Pratite nas

Europska unija ima vrlo jasna očekivanja od Srbije

Objavljeno

na

Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele istaknuo je u ponedjeljak, na početku svog posjeta Beogradu, da Bruxelles podupire europski put Srbije i ukazao na tri ključna zadatka – gospodarski oporavak zemlje i provođenje reformi, uvođenje vladavine prava i normalizaciju odnosa s Prištinom.

Fuele je posjet Srbiji započeo razgovorom s predsjednikom Tomislavom Nikolićm, a tijekom dana će, kako se očekuje, i s drugim najvišim državnim dužnosnicima razgovarati o eurointegracijskom procesu i poduprijeti novu srbijansku vladu. Nakon razgovora s Nikolićem, Fuele je ocijenio da je europski put Srbije prije jednog desetljeća izgledao “kao daleka budućnost, a danas je očigledna izvjesnost”.

“Uvjeren sam da Srbija ima sposobnost učiniti tu mogućnost stvarnošću”, istaknuo je Fuele.

“Ne očekujem da EU na bilo koji način zaustavi ono što je Srbija postigla u europskim integracijama. Personalna rješenja su na EU, a ispunjavanje obaveza na nama”, poručio je srbijanski predsjednik. On je istaknuo kako je Fuele “izmijenio sliku o Srbiji” i da je svo vrijeme svog mandata jasno izražavao posvećenost i potporu Srbiji u nastojanju da postane članica EU te da i druge povuče za sobom.

Fuele je, nakon visoke predstavnice za sigurnost i vanjske poslove Europske unije (EU) Catherine Ashton, koja je prošlog ponedjeljka došla dati potporu novoj vladi, drugi visoki dužnosnik EU koji dolazi u Beograd tjedan dana nakon što je na mjesto premijera izabran Aleksandar Vučić.

“Nova vlada je nedavno prisegnula tako da dolazim u Beograd čestitati joj na odgovornosti koja joj je povjerena i razgovarati o tome kako možemo dodatno podržati Srbiju u pregovorima o pristupanju, koji se dobro odvijaju”, izjavio je Fuele u intervjuu “Večernjim novostima” uoči posjeta Beogradu. Povjerenik EU za proširenje ocijenio je program nove vlade “impresivnim” jer se bavi “najhitnijim pitanjima za građane Srbije, gospodarstvom i daljnjim reformama vezanim za EU”.

“Ne sumnjam u posvećenost vlade reformama, a EU je tu da ih podupre”, istaknuo je europski povjerenik za proširenje.

Fuele će se tijekom dana sastati i sa šefom diplomacije Ivicom Dačićem, predsjednicom parlamenta Majom Gojković, ministrima pravosuđa, državne uprave i policije Nikolom Selakovićem i Kori Udovički, te na kraju posjeta i s premijerom Aleksandrom Vučićem, s kojim će kasnije popodne održati zajedničku tiskovnu konferenciju.

Jedna od ključnih tema razgovora visokog dužnosnika EU bit će aktivnosti i priprema Srbije za pregovore o članstvu u EU, osobito o poglavljima 23 i 24 koja se odnose na temeljna prava, pravosudne reforme, vladavinu prava i sigurnost. Novi srbijanski premijer Aleksandar Vučić istaknuo je ranije da je cilj Beograda da sav posao koji prethodi pristupanju EU završi do 2018. godine, kako bi 2020. Srbija stekla uvjete za punopravno članstvo.

Nakon loših iskustava s Rumunjskom i Bugarskom, EU je 2011. godine usvojila novi pristup proširenju koji podrazumijeva da se poglavlja 23 i 24 otvaraju na početku pregovora, a zatvaraju na kraju.

Povjerenik za proširenje Europske unije Štefan Fuele poručio je u Beogradu da je politika proširenja EU ključna i te naglasio da je njegov posjet Srbiji jasna poruka kakva očekivanja Unija ima od nove vlade i srbijanskog državnog vrha.

Fuele se, nakon cjelodnevnih odvojenih razgovora s visokim srbijanskim dužnosnicioma, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s predsjednikom vlade Aleksandrom Vučićem osvrnuo i na stajališta Srbije o krizi u Ukrajini.

“Europska unija poštuje odluke Srbije o svim pitanjima, pa tako i u svezi s ukrajinskom krizom”, rekao je Fuele, dok je Vučić napomenuo kako je zamolio da Srbija sačuva svoj “nešto drugačije stajalište” u odnosu na ostale zemlje i da ne uvodi sankcije Rusiji.

“Mi podražavamo teritorijalni integritet svake zemlje članice UN, razumije se i Ukrajine, ali iz mnogo razloga – povijesnih, tradicionalnih i svih drugih… molio sam da Srbija sačuva svoje nešto drugačije stajalište u odnosu na ostale zemlje i da ne uvodi sankcije Rusiji”, rekao je Vučić novinarima.

Fuele je ranije na sastanku s predsjednikom Tomislavom Nikolićem naglasio i da je Srbija napravila “veliki napredak na putu ka EU”, te da dolazi “ključno razdoblje za odnose Srbije i EU”.

Fuele je upozorio na tri važna aspekta pregovora. Jedan predstavljaju vladavina prava, borbu protiv korupcije, temeljna prava i sigurnost, drugi su gospodarske pitanja, a treći odnosi s Kosovom.

Novi predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić istaknuo je da Srbija Europi nije niti će obećavati ono što ne može ostvariti.

Vučić je najavio da će Srbija u iduća dva mjeseca obaviti važne gospodarske reforme.

“Radit ćemo na većem zapošljavanju ljudi, poglavito u privatnom sektoru, gdje također slijede mnoge reforme”, rekao je Vučić.

 

Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

‘Pet baba’ prosvjeduje ispred Ministarstva zdravstva – ‘smeta’ im bolnica u Mostaru i Križ u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Pet prosvjednica okupilo se danas ispred Ministarstva zdravstva na Ksaveru, noseći transparente. Tamo su i policija i mnoštvo novinarskih ekipa. Zahtijevaju smjenu ministra Kujundžića, zbog, kako ističu, njegove loše politike u zdravstvu.

Tvrde da novca ima, samo se troši na krive stvari. Gordana Pasanec, organizatorica prosvjeda, istaknula je u izjavi novinarima kako traže smjenu ministra Kujundžića. Ako ne želi sam otići, tražimo premijera da zatraži njegovu izričitu ostavku. Smatramo da je on direktni krivac za propuste u organizaciji kao i tzv. reformi, izjavila je Pasanec, javlja HRT.

Kao primjer za nju besmislenog trošenja državnog novca navela je premještanje križa za dvjeto metara koje je koštalo milijun kuna. Za to se moglo kupiti pet vozila hitne pomoći. Ljuta sam na Zagreb, ljuta sam što je došlo ovako malo ljudi, istaknula je Pasanec. Iznijela je i podatak da je Hrvatska dala 39 milijuna kuna za bolnicu u Mostaru. To je druga država, prvo treba riješiti svoje probleme, a onda pomagati drugima, izjavila je Pasanec.

Danas bi prema najavama ministra Milana Kujundžića trebao biti gotov inspekcijski nalaz Ministarstva zdravstva koji će pokazati je li sustav zakazao u Zaprešiću.

Kujundžić je, nakon što je poslao inspekciju u zaprešićku, ali i županijsku Hitnu, izjavio da prema dosadašnjim rezultatima inspekcije služba nije zakazala. Ponovio je da bi u slučaju ikakvog propusta sustava odmah dao ostavku.

Zanimljivo je koliku važnost određeni mediji daju “prosvjedu” “pet baba” kojima “smeta” bolnica u Mostaru i Križ u Zagrebu..

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Ante Gugo: Tek kad se suoči s vlastitom prošlošću, Srbija će vidjeti budućnost!

Objavljeno

na

Objavio

Na drugoj strani Srbi se odbijaju suočiti s istinom o postojanju koncentracijskih logora na području Srbije. Kroz te logore prošlo je više od osam tisuća branitelja Domovinskog rata i civila zarobljenih pri srpskoj okupaciji trećine hrvatskog teritorija…

Jedna novinarska pogreška koja se dogodila prije nekoliko dana podsjetila me na stvarne događaje vezane uz zločine koji su počinjeni u Hrvatskoj nakon vojno-redarstvene akcije Oluja. Naime, tjednik Nacional objavio je opširnu temu o tome kako je prije početka te akcije u Hrvatskoj bilo formirano pet posebnih stožera SIS-a (Sigurnosno informativne službe), a čija je zadaća bila nadzirati zbivanja na terenu tijekom provođenja oružanih djelovanja za oslobađanje zemlje od okupacije.

Tjednik je u tom tekstu greškom objavio moju fotografiju umjesto fotografije tadašnjeg šefa SIS-a Ante Gugića. Da nije toga možda ne bih ni primijetio taj tekst koji je jako vrijedan zbog podatka o broju prijavljenih slučajeva zločina koje su pojedinci počinili nakon Oluju.

Naime, baš na temelju tih izvješća hrvatsko pravosuđe pokrenulo je niz postupaka i donijelo više od 2800 osuđujućih presuda protiv pojedinaca koji su mislili da svojim nečasnim radnjama smiju uprljati veličanstvenu pobjedu Hrvatske vojske. Kao i uvijek u ovakvim situacijama nameće se pitanje zašto su onda razne međunarodne institucije ustrajale na tome da taj broj nije dovoljan? Je li možda bila riječ o tome da se osude samo neki kako bi se zataškala najveća nedjela. Nije bilo velikog nedjela koje je prijavljeno, a da nije istraženo. Oni koji su tvrdili ili i danas tvrde kako za zločine nakon Oluje nije bilo dovoljno odgovornosti ustrajali su i ustraju na tzv. zapovjednoj odgovornosti. Dakle, oni žele neku formalnu sudsku odluku nakon koje bi mogli reći da su zločini bili planirani kao dio etničkog čišćenja.

Takav dokaz nije uspio pronaći ni Međunarodni kazneni sud u Haagu koji je sudio hrvatskim generalima. Dapače, u konačnoj oslobađajućoj presudi generalima Gotovini i Markaču izričito se kaže kako nije postojala namjera protjerivanja stanovništva niti etničkog čišćenja i da su sve vojne akcije poduzete u skladu s običajima ratovanja.

Evo kako rezultira nepažnja u novinarstvu. Pet stranica teksta o bivšem šefu SIS-a Anti Gugiću i moja fotka.

Bijesni zbog ordena kojima je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ove godine odlikovala spomenute generale, srpski političari žešće su se nego ikad prije obrušili na hrvatsku proslavu Oluje. Pri tom su zaboravili na vrlo važnu činjenicu, a to je da se oni tek trebaju suočiti s vlastitom prošlošću.

Iako se na prvi trenutak može učiniti da je jako neozbiljan način na koji oni komuniciraju, a na drugoj strani moramo biti svjesni koliko je opasno to što oni rade. Njihove poruke javnost sluša i zbog funkcije koju obavljaju srbijanski državnici, mase su uvjerene kamo oni ipak iznose činjenice i ne služe se lažima koji bi čak i u nekoj opskurnoj birtiji bile smiješne.

Najbolji primjer za to je nedavni napad srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića koji je izvrijeđao aktualnog gradonačelnika Knina, dr. Marka Jelića. Dačić je izjavio kako je Jelić zločinac zato što je na čelu grada koji je, prema njegovim riječima, oduvijek bio srpski. Da je htio istražiti službene podatke Dačić je mogao vidjeti da u Kninu Srbi nikad nisu bili većina sve do uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno prvog oblika Jugoslavije.

I nakon toga su postali tanka većina sve do provođenja komunalne reforme šezdesetih godina prošlog stoljeća, nasilnog oduzimanja zemljišta od starosjedilaca i podjele za građevinske parcele pridošlicama iz Bukovice, Podinarja i drugih egzotičnih krajeva oko Knina.

Bez obzira na razloge zbog kojih Dačić nije htio provjeriti pravo stanje stvari, a osobno pretpostavljam kako je tradicionalna srpska uvjerenost u istinitost mitomanije koju s koljena na koljeno uporno prenose, mase su čile njegov govor, mnogi će vjerovati njegovim riječima i tako je stvoren još jedan novi mit.

Na drugoj strani Srbi se odbijaju suočiti s istinom o postojanju koncentracijskih logora na području Srbije. Kroz te logore prošlo je više od osam tisuća branitelja Domovinskog rata i civila zarobljenih pri srpskoj okupaciji trećine hrvatskog teritorija. Oko 300 osoba izravno je podleglo od premlaćivanja i raznih drugih tortura kroz koje su prolazili. Njih više od dvije tisuće umrlo je ne dočekavši razmjenu za srpske vojnike zarobljene u agresiji na Hrvatsku ili puštanje na slobodu.

Srbi i danas odbijaju priznati ono o čemu postoje dokazi čak i u obliku televizijskih snimki. Iako su braniteljske udruge logoraša nekoliko puta htjele obilježiti mjesto svog stradanja i položiti vijence tamo gdje su njihovi prijatelji stradali pod udarcima čuvara logora, srbijanske vlasti im to nikad nisu dopustile. Na drugoj strani oni bez problema u Hrvatskoj obilježavaju gdje hoće i kad hoće sva stradanja pripadnika srpskog naroda, ona stvarna i ona s prilično upitnim dokazima, o kojima je jedino svjedočanstvo njihova mitomanija koju Milorad Pupovac naziva dijaloškim sjećanjem.

Srbijanski politički vrh pokazao je priličnu nervozu zbog riječi koje je saborski zastupnik i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač uputio iz Knina s obilježavanja Dana logoraša srpskih koncentracijskih logora. Kovač je tom prilikom rekao da će Republika Hrvatska morati iskoristiti mogućnosti koje joj se pružaju u pregovorima o pristupanju Srbije Europskoj uniji i da ta država ne smije u EU prije nego se suoči s vlastitom prošlošću.

Kovač je spomenuo i odštetu onima koji su prošli kroz srpske koncentracijske logore. To je jako razljutilo beogradski politički vrh. Ne čudim se tome jer svjesni su da je Njemačka slične odštete isplaćivala i 50 godina po završetku Drugog svjetskog rata, a da su banke u Švicarskoj devedesetih godina prošlog stoljeća bile prisiljene platiti odštetu nasljednicima osoba stradalih u njemačkim koncentracijskim logorima, a kojima ranije nisu htjele predati štedne uloge i vrijednosti deponirane u sefovima pod izgovorom kako ne postoje sigurni dokazi o smrti tih osoba.

Naravno da je četrdesetak godina kasnije u svijetu prevladalo mišljenje kako je traženje smrtnog lista za nekog koga je ubio nacistički režim u koncentracijskom logoru čista besmislica i način da se izbjegne obveza. Svjesni takvih primjera iz kojih se vidi da obveza plaćanja odštete za zločine počinjene u ratovima nikad ne zastarijeva, u Srbiji su opravdano nervozni.

U Beogradu i danas bezbrižno živi Miroslav Mlinar, čovjek koji je oduvijek želio biti glumac, ali zbog nedostatka talenta to nikad nije postao. S njim je sve počelo. Mlinar je odglumio žrtvu napada nožem u mračnoj benkovačkoj uličici 19. svibnja 1990., što je izabranim zastupnicima SDS-a (Srpske demokratske stranke) bio povod za nedolazak na prvu, konstituirajuću sjednicu prvog demokratski izabranog Sabora u Hrvatskoj. Bio je to pravi početak pobune koja će završiti Olujom.

Mlinar je pravomoćno osuđen za ratne zločine počinjene u Škabrnji. Hrvatska čeka njegovo izručenje dok Srbija čeka pristup Europskoj uniji. Ovo je samo jedan od primjera. Što se nas tiče, mi možemo čekati još pedeset godina. Popustiti ne smijemo!

Ante Gugo/MojaHrvatska/VecernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari