvoranu.

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama danas nije bio na glasovanju jer su Drago Puzigaća ( SNSD) i Lidija Bradara (HDZ BiH) odbili zakon kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se, prema Bradarinom stavu, ovakav zakon nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Posljedično tomu, Zakon o izbornim jedinicama je odbijen, a o njemu neće biti rasprave ni na Vijeću za zaštitu nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH.

Bošnjački entitetski udar doživio debakl

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari