Pratite nas

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik nije podržao Komšićevu i Džaferovićevu odluku za pokretanjem spora s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

Održana je sjednica Predsjedništva BiH nakon koje se medijima obratio predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Dodik je kazao da su članovi predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić usvojili odluku o pokretanju spora u vezi sa Pelješkim mostom, ali da on to nije podržao.

Dodik je nakon sjednice u obraćanju medijima kazao da je postojao prijedlog u vezi sa obustavljanjem radova na Pelješkom mostu, koji on nije podržao.

“Bilo je i prijedloga oko obustavljanja radova na Pelješkom mostu i otvaranje spora sa Hrvatskom. Komšić i Džaferović su glasali za tu odluku. U formalnom smislu se smatra usvojenom, ali s obzirom da svaki član ima pravo na vitalni interes, ja sam potegao kao srpski član Predsjedništva pitanje vitalnog nacionalnog interesa i objasnit ću u NSRS zašto to nije dobro. U danu kada smo poslije deset godina potpisali ugovor o izgradnji mosta na rijeci Savi mi usvajamo odluku koja može poremetiti tu vrstu priče”, istaknuao je Dodik, prenosi N1.

Dodao je da je njegov prijedlog bio da se sa Hrvatskom napravi sporazum o granici.

“Moj zahtjev je bio da se sa Hrvatskom napravi sporazum o granici, ali su se oni usmjerili na most Pelješac. Ima i nekih općih koji nisu problem, ali ključno pitanje je da se otvori problem sa Hrvatskom i EU. Mislim da je previše subjekata s kojim bi imali probleme i mislim da je u interesu da se ta odluka ne donese”, kazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Borjana Krišto: BiH je u ozbiljnoj krizi

Objavljeno

na

Objavio

Zakonodavna vlast na državnoj razini je u ozbiljnoj krizi, ali i funkcioniranje čitave Bosne i Hercegovine, upozorila je u razgovoru za Anadoliju Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

“Zakonodavna vlast u BiH je u ozbiljnoj krizi. Nema tu nikakve dvojbe. Čim ona ne funkcionira u punom kapacitetu, a nema pretpostavke za to, onda je to tako”, navela je Krišto.

Ona, zakonodavna vlast, ne da ne funkcionira iz razloga što to netko ne želi samo iz nekakvog stava, naglasila je Krišto, nego jednostavno nema poslovničke pretpostavke za njeno funkcioniranje. “Stoga naravno da je u krizi ne samo zakonodavna vlast nego čitava BiH”, kazala je Krišto.

Istakla je da što se tiče proračunskih sredstava Ustav BiH je jasno definirao na koji način funkcioniraju institucije BiH kada proračun nije usvojen s tim da se donosi odluka o privremenom financiranju.

“On, proračun funkcionira temeljem prošlogodišnjeg proračuna za svaki kvartal. Hoće li biti i kada usvojena odluka o privremenom financiranju institucija BiH za naredno razdoblje (srpanj-rujan) odgovore treba potražiti u Vijeću ministara BiH. Nisam pozvana tu, a s druge strane to nije odluka koju donosi Parlamentarna skupština BiH”, ističe Krišto.

Parlamentarna skupština BiH, navodi, bi trebala odlučiti o izvorima i iznosima sredstava za institucije BiH kada je u pitanju proračun za 2019. “Taj proračun trebamo dobiti od predlagatelja, a to je Predsjedništvo BiH. A, za to trebamo imati ispunjene sve pretpostavke zakonodavne vlasti kako bi ona u punom kapacitetu izvršila svoju zadaću. To je nekakav red veličina koji je nama potreban.

Prije svega nam je potrebna žurna uspostava Vijeća ministara BiH kako bi otkočili zakonodavni postupak i stvorili preduvjete, ne samo financijske za funkcioniranje institucija BiH nego i sve drugo što je potrebno ovoj zemlji kada je u pitanju europski put, reforme i faktički odgovornost prema narodima i građanima na prvom mjestu”, cijeni Krišto.

Predsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH osvrnula se i na najave da bi državna vlast u BiH trebala biti formirana u rujnu. “Obzirom da razne informacije kruže ono što što mogu reći iz političkih razgovora i razgovora unutar institucija BiH jeste da činimo sve da dođe do nekakvog dogovora.

Određeni razgovori su obavljeni, a obavljen je i niz neformalnih sastanaka. Mi znamo da su na potezu Predsjedništvo BiH. SDA kroz sve ove razgovore u kojima je dio vlasti, kada gledamo dio koji se odnosi na formiranje vlasti, kao što je Kolegij odnosno zakonodavna vlast nisu bili zainteresirani za formiranje izvršne vlasti. Mnogi su spekulirali da je to povezano s ovim ili onim”, kaže Krišto. To joj, kako kaže, iskreno kao zastupniku nije jasno, jer ne vidi niti jedan opravdan razlog niti za ovakve niti za onakve spekulacije.

“Osobno mislim ako se radi o bilo čemu, to povezuje s devetim mjesecom ili održanjem Kongresa mislim da to nije dobro prije svega za sve one, pogotovo za onoga tko ima i najveću odgovornost kada je u pitanju demokratski kapacitet. Dao Bog da bude i tada, u devetom mjesecu. Ali, što se tiče nas mi trebamo učiniti sve da se to dogodi prije sutra nego prekosutra”, poručila je Krišto.

Govorila je i o predstojećim godišnjim odmorima zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH za koju u javnosti se cijeni da ih izabrani dužnosnici nisu zaslužili s obzirom kako od rujna prošle godine nisu održali niti jednu sjednicu u punom kapacitetu.

“Kako niste vi, tako nisam ni ja netko tko odlučuje. Svaki zastupnik i svaki uposlenik ima pravo na svoj godišnji odmor. To je pravo koje je definirano zakonom, kao i neka druga prava.

Prema tome mi kao Kolegij smo na posljednjoj sjednici razmatrali jer smo u obvezi donijeti zastupnicima rješenja dok se ne formira Administrativno povjerenstvo koje umjesto Kolegija inače donosi propise. Sada kada ih nema, Administrativnog povjerenstva, Poslovnikom je propisano da su to onda obveze i nadležnosti Kolegija.

Obratili smo se klubovima da nam se jave ukoliko žele jer mi moramo donijeti za prvih šest mjeseci rješenje bez obzira je li netko koristio ili nije koristio godišnji odmor. To zato što temeljem toga o korištenju godišnjih odmora zastupnicima se uskraćuju neka druga prava kada su na godišnjem odmoru”, navodi Krišto.

To rješenje, ističe, se mora odnositi na punih 10 dana, a ostalo je prema pravu zastupnika. “Kolegij je odlučio napraviti preporuku, a to se svake godine tako radi, da se to koristi u nekom vremenu, ako se zastupnik ne odredi da ćemo mi ta rješenje donijeti u tom razdoblju. To je znači preporuka. To ne znači da je kolektivni godišnji odmor, to ne znači da se ne mora raditi, to ne znači da ako se stvore pretpostavke ne mogu sazvati sjednice”, poručila je Krišto.

 

Kardinal Puljić: Stranke u BiH nastoje održati zemlju podijeljenom

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari