Pratite nas

Vijesti

Europa sprema zabranu veličanja komunizma

Objavljeno

na

Nezaposlena politologinja Anhoa García (27) gleda kako madridskim ulicama, u velikom prosvjedu protiv mjera štednje, maršira grupa mladih noseći zastave Sovjetskog Saveza sa srpom i čekićem. Anhoa je kao studentica donedavno bila među njima.

Ta je zastava simbol borbe radničke klase, ona je simbol prve radničke revolucije u povijesti koja je utjerala strah među kapitaliste i poslodavce. Zahvaljujući toj revoluciji položaj se radnika u Europi promijenio – kaže djevojka rođena u Madridu. No za litavsku novinarku Indre Vainalavičiute (29) kao i stotine tisuća Litavaca, ona ima sasvim drukčije značenje.

Simbol zatiranja slobode

Zastava je simbol oduzimanja prava na samoodređenje, na identitet, ona je simbol zatiranja prava na jezik, vjeru, kulturu i osobnu slobodu. Uime te zastave na tisuće je nevinih ljudi ubijeno i nestalo – rekla je I. Vainalavičiute u Vilniusu, glavnom gradu baltičke zemlje koja je 1990. stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

Dok se Europom širi siromaštvo, u najtežoj gospodarskoj krizi od 1929. i početka trijumfa različitih ideologija, u Bruxellesu jedna radna skupina u tišini razmatra zakonski prijedlog. Ako “Europski nacrt nacionalnih statuta za promicanje tolerancije” usvoji Europski parlament, a zatim i 28 članica Europske unije, Anhoini prijatelji na madridskom sveučilištu Complutense de Madrid morat će ukloniti obilježja totalitarnog režima. U neugodnoj situaciji mogao bi se naći i hrvatski veleposlanik u Parizu Ivo Goldstein (55) koji u sobi za prijam ima fotografiju Josipa Broza Tita. Promicanje i veličanje komunizma bit će kazneno djelo usvoji li se novi Europski zakon o slobodama građanina. Inicijativa upućena u parlament, zakonodavno tijelo EU, sadrži više točaka u kojima se ističe nužnost poticanja tolerancije, a kažnjavanje svega što bi moglo dovesti do iskazivanja mržnje. U jednoj od točaka stoji: “Poduzeti konkretne poteze za suzbijanje rasizma, etničke diskriminacije, vjerske netolerancije, totalitarnih ideologija, ksenofobije, antisemitizma, antifeminizma i homofobije” te za “jasno odobravanje totalitarne ideologije, ksenofobije i antisemitizma” predviđene su kazne. O komunizmu, ali i nacizmu te fašizmu moglo bi se raspravljati javno, no kažnjeni će biti javni nastupi koji ih podržavaju.

Prije sedam godina Vijeće Europe je priopćilo: “Osuđujemo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izražavamo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina”. Neke zemlje su i bez najnovije inicijative iz Bruxellesa uvele zakon o kažnjavanju isticanja simbola. Komunistički i nacistički simboli u Litvi mogu se vidjeti jedino kao eksponati u muzejima i u školskim knjigama. Za njihovo isticanje u javnosti kazne su od 1120 do 2200 kuna.

Kazne za totalitarizam

– Nema šanse da netko legalno nosi komunističko obilježje u prosvjedima ili da ga istakne, primjerice, na kući – kaže Simona Aginskaite, novinarka litavskog državnog radija. Zabrana isticanja nacističkih i fašističkih obilježja, kao i promoviranje tih ideologija, već je prisutna, no zabrana veličanja komunističkih ideologa nekima ne odgovara.

Ivica Maštruko (73), savjetnik bivšeg predsjednika Stjepana Mesića od 2003. do 2005 te kasnije veleposlanik u Bukureštu opravdava držanje Titovih slika u hrvatskim diplomatskim predstavništvima u svijetu i nakon što je Hrvatska postala članicom EU.

– Ne vidim ništa spornog u tome da se drži slika antifašističkog vođe. I ja sam od 1992. do 2009. u rezidencijama u Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Rumunjskoj držao svoju fotografiju s Titom – rekao je u četvrtak Večernjem listu. No grupa utjecajnih, konzervativnih i liberalnih, europskih političara smatra da je opasno podržavati Tita i ostale nedemokratske antifašiste koji su se za života oružjem protivili uvođenju demokracije i uvažavanju razlika, svega onoga na što se poziva Europska unija.

“Tolerancija znači poštovanje i prihvaćanje izražavanja drugih, očuvanje i razvoj različitih identiteta”, stoji u prijedlogu zakona koji je u parlament uputila nevladina organizacija Europsko vijeće za toleranciju i pomirbu (ECTR) osnovana 2008. godine. Njezini najistaknutiji članovi su bivši poljski predsjednik Aleksander Kwaśniewski, bivši španjolski premijer José María Aznar, predsjednik Europskog židovskog kongresa Vjačeslav Moše Kantor, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, Erhard Busek (Austrija), George Vassilliou (Cipar), Rita Süssmut (Njemačka) i drugi. Šanse da njihov prijedlog prođe u Europskom parlamentu su velike jer ondje najviše mjesta ima grupacija konzervativnih stranaka okupljenih oko Europske pučke stranke (EPP) kojoj pripada i HDZ. Od ukupno 766 mjesta oni drže 274. Socijaldemokrati, čiji je član SDP, imaju 195 mjesta. Kritičari prijedloga zakona tvrde da je on pušten s ciljem zaustavljanja radikalno lijevih stranaka koje posljednjih mjeseci jačaju diljem Europe. Oštre mjere štednje, visoka nezaposlenost mladih, sve veće razlike između bogatih i siromašnih te urušavanje europske socijalne države u posljednje tri godine lansirale su u orbitu stranke koje u svojim nazivima nose predznak “komunističke”.

Njemački Die Linke treća je stranka po broju zastupnika u parlamentu nakon generalnih izbora održanih 22. rujna.

Ljevica jača zbog krize

U Češkoj je 25. i 26. listopada Komunistička stranka Češke i Moravske osvojila 15 posto glasova čime se pozicionirala kao treća stranka. Prošli mjesec dobar je rezultat na lokalnim izborima ostvarila Komunistička stranka Portugala gdje su građani umorni od štednje kaznili dvije najveće stranke, konzervativce i socijaldemokrate. Španjolska Ujedinjena ljevica, na vlasti u južnoj pokrajini Andaluziji, ljetos je zakonom zabranila bankama oduzimanje kuća građanima koji ne mogu plaćati kredit. Odluku, kojoj su se protivili Bruxelles i konzervativna vlada u Madridu tvrdeći da je to udar na privatno vlasništvo, srušio je Ustavni sud. U svibnju se održavaju izbori za Europski parlament, a zagovornici jačanja EU strahuju od uspjeha i lijevih i desnih euroskeptičnih stranaka.

Euroskeptici bi mogli zaustaviti eurointegracije, izjavio je u srpnju glasnogovornik Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot. Govoreći u Madridu na konferenciji o Europskoj uniji napomenuo je kako se “zbog straha” prvi put o izborima govori godinu dana unaprijed. Radikalno desne stranke u svojim nazivima nemaju predznak nacističke i fašističke te ih se većina javno distancira od tih ideologija no na lijevom spektru situacija je drukčija. Naziv “komunistička stranka” poziva na uspostavljanje besklasnog društva, ideologiju utemeljenu na ukidanju privatnog vlasništva koji su u svom manifestu 1848. predložili Marx i Engels. Nastao u vrijeme rastuće industrijalizacije u Europi tvrdio je da vlasnik kapitala prisvaja višak proizvedene vrijednosti nauštrb radnika. Kako bi radniku vratila vlasništvo nad sredstvom za proizvodnju i time ga stavila u ravnopravan položaj, španjolska Ujedinjena ljevica u Andaluziji, 165 godina kasnije, potiče okupaciju neiskorištenog privatnog zemljišta na kojem osnivaju zadruge za proizvodnju povrća. U radikalnoj varijanti komunizma, temeljenoj na boljševizmu i Lenjinovoj interpretaciji Marxa, poziva se na jednostranačje i revolucionarno rušenje kapitalizma. Njegove ideje dovele su do stvaranja Sovjetskog Saveza i komunizma kao državnog poretka. Iz toga su se pak izrodili totalitarni režimi zbog čije dugogodišnje represije nad neistomišljenicima pate brojni građani Europske unije.

Razumijem bol i stradanja nedužnih u zemljama bivše Jugoslavije ili Sovjetskog Saveza. Tamo je plemenita ideja komunizma zloupotrijebljena – kaže u Madridu politologinja Anhoa. U Španjolskoj koja je pak od 1939. do 1975 imala konzervativnu diktaturu pod vodstvom generala Franca također se još otkrivaju grobnice i detalji iz tamošnjeg građanskog rata od 1936. do 1939. nakon kojeg je uslijedila represija nad poraženim republikancima – liberalima, komunistima i anarhistima. Anhoa smatra da bi zabranom isticanja simbola poput zastave Sovjetskog Saveza mogla uslijediti nova, kapitalistička represija. te kaže:

Ti simboli izazivaju strah, permanentnu prijetnju kapitalistima. Njihovim ukidanjem uslijedit će novo iskorištavanje radnika.

Prema pisanju vodećih španjolskih novina El País, sklonih lijevom centru, policija tvrdi kako su posljednjih mjeseci učestali napadi ljevičarskih grupa u Madridu, čiji mladi pripadnici noću po parkovima presreću ljude kao što su radili pripadnici desničarskih skupina 80-ih i početkom 90-ih. Stopa nezaposlenosti mladih viša je od 60 posto, njihova besperspektivnost i nemogućnost studiranja te osjećaj nepravde, ljevičarske ideje čine atraktivnima. Na prvim izborima za Europski parlament 1979. izašlo je 72 posto građana, a od tada je izlaznost u konstantnom opadanju da bi na posljednjima 2009. glasovalo rekordno niskih 43 posto građana.

– To je poruka političarima i opasanost za demokraciju – kaže Joelle Ana Bergere Dezaphi, profesorica političke psihologije na sveučilištu Complutense de Madrid. Kakav će efekt izazvati najnovija inicijativa ako prođe u parlamentu, još se ne zna. Njome bi svaka država, pa tako i Hrvatska, trebala imati posebno tijelo za nadzor ponašanja građana, odnosno kontrolirati i kažnjavati govor i isticanje simbola koji vrijeđaju druge i drukčije. Zasad je reakciju izazvala tek mogućnost kažnjavanja promoviranja komunizma.

VLM

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Sotinjani uzeli pravdu u svoje ruke i podnijeli tužbu protiv Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Sotinjani, kao i većina mjesta na tom području, još uvijek tragaju za svojim najdražim

Dragica Urukalović tijekom okupacije Sotina izgubila je oca, sestru i nekoliko članova uže obitelji. U selu je boravila do sredine studenog. Prvi puta nakon 27 godina s ekipom RTL-a odlazi u podrum kuće u kojem je bila zatočena, pišu Vijesti RTL

“Što smo radili? Ja i sestra smo morali ići. Tata je bio pošteđen kao par dana pošto je tu bio pretučen pa nije mogao, a ja i sestra smo išli na prisilni rad.”

Svi Hrvati, kao i njihove kuće bili su obilježene, a brutalno zlostavljanje svakodnevica.

“Gore su nas posjeli i da se dogovorimo, silovat će. Ja sam onda molila jer sestra je bila mlada, bila je cura, onda sam molila ako što moraju onda neka rade samnom, neka sestru ostave na miru.”

Dragicu i njezinu sestru od silovanja spasio je tada jedan mladi vojnik. No nakon izlaska iz Sotina, niti nju, ali niti oca više nije vidjela. Zatekla ih je sudbina 68-ero žitelja toga prije rata većinski hrvatskoga mjesta nadomak Vukovaru.

Poput Đure Počića koji je identificiran 1998. klasičnom metodom i pokopan na memorijalnom groblju, no…

“Prije tri godine uspostavilo se da to nisu njegovi ostaci i ponovo sam prošla svu tu kalvariju i sahranila 20 posto posmrtnih ostataka svog supruga”, kaže Amalija Počić, Đurina supruga.

Većina posmrtnih ostataka Sotinjana nađena je u masovnoj grobnici u Vučedolskim vinogradima. No upornost ovih ljudi i osobna istraga koju su vodila dovela ih je do novih spoznaja. Zahvaljujući i procesu koji je vođen u Beogradu, Žarko Milošević koji je osuđen na devet godina pokazao je još jedno mjesto masovne grobnice. Stara Ciglana, odakle su posmrtni ostaci premještani u rovove klaonice gdje su se zatrpavani zajedno sa životinjskim ostacima.

“Tu gdje je ovaj korov, tu su bili kanali gdje su se bacali od klaonice i onda im je bilo jako blizu gdje je ona šumica, to ti je ta Ciglana i onda su ih samo ovdje preko njiva dovezli tu i pobacali”, kaže Igor Matiješević, Inicijativni odbor obitelkji nestalih Sotin.

Slučaj krvnika Miloševića koji je pokazao mjesto zločina nije izoliran. Za to postoje i pisani tragovi koji su dostavljeni hrvatskom pravosuđu još prije tri godine.

No, Sotinjani ne staju. Uz pomoć države ili bez nje, traže istinu. Trenutačno su zahvaljujući prvoj presudi pred beogradskim tužiteljstvom podnijeli tužbu protiv Srbije.

Traže naknadu štete. Uz to nadaju se i skorom početku novog procesa pred Tužiteljstvom u Beogradu, za Vučedolske vinograde, ali i sve pojedinačne zločine. Zbog istine i pravde koje hrvatska žrtva zaslužuje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari