Pratite nas

Gospodarstvo

Europska komisija usvojila Partnerski sporazum s Hrvatskom

Objavljeno

na

Europska komisija usvojila je u četvrtak Partnerski sporazum s Hrvatskom, ključni dokument za korištenje sredstava iz europskih fondova u sljedećih sedam godina.

-Danas smo donijeli ključni plan za ulaganja kojim će se u Hrvatskoj otvoriti put za zapošljavanje i rast u sljedećih 10 godina. Iz ovoga Sporazuma vidi se zajednička odlučnost Europske komisije i Hrvatske da se financijska sredstva EU-a najučinkovitije iskoriste  rekao je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn.

Partnerski sporazum je krovni plansko-programski dokument za korištenje strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u proračunskom razdoblju 2014-2020. Sve zemlje članice zaključuju s Europskom komisijom Partnerski sporazum.

U tom razdoblju, Hrvatska iz europskih strukturnih i financijskih fondova na raspolaganju ima ukupno 10,423 milijarde eura, od čega je za ulaganje u rast i radna mjesta namijenjeno 8,397 milijardi, a za poljoprivredu i ruralni razvoj 2,026 milijardi eura.

Za pomorstvo i ribarstvo raspoloživo je dodatnih 280 milijuna eura, za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. godini 66,177 milijuna te 456,147 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe 2014.-2016.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari