Pratite nas

Vijesti

Europa sprema zabranu veličanja komunizma

Objavljeno

na

Nezaposlena politologinja Anhoa García (27) gleda kako madridskim ulicama, u velikom prosvjedu protiv mjera štednje, maršira grupa mladih noseći zastave Sovjetskog Saveza sa srpom i čekićem. Anhoa je kao studentica donedavno bila među njima.

Ta je zastava simbol borbe radničke klase, ona je simbol prve radničke revolucije u povijesti koja je utjerala strah među kapitaliste i poslodavce. Zahvaljujući toj revoluciji položaj se radnika u Europi promijenio – kaže djevojka rođena u Madridu. No za litavsku novinarku Indre Vainalavičiute (29) kao i stotine tisuća Litavaca, ona ima sasvim drukčije značenje.

Simbol zatiranja slobode

Zastava je simbol oduzimanja prava na samoodređenje, na identitet, ona je simbol zatiranja prava na jezik, vjeru, kulturu i osobnu slobodu. Uime te zastave na tisuće je nevinih ljudi ubijeno i nestalo – rekla je I. Vainalavičiute u Vilniusu, glavnom gradu baltičke zemlje koja je 1990. stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

Dok se Europom širi siromaštvo, u najtežoj gospodarskoj krizi od 1929. i početka trijumfa različitih ideologija, u Bruxellesu jedna radna skupina u tišini razmatra zakonski prijedlog. Ako “Europski nacrt nacionalnih statuta za promicanje tolerancije” usvoji Europski parlament, a zatim i 28 članica Europske unije, Anhoini prijatelji na madridskom sveučilištu Complutense de Madrid morat će ukloniti obilježja totalitarnog režima. U neugodnoj situaciji mogao bi se naći i hrvatski veleposlanik u Parizu Ivo Goldstein (55) koji u sobi za prijam ima fotografiju Josipa Broza Tita. Promicanje i veličanje komunizma bit će kazneno djelo usvoji li se novi Europski zakon o slobodama građanina. Inicijativa upućena u parlament, zakonodavno tijelo EU, sadrži više točaka u kojima se ističe nužnost poticanja tolerancije, a kažnjavanje svega što bi moglo dovesti do iskazivanja mržnje. U jednoj od točaka stoji: “Poduzeti konkretne poteze za suzbijanje rasizma, etničke diskriminacije, vjerske netolerancije, totalitarnih ideologija, ksenofobije, antisemitizma, antifeminizma i homofobije” te za “jasno odobravanje totalitarne ideologije, ksenofobije i antisemitizma” predviđene su kazne. O komunizmu, ali i nacizmu te fašizmu moglo bi se raspravljati javno, no kažnjeni će biti javni nastupi koji ih podržavaju.

Prije sedam godina Vijeće Europe je priopćilo: “Osuđujemo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izražavamo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina”. Neke zemlje su i bez najnovije inicijative iz Bruxellesa uvele zakon o kažnjavanju isticanja simbola. Komunistički i nacistički simboli u Litvi mogu se vidjeti jedino kao eksponati u muzejima i u školskim knjigama. Za njihovo isticanje u javnosti kazne su od 1120 do 2200 kuna.

Kazne za totalitarizam

– Nema šanse da netko legalno nosi komunističko obilježje u prosvjedima ili da ga istakne, primjerice, na kući – kaže Simona Aginskaite, novinarka litavskog državnog radija. Zabrana isticanja nacističkih i fašističkih obilježja, kao i promoviranje tih ideologija, već je prisutna, no zabrana veličanja komunističkih ideologa nekima ne odgovara.

Ivica Maštruko (73), savjetnik bivšeg predsjednika Stjepana Mesića od 2003. do 2005 te kasnije veleposlanik u Bukureštu opravdava držanje Titovih slika u hrvatskim diplomatskim predstavništvima u svijetu i nakon što je Hrvatska postala članicom EU.

– Ne vidim ništa spornog u tome da se drži slika antifašističkog vođe. I ja sam od 1992. do 2009. u rezidencijama u Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Rumunjskoj držao svoju fotografiju s Titom – rekao je u četvrtak Večernjem listu. No grupa utjecajnih, konzervativnih i liberalnih, europskih političara smatra da je opasno podržavati Tita i ostale nedemokratske antifašiste koji su se za života oružjem protivili uvođenju demokracije i uvažavanju razlika, svega onoga na što se poziva Europska unija.

“Tolerancija znači poštovanje i prihvaćanje izražavanja drugih, očuvanje i razvoj različitih identiteta”, stoji u prijedlogu zakona koji je u parlament uputila nevladina organizacija Europsko vijeće za toleranciju i pomirbu (ECTR) osnovana 2008. godine. Njezini najistaknutiji članovi su bivši poljski predsjednik Aleksander Kwaśniewski, bivši španjolski premijer José María Aznar, predsjednik Europskog židovskog kongresa Vjačeslav Moše Kantor, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, Erhard Busek (Austrija), George Vassilliou (Cipar), Rita Süssmut (Njemačka) i drugi. Šanse da njihov prijedlog prođe u Europskom parlamentu su velike jer ondje najviše mjesta ima grupacija konzervativnih stranaka okupljenih oko Europske pučke stranke (EPP) kojoj pripada i HDZ. Od ukupno 766 mjesta oni drže 274. Socijaldemokrati, čiji je član SDP, imaju 195 mjesta. Kritičari prijedloga zakona tvrde da je on pušten s ciljem zaustavljanja radikalno lijevih stranaka koje posljednjih mjeseci jačaju diljem Europe. Oštre mjere štednje, visoka nezaposlenost mladih, sve veće razlike između bogatih i siromašnih te urušavanje europske socijalne države u posljednje tri godine lansirale su u orbitu stranke koje u svojim nazivima nose predznak “komunističke”.

Njemački Die Linke treća je stranka po broju zastupnika u parlamentu nakon generalnih izbora održanih 22. rujna.

Ljevica jača zbog krize

U Češkoj je 25. i 26. listopada Komunistička stranka Češke i Moravske osvojila 15 posto glasova čime se pozicionirala kao treća stranka. Prošli mjesec dobar je rezultat na lokalnim izborima ostvarila Komunistička stranka Portugala gdje su građani umorni od štednje kaznili dvije najveće stranke, konzervativce i socijaldemokrate. Španjolska Ujedinjena ljevica, na vlasti u južnoj pokrajini Andaluziji, ljetos je zakonom zabranila bankama oduzimanje kuća građanima koji ne mogu plaćati kredit. Odluku, kojoj su se protivili Bruxelles i konzervativna vlada u Madridu tvrdeći da je to udar na privatno vlasništvo, srušio je Ustavni sud. U svibnju se održavaju izbori za Europski parlament, a zagovornici jačanja EU strahuju od uspjeha i lijevih i desnih euroskeptičnih stranaka.

Euroskeptici bi mogli zaustaviti eurointegracije, izjavio je u srpnju glasnogovornik Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot. Govoreći u Madridu na konferenciji o Europskoj uniji napomenuo je kako se “zbog straha” prvi put o izborima govori godinu dana unaprijed. Radikalno desne stranke u svojim nazivima nemaju predznak nacističke i fašističke te ih se većina javno distancira od tih ideologija no na lijevom spektru situacija je drukčija. Naziv “komunistička stranka” poziva na uspostavljanje besklasnog društva, ideologiju utemeljenu na ukidanju privatnog vlasništva koji su u svom manifestu 1848. predložili Marx i Engels. Nastao u vrijeme rastuće industrijalizacije u Europi tvrdio je da vlasnik kapitala prisvaja višak proizvedene vrijednosti nauštrb radnika. Kako bi radniku vratila vlasništvo nad sredstvom za proizvodnju i time ga stavila u ravnopravan položaj, španjolska Ujedinjena ljevica u Andaluziji, 165 godina kasnije, potiče okupaciju neiskorištenog privatnog zemljišta na kojem osnivaju zadruge za proizvodnju povrća. U radikalnoj varijanti komunizma, temeljenoj na boljševizmu i Lenjinovoj interpretaciji Marxa, poziva se na jednostranačje i revolucionarno rušenje kapitalizma. Njegove ideje dovele su do stvaranja Sovjetskog Saveza i komunizma kao državnog poretka. Iz toga su se pak izrodili totalitarni režimi zbog čije dugogodišnje represije nad neistomišljenicima pate brojni građani Europske unije.

Razumijem bol i stradanja nedužnih u zemljama bivše Jugoslavije ili Sovjetskog Saveza. Tamo je plemenita ideja komunizma zloupotrijebljena – kaže u Madridu politologinja Anhoa. U Španjolskoj koja je pak od 1939. do 1975 imala konzervativnu diktaturu pod vodstvom generala Franca također se još otkrivaju grobnice i detalji iz tamošnjeg građanskog rata od 1936. do 1939. nakon kojeg je uslijedila represija nad poraženim republikancima – liberalima, komunistima i anarhistima. Anhoa smatra da bi zabranom isticanja simbola poput zastave Sovjetskog Saveza mogla uslijediti nova, kapitalistička represija. te kaže:

Ti simboli izazivaju strah, permanentnu prijetnju kapitalistima. Njihovim ukidanjem uslijedit će novo iskorištavanje radnika.

Prema pisanju vodećih španjolskih novina El País, sklonih lijevom centru, policija tvrdi kako su posljednjih mjeseci učestali napadi ljevičarskih grupa u Madridu, čiji mladi pripadnici noću po parkovima presreću ljude kao što su radili pripadnici desničarskih skupina 80-ih i početkom 90-ih. Stopa nezaposlenosti mladih viša je od 60 posto, njihova besperspektivnost i nemogućnost studiranja te osjećaj nepravde, ljevičarske ideje čine atraktivnima. Na prvim izborima za Europski parlament 1979. izašlo je 72 posto građana, a od tada je izlaznost u konstantnom opadanju da bi na posljednjima 2009. glasovalo rekordno niskih 43 posto građana.

– To je poruka političarima i opasanost za demokraciju – kaže Joelle Ana Bergere Dezaphi, profesorica političke psihologije na sveučilištu Complutense de Madrid. Kakav će efekt izazvati najnovija inicijativa ako prođe u parlamentu, još se ne zna. Njome bi svaka država, pa tako i Hrvatska, trebala imati posebno tijelo za nadzor ponašanja građana, odnosno kontrolirati i kažnjavati govor i isticanje simbola koji vrijeđaju druge i drukčije. Zasad je reakciju izazvala tek mogućnost kažnjavanja promoviranja komunizma.

VLM

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Proglasimo Isključivi gospodarski pojas i zaštitimo naše more (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

“Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas”, pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju, te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.

Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.

Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.

Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.

U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori