Pratite nas

Reagiranja

Europa jasno poručila – komunizam i nacizam su isto zlo

Objavljeno

na

U Europskom parlamentu je 19. rujna 2019. usvojena “Rezolucija o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe.”

Zanimljivo je kako je tako bitan dokument promaknuo vodećim medijskim kućama u Hrvatskoj.

Šuti o njemu i zvanična politika.

Na noge je ustao tek mali dio orjunaša zatečen jasnoćom istine.

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir univerzalna načela ljudskih prava i temeljna načela Europske unije kao zajednice utemeljene na zajedničkim vrijednostima,

–  uzimajući u obzir izjavu koju su 22. kolovoza 2019. uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima dali prvi podpredsjednik Timmermans i povjerenica Jourová,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima usvojenu 10. prosinca 1948.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 12. svibnja 2005. o 60. obljetnici kraja Drugog svjetskog rata u Europi na dan 8. svibnja 1945.(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.,

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima(2),

–  uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.,

–  uzimajući u obzir svoju deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma usvojenu 23. rujna 2008.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu(4),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 22. prosinca 2010. o sjećanju na zločine totalitarnih režima u Europi (COM(2010)0783),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. i 10. lipnja 2011. o sjećanju na zločine totalitarnih režima u Europi,

–  uzimajući u obzir Varšavsku deklaraciju od 23. kolovoza 2011. o Europskom danu sjećanja na žrtve totalitarnih režima,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 23. kolovoza 2018. dali predstavnici vlada država članica EU-a u spomen žrtvama komunizma,

–  uzimajući u obzir svoju povijesnu rezoluciju o situaciji u Estoniji, Latviji i Litvi usvojenu 13. siječnja 1983. kao odgovor na „Baltički apel“ koji je uputilo 45 građana tih zemalja,

–  uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se ove godine obilježava 80. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, koji je uzrokovao ljudsku patnju dotad neviđenih razmjera i doveo do okupacije zemalja u Europi koja je potrajala desetljećima;

B.  budući da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunistički Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima, otvorivši tako put za izbijanje Drugog svjetskog rata;

C.  budući da je, kao izravna posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, uz nacističko-sovjetski Sporazum o prijateljstvu i demarkaciji koji je uslijedio 28. rujna 1939., Republiku Poljsku prvo napao Hitler, a dva tjedna kasnije i Staljin, čime je ta zemlja lišena neovisnosti, a poljski narod suočen s nezapamćenom tragedijom; te da je komunistički Sovjetski Savez 30. studenog 1939. započeo agresiju na Finsku, a u lipnju 1940. okupirao i pripojio dijelove Rumunjske (teritorije koji nisu nikad vraćeni) te pripojio nezavisne republike Litvu, Latviju i Estoniju;

D.  budući da su nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje mogle provesti obnovu i započeti proces pomirenja, dok su druge europske zemlje ostale pod diktaturom, a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, još pola stoljeća te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni;

E.  budući da, usprkos tome što su zločini nacističkog režima ocijenjeni i kažnjeni u okviru Nürnberškog procesa, još uvijek postoji hitna potreba za većom osviještenošću, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zločina staljinizma i drugih diktatura;

F.  budući da su u nekim državama članicama komunističke i nacističke ideologije zakonom zabranjene;

G.  budući da je europska integracija od početka predstavljala reakciju na patnje prouzročene dvama svjetskim ratovima i nacističkom tiranijom koja je dovela do holokausta, odgovor na širenje totalitarnih i nedemokratskih komunističkih režima u središnjoj i istočnoj Europi te način da se suradnjom i integracijom prevladaju duboke podjele i neprijateljstva u Europi, prestane s ratovima i osigura demokracija u Europi; budući da je za europske zemlje koje su pretrpjele sovjetsku okupaciju i komunističku diktaturu, proces proširenja EU-a koji je započeo 2004. značio povratak u europsku obitelj kojoj pripadaju;

H.  budući da se europska tragična povijest ne smije zaboraviti kako bi se odala počast žrtvama, osudili počinitelji i postavili temelji za pomirenje koje počiva na istini i sjećanju;

I.  budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;

J.  budući da je prije 30 godina, 23. kolovoza 1989., obilježena 50. godišnjica Pakta Molotov-Ribbentrop te je u znak sjećanja na žrtve totalitarnih režima organiziran „Baltički put“, dotad nezabilježena demonstracija dva milijuna Litavaca, Latvijaca i Estonaca koji su se uhvatili za ruke i formirali ljudski lanac koji se protezao od Vilniusa do Rige, pa sve do Tallinna;

K.  budući da su, usprkos tome što je Kongres narodnih zastupnika SSSR-a 24. prosinca 1989. osudio potpisivanje Pakta Molotov-Ribbentrop, kao i drugih sporazuma s nacističkom Njemačkom, ruske vlasti u kolovozu 2019. odbacile odgovornost za taj sporazum i njegove posljedice te trenutačno promiču stajalište da su Poljska, baltičke države i Zapad pravi pokretači Drugog svjetskog rata;

L.  budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile staljinističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;

M.  budući da otvoreno radikalne, rasističke i ksenofobne skupine i političke stranke potiču na mržnju i nasilje u društvu, primjerice širenjem govora mržnje na internetu, što često dovodi do porasta nasilja, ksenofobije i netolerancije;

1.  podsjeća na to da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; podsjeća na to da su te vrijednosti zajedničke svim državama članicama;

2.  naglašava da je Drugi svjetski rat, najrazorniji rat u povijesti Europe, započeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacističko-sovjetskog Sporazuma o nenapadanju od 23. kolovoza 1939., poznatog i kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola, u kojima su ta dva totalitarna režima sa zajedničkim ciljem osvajanja svijeta podijelila Europu u dvije zone utjecaja;

3.  podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi;

4.  izražava svoje duboko poštovanje za svaku žrtvu tih totalitarnih režima i poziva sve europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teške kršenja ljudskih prava, pobrinuli se da ih se iznese pred sudove i zajamčilo da se takvi zločini više nikada ne ponove; naglašava važnost očuvanja sjećanja na prošlost jer bez sjećanja ne može biti pomirenja te ponavlja svoj ujedinjeni stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideološku pozadinu;

5.  poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim;

6.  osuđuje manifestacije i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam i staljinizam u EU-u;

7.  osuđuje povijesni revizionizam i glorificiranje nacističkih kolaboracionista u nekim državama članicama EU-a; duboko ga brine sve veće prihvaćanje radikalnih ideologija i povratak fašizmu, rasizmu, ksenofobiji i drugim oblicima netolerancije u Europskoj uniji te uznemiruju vijesti iz nekih država članica o šurovanju političkih vođa, političkih stranaka i tijela kaznenopravnog progona s radikalnim, rasističkim i ksenofobnim pokretima različitih političkih denominacija; poziva države članice da najoštrije osude takva djela jer ona ugrožavaju vrijednosti EU-a, mir, slobodu i demokraciju;

8.  poziva sve države članice EU-a da 23. kolovoza obilježavaju kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima i na razini EU-a i na državnoj razini te da razvijaju svijest mlađih generacija o tim temama tako što će povijest i analizu posljedica totalitarnih režima uključiti u kurikulume i udžbenike svih škola u EU-u; poziva države članice da podrže dokumentiranje mučne prošlosti Europe, na primjer prevođenjem rasprava s Nürnberškog procesa na sve jezike EU-a;

9.  poziva države članice da osude sve oblike negiranja holokausta, uključujući trivijaliziranje i umanjivanje zločina koje su počinili nacisti i njihovi kolaboracionisti, te da spriječe pojavu trivijalizacije u političkom i medijskom diskursu;

10.  zalaže se za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima; potiče države članice da kroz opću kulturu promiču obrazovanje o raznolikosti našeg društva i o našoj zajedničkoj povijesti, uključujući obrazovanje o zvjerstvima počinjenim u Drugom svjetskom ratu, poput holokausta i sustavnog dehumaniziranja njegovih žrtava tijekom niza godina;

11.  nadalje, poziva na to da se 25. svibnja (godišnjica smaknuća heroja iz Auschwitza ritmajstora Witolda Pileckog) proglasi međunarodnim danom junaka borbe protiv totalitarizma koji će biti izraz poštovanja i počasti prema svima onima koji su, suprotstavivši se tiraniji, pokazali junaštvo i istinsku ljubav za čovječanstvo te će budućim generacijama služiti kao jasan primjer ispravnog stava koji treba zauzeti pred prijetnjom od totalitarnog porobljavanja;

12.  poziva Komisiju da pruži efektivnu potporu projektima za povijesno pamćenje i sjećanje u državama članicama kao i za aktivnosti Platforme europskog sjećanja i savjesti te da u okviru programa Europa za građane odvoji odgovarajuća financijska sredstva za komemoraciju i sjećanje na žrtve totalitarizma, kao što je to izneseno u stajalištu Parlamenta o programu Prava i vrijednosti za razdoblje 2021. – 2027.;

13.  izjavljuje da europska integracija kao model mira i pomirenja predstavlja slobodan izbor naroda Europe koji su se tako opredijelili za zajedničku budućnost te da Europska unija ima posebnu odgovornost za promicanje i zaštitu demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, ne samo unutar već i izvan Europske unije;

14.  ističe da su se, u svjetlu pristupanja EU-u i NATO-u, zemlje istočne i središnje Europe ne samo vratile u europsku obitelj slobodnih demokratskih zemalja, već da su se, uz pomoć EU-a, pokazale uspješnima u provedbi reformi i postizanju društveno-gospodarskog razvoja; naglašava, međutim, da ta mogućnost treba ostati otvorena i drugim europskim zemljama kako je utvrđeno u članku 49. UEU-a;

15.  tvrdi da je Rusija i dalje najveća žrtva komunističkog totalitarizma i da će njezin razvoj u demokratsku državu biti otežan sve dok vlada, politička elita i politička propaganda nastavljaju s umanjivanjem komunističkih zločina i veličanjem sovjetskog totalitarnog režima; stoga poziva sve dijelove ruskog društva da se suoče sa svojom tragičnom prošlošću;

16.  duboko je zabrinut zbog nastojanja sadašnjeg ruskog vodstva da iskrivi povijesne činjenice i umanji zločine sovjetskog totalitarnog režima te ih smatra opasnom sastavnicom informacijskog rata koji se vodi protiv demokratske Europe s ciljem da se ona podijeli te stoga poziva Komisiju da se odlučno suprotstavi tim nastojanjima;

17.  izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola;

18.  napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava;

19.  osuđuje činjenicu da ekstremističke i ksenofobne političke snage u Europi sve više posežu za iskrivljivanjem povijesnih činjenica te koriste simboliku i retoriku u kojoj se čuju odjeci nekih aspekata totalitarne propagande, uključujući rasizam, antisemitizam i mržnju prema seksualnim i drugim manjinama;

20.  apelira na države članice da se pridržavaju odredbi Okvirne odluke Vijeća, tako da se suprotstave organizacijama koje šire govor mržnje i nasilje u javnim prostorima i na internetu; te da efektivno zabrane neofašističke i neonacističke skupine i svaku drugu zakladu ili udrugu koja veliča i glorificira nacizam i fašizam ili bilo koji drugi oblik totalitarizma, poštujući pritom domaći pravni poredak i nadležnost;

21.  naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve;

22.  nalaže Predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, ruskoj Dumi i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva.

Izvor.

Pogodite zašto mediji u Hrvatskoj (ne i hrvatski mediji jer takvo što ne postoji) nisu objavili da je prije 12 dana, dakle 19. rujna 2019. godine Europski Parlament donio rezoluciju u kojoj potpuno jasno i nedvosmisleno izjednačava zlo nacional-socijalizma i internacional-socijalizma kojeg u ovom dokumentu naziva imenom pod kojim je taj rigidni totalitarizam poznatiji – komunizam?

Europa je jasno rekla svoje: Komunizam je zlo!! S obzirom da je Hrvatska članica Europske unije bilo bi vrijeme da se počne ponašati u skladu ne samo s ovom Rezoucijom nego u skladu sa svim rezolucijama, deklaracijama, izjavama, načelima i odlukama navedenim u uvodnom dijelu ove Rezolucije. A to znači da se počnu zabranjivati komunistički simboli i balovi vampira poput onog koji se održava svakog svibnja u Kumrovcu a koji direktno vrijeđaju sve žrtve ove odvratne, totalitarne, genocidne, nedemokratske ideologije.

Dakle, počnimo se konačno ponašati kao Europljani, osudili smo nacizam i fašizam koji i treba biti osuđen, zabranili smo njihove simbole koji i trebaju biti zabranjeni, a sad je konačno red i na komunizam, da se zabrane njegovi simboli, da se zabrani petokraka, da se uklone imena ulica, trgova i ostalih javnih površina kao i spomenici komunističkim liderima i krvolocima i da konačno jednom zauvijek završimo s tim sramnim djelom ne samo hrvatske i europske nego i svjetske povijesti!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Zajednica utemeljitelja HDZ-a ‘dr. Franjo Tuđman’: Pokažimo odgovornost i zajedništvo

Objavljeno

na

Objavio

Zajednica utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“ iz osjećaja odgovornosti prema svima koji podnose težak teret krize u kojoj se, baš kao i sve druge zemlje našla i naša domovina, poziva na nužno potrebnu odgovornost. To podrazumijeva zajedništvo oko napora koje kao društvo ulažemo kako bi zaštitili zdravlje i živote ljudi, te ublažili posljedice ove krize na naše gospodarstvo.

Zbog toga je neprihvatljivo ovu krizu, koju nitko u Hrvatskoj nije izazvao niti na bilo koji način uzrokovao, stavljati u neprihvatljiv politički kontekst, optužujući Vladu, a time i HDZ, da na njoj žele politički profitirati. Takvo neodgovorno lamentiranje mogu si dopustiti samo oni koji su nesvjesni dubine ove krize i zahtjevnosti vremena koje je pred nama, omalovažavajući sve istinske napore da iz ove situacije izađemo sa što manje žrtava.

Zbog toga Zajednica utemeljitelja, svjesna da će razvojem krize rasti broj neodgovornih i zlonamjernih pojedinaca, ali i onih koji u strahu od neizvjesnosti gube živce i traže sve i odmah, poziva sve dobronamjerne ljude da zadrže prisebnost, ne podliježu iracionalnim pozivima na ignoriranje zdravstvenih rizika i širenju panike. Vodimo računa da upravljanje krizom ovakvih razmjera nije jednostavan posao, da nitko ne može predvidjeti duljinu njenog trajanja i da su sredstva s kojima država raspolaže limitirana.

Stoga pozivamo sve, neovisno u kojoj se ulozi nalaze i neovisno pripadaju li javnom ili privatnom sektoru, na razboritost i ponašanje koje će nam omogućiti da sačuvamo supstancu koja će nam, kada zdravstvena kriza završi, omogućiti nastavak gospodarskih aktivnosti.

Od onih koji su nas, kada je naša Vlada gospodarske i financijske teme tretirala kao prvorazredna pitanja, napadali ideološkim floskulama i predbacivali nam izmišljeno „ideološko zastranjivanje“, ne očekujemo da u ovoj krizi budu konstruktivni ni prema Vladi ni prema HDZ-u. Ali moramo ih pozvati da makar u ovim teškim okolnostima neutemeljenim kritikama prestanu nanositi štetu čitavom društvu.

Apeliramo na sve da se suzdrže od pamfletističkog pristupa ozbiljnim temama. Pozivamo sve aktere na političkoj i društvenoj sceni da se klone nerazumnog pretjerivanja i pokušaju biti odgovorni prema sebi, svojim obiteljima i čitavom društvu.

Pobrinimo se da na kraju svega, kad utihnu zasljepljujuće strasti i isključivost sudionika, naše ponašanje u vrijeme ove krize dobije zadovoljavajuću ocjenu.

Mario Kapulica

Predsjednik Zajednice Utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi reagirao na prozivanje hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Reagiranje Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi na prozivanje hrvatskih branitelja od strane Tomislava Klauškog

„Teret solidarno podnose svi. A hoće li ga podnijeti i branitelji?“, piše Tomislav Klauški u svojoj kolumni. A što je prava istina? U obvezi zaštite istine i digniteta hrvatskih branitelja dužni smo reagirati:

Gospodine Klauški, ne baš toliko davnih devedesetih pa da ste sve mogli zaboraviti upravo smo mi, hrvatski branitelji, stali u obranu građana i zajedno stvorili Republiku Hrvatsku, za javnost bili smo heroji, upravo onakvi kakvima danas zaslužno titulirate medicinsko osoblje i, za svaku pohvalu, stožer za obranu od korone.

Samo zlonamjerna osoba može nas dovoditi u kontekst onih kojima do Hrvatske i njenih građana nije stalo, samo onaj koji ne želi vidjeti ne uočava da branitelji dijele sudbinu svog naroda. Solidarnost smo pokazali u mnogim teškim trenutcima od skupljanja pomoći do volonterskog rada kada je trebalo pomoći poplavljenima u Gunji, čišćenje snijega gdje god je zatrebalo bilo da se radilo o Splitu, Zagrebu ili Žumberku… gasili požare, čistili podmorje, raščišćavamo nakon potresa…, poduprli smo djelatnike Imunološkog zavoda, radnike RIZ-a i Kamenskog, pružili smo potporu Sindikatu medicinskih djelatnika, podržali prosvjetne djelatnike…Tada su nas mediji prozivali da se u sve petljamo.

Danas, u vrijeme krize izazvane COVID-19 i potresom na području grada Zagreba, hrvatski branitelji su se, sukladno svojim mogućnostima i zdravstvenom stanju, stavili na raspolaganje lokalnim stožerima CZ i opet su tu na ispomoći svom narodu i Domovini. Pitajte npr. u KBC-u Firule tko je napravio konstrukcije za dezinfekcijsku prostoriju.

Gospodine Klauški, znate vi dobro, no ne želite vidjeti pa vas podsjećamo da je nesretno stradali radnik pri saniranju posljedica potresa u Zagrebu – hrvatski branitelj.

Dobro je vama poznato i da je oko 190 000 hrvatskih branitelja još radno aktivno, njih će kriza zahvatiti kao i sve ostale radnike, umirovljeni će dijeliti sudbinu svih umirovljenika, a nezaposleni neće biti u različitoj poziciji od ostalih nezaposlenih. Naravno, o njima vi niste ni razmišljali. Vas žuljaju oni koje smatrate povlaštenima.

Valjda su povlašteni zato što više nisu živi, što su poginuli da bi vi danas mogli slobodno pisati. Da – 14 330 obitelji poginulih i umrlih hrvatskih branitelja prima obiteljsku mirovinu, njima žrtva nije strana, žive je svaki dan od trenutka kad su ostali bez svojih voljenih. Vas žuljaju i ratni vojni invalidi, ni njima žrtva nije nepoznata, vrlo je „opipljiva“, nedostaju udovi ali još bole, ožiljci su zarasli, ali ne i rane. Rane im ljudi poput vas prekapaju svakodnevno. Da, 55 738 hrvatskih branitelja prima invalidsku mirovina jer je dijelilo sudbinu svog napadnutog naroda.

Sasvim slučajno se niste sjetili još 17 kategorija određenih prema posebnim propisima (pripadnici bivše JNA, sudionici NOR-a, bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ, zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda, članovi Izvršnog vijeća Sabora, članovi HAZU-a…).

Svjesno i namjerno potičete dodatni nemir u ovo vrijeme velike krize i nesigurnosti, unosite dodatne podjele u društvu i neistinito informirate javnost. Ako ćemo barem vas spasiti od frustracije rado ćemo biti dežurni negativci i vječni krivci za sve.

Gospodine Klauški, podsjećamo vas, iako ne sumnjamo da vaš britki novinarski um i to zna, da od rata za nas branitelje traje „pandemija umiranja“. Naime, od završetka Domovinskog rata umrlo je više od 65 tisuća hrvatskih branitelja, a 74 440 hrvatskih branitelja nezaposleno je i nema nikakva primanja te živi na rubu egzistencije.

Stvarno smo povlašteni! Imali smo privilegiju dati život, dijelove svojeg tijela, već dugi niz godina imamo privilegiju umirati ranije od prosjeka opće populacije RH. Teret, čini se, solidno podnosimo kad to vi niste ni uočili!

Čovjek, gospodine Klauški, da bi mogao biti slobodan i nezavisan, da bi mogao biti Čovjek – mora biti smion. Smionost se rađa u bitci između racionalnog i iracionalnog; ubijen, razdrt, raskomadan, ali nepokoleban. To je hrvatski branitelj, tako smo se zaputili povijesnom stazom do Oluje i do danas. Ništa na ovom svijetu ne može nas pokolebati u ustrajanju na toj stazi, pa ni opasna zbrka koju vi kreirate. Pitamo se, s kim solidarno?

Hrvatski branitelji su bili na najčasnijem mjestu na kojem su mogli biti kada je to Hrvatskoj trebalo, obranili što se obraniti moglo, oslobodili što je okupirano i samom svojom nazočnošću prihvatili rizik smrti, invaliditeta, zarobljavanja, mučenja…, a što se tiče doprinosa hrvatskih branitelja u svim dosadašnjim kriznim situacijama bili smo i ostali prvi i DOMOVINI VJERNI.

S poštovanjem,

ZUV HGP
predsjednik
Krešimir Maretić

Jan Ivanjek: Tko će se sad usuditi reći da Hrvatskoj vojsci treba rezati proračun, ili da ne trebaju avioni, oprema, veće plaće

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari