Pratite nas

Hrvatska

Europska komisija će finacirati izgradnju Pelješkog mosta!?

Objavljeno

na

”Hrvatska je dobila eksplicitnu potvrdu Europske komisije da će finacirati cestovno povezivanje Dubrovačkog primorja s ostatkom zemlje i modernizaciju i proširenje dubrovačke zračne luke”, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.

peljeski-mostPotpredsjednik Grčić, koji u Bruxellesu sudjeluje na konferenciji o kohezijskoj politici EU-a, razgovarao je u ponedjeljak s povjernikom za regionalnu politku Johannesom Hahnom.

Potpredsjednk Grčić nije htio izravno odgovoriti da to podrazumijeva financiranje Pelješkog mosta, ali je neizravno to potvrdio ne spominjući most.

Upitan podrazumijeva li cestovna veza izgradnju Pelješkog mosta, Grčić je odgovorio da “cestovno povezivanje juga s ostatkom zemlje u našem prijedlogu iznosi oko 330 milijuna eura. To samo po sebi govori o kako vrijednom projektu se radi”.

Na primjedbu da cestovno povezivanje može ići i kroz Bosnu i Hercegovinu, potpredsjednik Vlade je odgovorio da će se “tih 330 milijuna eura po svemu sudeći potrošiti u Hrvatskoj”.

Izvor iz Komisije je na upit da komentira činjenicu da u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija nije izrijekom spomenut Pelješki most, rekao da ga nije ni trebalo navoditi dok se ne dovrši studija izvedivosti, koja bi trebala biti izrađena do sredine sljedeće godine.

Predstudija izvedivosti izrađena potkraj prošle godine pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje hrvatskog juga, a u Komisiji kažu da se neće o tome izjašnjavati dok se ne dovrši studija izvedivosti. Izvor iz Komisije je rekao postoje “neke dvojbe” u vezi s objektivnošću te predstudije.

Grčić je najavio da će Hrvatska do kraja ovoga mjeseca poslati konačnu verziju nacrta Partnerskog sporazuma. hina

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Jandroković pojasnio zašto nije prekinuo današnju sjednicu Hrvatskog Državnog Sabora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković pojasnio je zašto nije prekinuo sjednicu na kojoj su se u srijedu mogle čuti prijetnje , psovke, a oporba je 40-tak minuta ometala rad lupanjem o saborske klupe

‘Danas je oporba očito željela izazvati prekid sjednice ili su željeli onemogućiti raspravu o proračunu za 2018. godinu. Poslužili su se metodama dosad neviđenim u Hrvatskom saboru, sve je tu bilo na kraju začinjeno i fizičkim prijetnjama pojedinih zastupnika iz oporbe i psovkama.

Odlučio sam se ne prekidati sjednicu i dopustiti građanima da vide tko je kakav, tko brine o onome što je njima zanimljivo, a mislim da je proračun za 2018. zanimljiv svima, a kome je stalo do jeftinih atrakcija, spektakla, senzacionalizma, gdje više nije važno što je sadržaj nego isključivo neka ridikulozna forma. Htio sam jednostavno da ljudi to vide’, kazao je za RTL.

Podsjetimo, dio oporbenih zastupnika lupalo je po klupama onemogućavajući bilo kakvu raspravu. Kreši Beljaku je isključen mikrofon kada je bez dopuštenja došao za govornicu,  Ivan Pernar (ŽZ) mobitelom je snimao govornike.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari