Pratite nas

Europa predložila šest reformi za izvlačenje BiH iz krize

Objavljeno

na

Manji porezi na rad, reforma tržišta rada, (para)fiskalni nameti, elektronski registar tendera,reforma socijalnog sustava i nulta tolerancija korupcije. to je šest problema i šest rješenja koje je načinilo izaslanstvo Europske komisije u Sarajevu, zajedno s lokalnim gospodarstvenicima i uputilo ih na adrese svih ključnih političkih stranaka u BiH.

eubihzastavezgradaKako piše Dnevni list u tekstu ”Ili to ili propast”, tih šest skupina problema s rješenjima bi trebala povući BiH iz ekonomskog ambisa.

Stotinjak stranica preporuka

Srž ovih preporuka napisanih na stotinjak stranica, smanjivanje je previsokih poreza na rad kako bi se smanjila i cijena rada. Europska komisija zajedno s gospodarstvenicima okupljenim oko Vijeća stranih ulagača u BiH i Udruženja poslodavaca od političkih elita u BiH zahtijeva i reforme tržišta rada kako bi se otvorila nova radna mjesta, što zahtijeva i izmjenu i usuglašavanje entitetskih zakona o radu. Urađen je, navodi Dnevni list, i kompletan popis raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta koji bi trebali – niti uvedeni.

Od budućih vlasti u BiH, budući da je ovima službeno ostalo tek par mjeseci mandata, između ostalog traži se i sveobuhvatni elektronski registar tendera, gdje se doslovno ukrade najviše novca.

Među, po naše političke elite, najbolnijim reformama je i reforma sustava socijalne pomoći. Svima je odavno poznato kako se u ovom sustavu troše enormne količine novca, a da istodobno veliki dio tih sredstava ne dolazi do onih kojima je ta pomoć najpotrebnija. Sredstva i stručna pomoć za provođenje reformi su osigurani.

Uhodano mito

Isto tako, danas je svim ulagačima poznato kako moraju svladati 14 razina uprave i dobiti najmanje 17 dozvola kako bi pokrenuli poslovanje u BiH. U tako složenom sustavu cijeli je proces osobito podložan korupciji. Različite međunarodne financijske institucije, razna udruženja gospodarstvenika, razne organizacije koje se bave ovim pitanjem pa i neka istraživanja domaćih vlasti ukazuju kako je oko deset posto tvrtki bilo u kontaktu s javnim dužnosnikom ili službenikom i dalo im mito u protekloj godini.

”Uhodane” tvrtke plaćale su mito u prosjeku sedam puta godišnje, navodi se tako u izvješću Ujedinjenih naroda koje se bavilo ovom bolešću.

Vijeće stranih ulagača, koje okuplja kompanije koje zapošljavaju više od 12.000 radnika, ističe pak u svom izvješću kako problem korupcije, odnosno davanja mita, znatno povećava troškove poslovanja u BiH. Preporučilo je kako bi BiH i sve njezine razine vlasti trebale usvojiti politiku nulte tolerancije prema korupciji te osigurati trajne resurse za istrage, kazneni progon i kažnjavanje korumpiranih dužnosnika na svim razinama koji pokušavaju uzeti mito od gospodarstvenika. Izvješće Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal naglašava korupciju kao jednu od najvećih zapreka za poslovanje u BiH.

Zapljena imovine

Izravna posljedica je manje ulaganja jer potencijalni ulagači imaju problema sa savladavanjem složenog sustava državnih, entitetskih, županijskih i općinskih vlasti kako bi se registrirali i dobili potrebne licence, navodi se u izvješću u kojem se ističe i kako su javni dužnosnici s najvećim rizikom traženja mita u odnosima s tvrtkama zdravstvene ustanove, policijski službenici, carinici te suci ili tužitelji. Neprocesuiranje slučajeva korupcije dovodi do manjka povjerenja u pravosuđe, i na tom je polju potrebno još puno raditi. To je stvarnost poslovanja u BiH.

Iako su vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj donosile određena zakonska rješenja, činjenica je kako se mnogi zakoni, pa čak i presude, kod nas ne provode. Pred novim vlastima u BiH naći će se uskoro i nova direktiva donesena u EU-u koja predstavlja korak naprijed time što korupciju uključuje na popis kriminalnih djelatnosti koje zahtijevaju proširenu zapljenu nezakonito stečene imovine, navodi mostarska novina. Važno je i to što tekst uspostavlja jedinstvene standarde za oba entiteta, ali i za sve zemlje u okruženju koje će ih morati prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Tako bismo trebali dobiti paneuropsku politiku zapljene dobara stečenih kriminalnom aktivnošću, uključujući i u našoj zemlji sveprisutnu korupciju. Sredstva od zapljene trebala bi se koristiti u korist šire zajednice, primjerice, za izgradnju vrtića.
izvor:bljesak

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Otvoreno – Sukob Klisovića i ministra Pavića oko podjele novca EU

Objavljeno

na

Objavio

isječak/HRT

Hoće li pomoć EU-a biti dostatna za gospodarski oporavak Hrvatske, tema je o kojoj su večeras u Otvorenom raspravljali vanjskopolitički analitičar Kristijan Kotarski, SDP-ov saborski zastupnik Joško Klisović i HDZ-ov ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. No rasprava se ubrzo pretvorila u žestoki verbalni sukob između ministra Pavića i saborskog zastupnika Klisovića.

Na početku je već u prvom izlaganju SDP-ov Joško Klisović krenuo napadati HDZ.

– Ovaj novac iz EU ne bismo smjeli dati u ruke HDZ-u, to je stranka kojoj se sudi za korupciju. To je stranka iz koje je 15 ministara otišlo zbog optužbi za korupciju. Hrvatska ne smije pretočiti ove novce u džepove političara, nego usmjeriti onima kojima treba – gospodarstvenicima i društvu u širem smislu. Ne mislim da je ovo velika pobjeda HDZ-a, nego je to prijedlog Europske komisije. A treba vidjeti i hoće li ovo proći, treba se izboriti da to prođe. Nije to uspjeh hrvatskog predsjedanja, to su pokrenuli Merkel i Macron – kazao je Klisović.

– Ovo je veliki uspjeh hrvatskog predsjedanja. Vaša vlada je izgubila milijardu eura u prethodnim pregovorima. Mogli ste dobiti milijardu ekstra. Europski novci nisu korupcija. Gospodine Klisoviću pet revizija je jasno reklo, vaša vlada 2013. gubi milijardu, a vlada Andreja Plenkovića u 2020. dobiva 20 milijardi – odgovorio mu je ministar Pavić.

Drugi žestoki sukob izbio je zbog Klisovićeve primjedbe da je Vlada pokazala svoju nesposobnost time što nije uspjela organizirati donatorsku večer za obnovu Zagreba.

– Albanija je u dva mjeseca dobila donatorsku večeru koju je organizirala Europska unija. Albanija koja nije uopće članica uspjela je to napraviti, a Hrvatska koja predsjeda Vijećem EU nije. Nemojte nam oči mazati, nemojte nas obmanjivati – vikao je Klisović.

– Gospodine Klisoviću, konsolidarnost 600 milijuna eura, plus donatorska večer. Ne brinite organizirat će premijer Plenković donatorsku večer – prekidao ga je Klisović.

Prepucavanja je okončala voditeljica riječima da je režija odlučila da je emisija gotova.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Karamarko: Točno godinu dana nakon što je ‘Vidoviti Blagoje’ ovo odguslao, dao sam ostavku

Objavljeno

na

Objavio

IFIMES je međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane. Redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. Riječ je o nevladinoj udruzi, očito lijeve provenijencije, koju bismo mogli percipirati kao većinu sličnih, ambicioznih, glasnih pa i parazitskih (iskustvo hrvatskog državnog proračuna) organizacija. No možda to u ovom slučaju nije tako jednostavno… Zašto?

Zanimljivo je spomenuti samo dio partnera IFIMES-a: Svjetska sigurnosna mreža, EU-China Economics & Politics Institute i Centar za strateška istraživanja Ministarstva vanjskih poslova Republike Turske, a institut ima i predstavnika u Ekonomskom i socijalnom vijeću Ujedinjenih naroda. Kadrovska slika uprave i članstva izaziva pozornost. Posebice nas u RH jer smo očito objekt posebnog interesa i angažmana istih.

Počasni predsjednik IFIMES-a je Stjepan Mesić, predsjednik Vijeća je Craig T. Smith (bivši politički direktor Bijele kuće), dok su direktori Zijad Bećirović i Bakhtyar Aljaf. Institut, eto, ima i Savjetodavno vijeće, a predsjednik istoga je Budimir Lončar. Vrijedna članica ovog društva bila je i Jadranka Kosor koja (navodno) to više nije.

A da funkcija vijeća koje dijeli savjete bude gotovo savršena, pobrinuo se jedan doista živopisan član tog jata imenom Blagoje Grahovac. Rečeni gospodin je umirovljeni general zrakoplovstva JNA, analitičar geopolitičkih i društvenopolitičkih procesa u “regionu”, kolumnist i autor nekoliko knjiga. Moram priznati da sam ga malo “proguglao”, prolistao nešto uradaka, eseja, intervjua i zapamtio izjavu kako je “Jugoslavija bila unikatni dragulj”.

No posebno je indikativan i zanimljiv njegov uradak pod naslovom “Biografije”. To guslarsko razmatranje životopisa aktera političke scene bivše države, od ’90-ih do danas, uz podjelu na dobre i loše, objavljeno je u dnevnoj novini Vijesti u Podgorici 12. 6. 2015. godine. Zapamtimo, 2015. godine.

Dva ulomka iz tog teksta zavrijedila su biti citirana u ovoj objavi.

Kaže naš “vazduhoplovac”: “Peti kriterij za dobru biografiju je da političar posjeduje dvije temeljne evropske vrijednosti, a to su antifašizam i poštovanje različitosti. Tuđman je od početnog antifašiste, u svojoj drugoj dobi provodio opštu fašizaciju Hrvatske. Tipičan politički proizvod tuđmanizacije su Kolinda Grabar-Kitarović i Tomislav Karamarko, dok su političke žrtve tog procesa već osvjedočeni antifašisti Ivo Josipović i Zoran Milanović”.

I još jedan frapantan ulomak: “Prije šest godina javno sam iznio stav da nema mira na Balkanu dok od svih državnih i političkih funkcija ne budu odmaknuti Silvio Berlusconi, Ivo Sanader, Milo Đukanović, Hasim Taci, Nikola Gruevski i Tomislav Karamarko za koga je tada malo tko i čuo. Očekivao sam da će procesi brze ići, ali, iako usporeno, ipak idu. Do sada su otišla dvojica, do kraja ove godine će otići jedan, a do kraja 2016. godine će otići još dvojica. Proces ipak ide.

Hrvati će biti u velikom problemu, ali njihova sreća je što su u EU, pa će antifašisti ipak spasiti Hrvatsku. Nastupa period velikih problema za Tomislava Karamarka”. To je izrekao Blagoje Grahovac u lipnju 2015. i – pogodio. Zapravo, najavio scenarij. Doista, bjesomučni napadi, medijska haranga, ekstremizam, ustašluk, Ina-Mol, konzultantica, mađaronstvo, razne sulude konstrukcije…

Točno godinu dana nakon što je “Vidoviti Blagoje” ovo odguslao, dao sam ostavku. IFIMES ili nešto drugo, bili su učinkoviti. Unatoč hrvatskim članovima, bilo bi dobro da rečeni institut nije u funkciji nostalgije za unikatnim draguljem, napisao je Tomislav Karamarko na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari