Pratite nas

Hrvatska

Europi je Hrvatska dala 1,7 milijardi kuna više nego što je povukla

Objavljeno

na

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) u svom je prvom govoru u službenoj kampanji ponovila tezu s početka prosinca, da je Vlada počinila veleizdaju zbog toga što nije povukla ni kune od 11 milijardi kuna iz postpristupnih fondova EU-a za 2013. i 2014. godinu. Riječ je o fondovima na koje Hrvatska ima pravo ulaskom u Uniju.

Time je i kampanja, ali i čitava priča o EU fondovima, ušla u višu fazu buke i nesnošljivosti na koju smo navikli u izborna vremena. No, brojke pokazuju da je Grabar-Kitarović u pravu kada kaže da Vlada nije povukla ni kune iz postpristupnih fondova, ali i da je bilo prilično nerealno očekivati da će u 2014. već biti povučen taj novac.

Ono što zvuči tužno jest da ćemo u 2014. biti neto-uplatitelji Unije jer ćemo više uplatiti na ime članarine nego što ćemo potrošiti iz EU fondova. Sukladno podacima Ministarstva europskih fondova i regionalnog razvoja, rashodi za EU projekte (EU komponenta i nacionalno sufinanciranje) smanjeni su rebalansom proračuna za 2014. s 4,3 milijarde kuna na 3,1 milijardu kuna, od čega se 2,7 milijardi kuna odnosi na EU komponente, a 300 milijuna na nacionalnu komponentu. A kako naša godišnja članarina iznosi 3,6 milijardi kuna, to znači da ćemo ove godine biti za 900 milijuna kuna u minusu u odnosu na članarinu i EU sredstva koja smo potrošili. I to u slučaju da zbilja potrošimo, odnosno realiziramo, tih 2,7 milijardi kuna.

U Ministarstvu su nam kazali da je EU uplatio više od 2,7 milijardi kuna u hrvatski Nacionalni fond, ali da taj novac nije u cijelosti utrošen. Sporije izvršenje projekata uvjetovano je uglavnom problemima u provedbi javne nabave (predugi žalbeni postupci), poslovanju tvrtki, posebno u građevinarstvu, obrazložili su loše podatke u Ministarstvu. Nismo uspjeli dobiti informaciju o tome koliko je iz fondova uplaćeno novca na nacionalni račun, tako da bar vidimo bismo li u tom slučaju uspjeli biti neto-primatelji sredstava iz Unije.

Na žalost, prema podacima Ministarstva europskih fondova, i 2013. smo bili u minusu – vrijednost ugovorenih projekata je iznosila 149,35 milijuna eura, a isplaćeno je 133,29 milijuna eura, odnosno oko milijardu kuna. A kako smo te godine uplatili 1,8 milijardi kuna, u minusu smo bili 800 milijuna kuna. To znači da smo u dvije godine bili neto-kreditori Europske unije od minimalno 1,7 milijardi kuna, piše Slobodna Dalmacija.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Održano natjecanje Viribus Unitis u vojarni “Tuškanac” (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Natjecanje pripadnica i pripadnika Oružanih snaga RH (OS RH) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u crossfitu pod nazivom “Izazov tjelesne spremnosti – “Viribus unitis”, održano je u petak, 15. prosinca 2017. godine, u sportskoj dvorani vojarne “Tuškanac” u Zagrebu, priopćio je MORH

Prestižno natjecanje Viribus unitis, na latinskom “zajedničkim snagama” održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice OS RH.

Na ovogodišnje treće natjecanje prijavilo se ukupno 76 pripadnica i pripadnika OS RH i MUP RH svih dobnih skupina.

Prvo mjesto u ženskoj kategoriji od 18 do 30 godina osvojila je kadetkinja Lucija Safundžić, pripadnica Kadetske bojne, u kategoriji od 30 do 40 godina poručnica Ana Marija Kovačić, pripadnica Počasno zaštitne bojne, a u kategoriji od 45 godina na više časnička namjesnica Darinka Kotarski, također pripadnica Počasno zaštitne bojne.

U muškoj kategoriji od 18 do 30 godina, prvo je mjesto pripalo vojniku Martinu Rončeviću, pripadniku Gardijske mehanizirane brigade, u kategoriji od 30 do 40 godina pobijedio je vojnik Hrvoje Kardum, pripadnik Gardijske mehanizirane brigade, a u kategoriji od 45 godina na više stožerni narednik Dalibor Delić, pripadnik Počasno zaštitne bojne.

U ekipnom natjecanju prvo je mjesto osvojila Počasno zaštitna bojna, drugo mjesto Gardijska mehanizirana brigada, a treće je pripalo Kadetskoj bojni.

Cilj natjecanja je promicanje zdravog načina života, podizanje borbene spremnosti, bavljenja sportskim aktivnostima, poticanje zdravog natjecateljskog duha i razvijanje osobina kao što su upornost, dosljednost, izdržljivost, motiviranost i posvećenost cilju.

Natjecanje je posvećeno sjećanju na časničkog namjesnika Antu Malića, poginulog pripadnika 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Ante Malić bio je veliki poznavatelj i štovatelj borilačkih vještina, trenirao je boks, karate i jujutsu gdje je bio nositelj crnog pojasa. Vježbe snage, brzine, izdržljivosti i eksplozivnosti neumorno je trenirao, promovirao i uvodio u Oružane snage RH.

Ante Malić je izgubio život 26. lipnja 1995. u 22. godini života tijekom operacije “Skok-2”.

Foto: OSRH

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zalaže se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, rezimirajući u petak u Koprivnici ovotjedni posjet Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pozdravila inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske da zajedničkim projektima bolje iskoriste europske fondove, a kao najveći problem i ovom je prilikom istaknula odljev stanovništva, založivši se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i župani Damir Bajs i Darko Koren održali su u Koprivnici zajedničku konferenciju za novinare.

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo što je predsjednica gospodarstvenicima dviju županija omogućila predstavljanje svojih potencijala šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Župan Koprivničko-križevački Darko Koren je, napomenuvši kako je svjestan ovlasti kojima predsjednica raspolaže, rekao da ne sumnja da će ona dati značajan doprinos uklanjanju svih problema koji tiše stanovnike dviju županija i šire.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je i ovom priliko negativne demografske trendove istaknula kao pitanje svih pitanja.

“Nažalost, obje županije bilježe odljev stanovništva. Ovdje moram pohvaliti gradove i općine koji rade sve što mogu kako bi se promijenilo to dramatično demografsko stanje. Međutim država mora sustavnije i odlučnije pristupiti ovome problemu. Zatvaranje pošta i raznih institucija u manjim sredinama rezultira odlaskom ljudi, a pritom se ostvaruju minimalne uštede,” rekla je.

Istaknula je kako je nužna cjelovita reforma školstva koja će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj tako što će se nakon kvalitetnog školovanja lakše zapošljavati.

Založila se za cestovno i željezničko povezivanje manjih gradova i općina, a u tom kontekstu je pružila potporu nastavku gradnje brzih cesta do Bjelovara i Koprivnice, te modernizaciju pruge Zagreb – Koprivnica – Mađarska granica i izgradnju pruge koja će spajati Bjelovar sa Zagrebom s glavnom raskrsnicom u Svetom Ivanu Žabnom.

Podržala je inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske koja je temeljena na uzoru Projekt Slavnija, da bi se bolje iskoristili europski fondovi.

“Novi indeks razvijenosti omogućit će nekim gradovima i općinama lakše povlačenje sredstava Europske unije. Međutim, od ključne je važnosti i horizontalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata,” rekla je predsjednica republike i poručila da će i dalje pomagati gospodarstvu da nalazi nova tržišta izvan državnih granica.

“U poticanju gospodarskih aktivnosti navodim primjer Bjelovara, koji će od iduće godine biti tax free, Grad koji će se odreći komunalnih i drugih naknada u korist poduzetnika,” kazala je Grabar-Kitarović.

Zauzela se za daljnja istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora koji pokazuju potencijal gospodarske iskoristivosti u obje županije.

“Ovdašnji poduzetnici i obrtnici susreću se s prevelikom birokracijom, slabom suradnjom s državnim institucijama, a kao negativnost isticali su prevelika porezna opterećenja,” rekla je predsjednica te dodala da i prevelik broj inspekcija, koje počesto djeluju represivno umjesto korektivno, ne idu u prilog razvoju gospodarstva.

Grabar-Kitarović: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi uvesti red, a zamke su u iznimkama

Govoreći o poljoprivredi istaknula je nisku otkupnu cijenu mlijeka te je rekla da bi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao uvesti reda na tržište.

“Međutim u njemu postoje instituti iznimaka koje bi mogle postati pravilo. Primjerice mogle bi se koristiti u vidu primjene dampinških cijena prilikom uvoza jeftinih proizvoda koji su pred istekom roka valjanosti. To ne odgovara nama potrošačima koji na taj način, umjesto kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, dobivamo proizvode sumnjive kvalitete,” napomenula je Grabar-Kitarović.

Predsjednica podupire razvoj drvne industrije. “Hrvatsko drvo treba ići u hrvatski proizvod. Dakle trebamo se više usredotočiti na izvoz drvnog proizvoda, a ne drvne građe,” rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja novinarima, predsjednica se uputila na sastanak gospodarstvenika dviju županija s diplomatskim zborom akreditiranim u Hrvatskoj. Na njemu su prezentirane izvozne mogućnosti poslovnih subjekata s ciljem pronalaženja novih tržišta.

To je posljednji formalni sastanak u sklopu njezina ovotjednog boravka u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari