Pratite nas

Europska unija istražuje imovinu bh. političara!

Objavljeno

na

BH političariPovjerenstva za sprječavanje sukoba interesa u susjednoj Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji zajedno s drugim istražnim tijelima prikupljaju podatke o imovini naših državljana u tim zemljama.
Prema službeno potvrđenim informacijama, prvi na redu su političari, a na “prioritetnoj” listi nalaze se imena više od tisuću osoba, od članova općinskih vijeća, preko zastupnika i ministara u županijskim vladama, sve do članova Vijeća ministara i Predsjedništva BiH te njihovih užih članova obitelji.
Hrvatska je ovaj posao već završila, a na provjeri trenutačno rade Srbija i Crna Gora, a sve po naredbi iz Europske komisije, u sklopu pregovora o Poglavlju 23 (Reforma pravosuđa i osnovna prava) i Poglavlju 24 (Pravda, sloboda i sigurnost). Ovi podaci usporedit će se s podacima koje su prijavili prije svakih izbora u svojim imovinskim karticama i dostavit će se Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u BiH.

Panika u BiH

Sve je jasnije kako je to bio i jedan od povoda za hitnu izmjenu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, bez ikakve mogućnosti ulaganja amandmana na ovaj zakon. Podsjetimo, zakon je to koji su krajem prošle godine dogovorile i donijele vladajuće stranke na čelu sa SDP-om BiH, SNSD-om uz potporu HDZ-a BiH, čime je ovaj posao “otet” Središnjemu izbornom povjerenstvu BiH.
Dan je posebnom povjerenstvu od devet članova. U njemu se nalaze predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, čije su nadležnosti striktno ograničene i svedene, kako ime kaže, na “koordiniranje” i čiji se čelnici imenuju po nacionalnom  (i političkom?) ključu te po tri političara, člana Zastupničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a od toga samo dva iz redova oporbe. O čemu se ovdje radi, govori i činjenica kako se na imenovanje članova ovog povjerenstva čekalo gotovo pola godine, a sve je dodatno zakočeno i neusvajanjem novog pravilnika o unutarnjoj organizaciji Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH bez kojeg se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u BiH nije moglo formirati. Na to sve treba dodati i kako se spomenuta Agencija kadrovski popunjava “puževim korakom” već nekoliko godina, a ona sama je “preko koljena” formirana kao jedan od uvjeta Europske komisije za viznu liberalizaciju.
Iz Izaslanstva EU-a bezuspješno su više puta upozoravali da su “zakonski propisi koji uređuju odgovornost nositelja javnih funkcija i transparentnost njihovog rada od najvećeg interesa za javnost, pa je prije usvajanja trebalo organizirati širu javnu debatu”.
– Ne samo da zakon nije bio otvoren za javnu debatu, nego je usvojen po hitnom postupku, koji ne dopušta predlaganje amandmana. Formirano Povjerenstvo ne zadovoljava uvjet neovisnosti što bi moglo ugroziti nepristranost procesa provjere. Sa žaljenjem konstatiramo da se vlasti BiH, usvojivši ove amandmane, nisu dovoljno usredotočile na adekvatno rješavanje sukoba interesa – glasi uzaludno upozorenje poslano iz Europske unije. Štoviše, iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH su čak naveli kako je zakonodavac (parlamentarci) “postavio nerealne rokove za implementaciju pojedinih odredbi zakona”.
– Poseban problem je što je usvajanjem ovog zakona ostalo “nepokriveno” pitanje sukoba interesa u FBiH i Brčko Distriktu BiH, za koje je do stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o sukobu interesa Središnje izborno povjerenstvo BiH bilo nadležno za postupanje – upozoravali su iz ove agencije. O nedorečenosti zakona govori i činjenica kako je europska praksa da dužnosnici imovinske kartice dostavljaju prije, ali i poslije preuzimanja određenog mandata! Posebna priča je nedonošenje zakona o sprječavanju pranja novca koji je srušen u Parlamentu BiH zbog kojeg BiH prijete sankcije čitave Europe i što u opasnost dovodi čak i rad banaka u BiH i svako daljnje kreditiranje i tok novca u i iz BiH.

Hoće zato susjedi

Budući su se naši dužnosnici “sjetili” kako spriječiti regionalnu suradnju ili barem objavu podataka o skrivenoj imovini po našim, srpskim, crnogorskim i hrvatskim prijestolnicama, seoskim krajobrazima i obali, iz Europske unije su “pritisnuli” susjede, i ne samo zbog naših, već i njihovih novopečenih bogataša.
Da se nešto “iza brda valja”, potvrđuje i pismo koje su crnogorske vlasti poslale našim vlastima. Iz Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa te zemlje nedavno su poslali dopis nadležnim tijelima u BiH i istodobno Bruxellesu u kojem su naveli kako su spremni ustupiti nadležnim tijelima u BiH sve dosad prikupljene podatke, a suradnja bi se nastavila i u budućnosti.
– Imovina crnogorskih i bh. političara je pod lupom Povjerenstva. Uvjet Europske komisije je suradnja u regiji. Mi smo uvelike odmakli u pregovorima i usvojen je Akcijski plan za poglavlja 23. i 24., gdje su i zadaci ovog našeg povjerenstva – navodi, između ostalog, u tom pismu Slobodan Leković, predsjednik Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Crne Gore. Slično “pismo namjere” poslala je i Srbija, a o ovoj temi bi se neslužbeno iza zatvorenih vrata moglo razgovarati i na sutrašnjem sastanku bh. dužnosnika s izaslanstvom srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. On je na nedavnim izborima doslovno s političke scene “pomeo” sve stranke upravo na krilima praktične borbe protiv korupcije i uhićenjem visokorangiranih političara i glavnih tajkuna u toj zemlji i njihovim procesuiranjem te desetinama istraga (po popisu Europske komisije) o kriminalnim privatizacijama u Srbiji.
Hrvatska je već prije nekoliko godina takvu suradnju ponudila, no sve je ostalo daleko od očiju naše javnosti, a Zagreb se navodno zadovoljio time što su bh. vlasti njima dostavile ono što su prikupile o imovini hrvatskih političara i tajkuna koju su “sakrili” u BiH. Želja Bruxellesa, Beograda i Podgorice je i taj dio, da nadležni u BiH pomognu tim zemljama u otkrivanju imovine, posebice nekretnina i bankovnih računa njihovih političara i tajkuna skrivenih u BiH

Koga provjeravaju u BiH

Osnovni problem je što BiH uopće nema mogućnost provjere istinitosti navoda u imovinskim karticama bh. dužnosnika, a kamoli (s njima povezanih) tajkuna ni u zemlji niti u inozemstvu.
Jedini dužnosnici čiji se podaci provjeravaju su ministri u Vijeću ministara BiH i to radi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pri kandidaturi za ministre. Na osnovi suglasnosti koje izdaje SIPA izdaje se suglasnost za imenovanje, no u posljednje četiri godine svjedočili smo kako razvodima i ostavljanju sve imovine zakonski bivšim suprugama, tako i kaosu, aferama istragama s nekoliko uhićenja u samoj SIPA-i na koji su ukazivali kako strani promatrači, tako i sami visoki policijski službenici. Bilo kako bilo, Hrvatska je to morala, Crna Gora i Srbija na tome intenzivno rade, a i našu zemlju jednako tako čeka ne samo utvrđivanje (vrijednosti) imovine koju posjeduje više od tisuću osoba, od članova općinskih vijeća, preko zastupnika i ministara u županijskim vladama, sve do članova Vijeća ministara i Predsjedništva BiH te njihovih užih članova obitelji, a zahtjev Bruxellesa je i utvrđivanje njezinog podrijetla.

Političari odlučuju o sukobu interesa

Usprkos višestrukim upozorenjima Europske komisije, vladajuće stranke u BiH na čelu sa SDP-om BiH, SNSD-om i HDZ-om BiH po hitnoj proceduri i bez mogućnosti ulaganja amandmana usvojile su krajem prošle godine izmjenu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Ovaj posao “otet” je Središnjemu izbornom povjerenstvu BiH i dan posebnom povjerenstvu od devet članova. U njemu se nalaze predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH koja praktično nema nikakve značajne ovlasti, nema odgovarajući pravilnik o unutarnjoj organizaciji i nije kadrovski popunjena i čiji se čelnici imenuju po nacionalnom (i političkom?) ključu. O sukobu interesa političkih dužnosnika kao članovi ovog povjerenstva trebalo bi odlučivati i šest političara, člana Zastupničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a od toga samo dva iz redova oporbe (ako je danas ikom jasno tko je vlast, a tko oporba). Na formiranje povjerenstva se čekalo pola godine od izmjena zakona, a dosadašnji rezultati čak i na osnovi više desetaka prijava koje su bile na čekanju ravni su točno nuli.

Zakonska nedorečenost

Kad je 2009. usvajan Prijedlog zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, unaprijed je blokirana operativnost te agencije. Bilo je isprva predloženo da će Agencija propisivati jedinstvenu metodologiju za prikupljanje podataka o imovinskom stanju javnih službenika te vršiti službenu provjeru nad imovinskim stanjem javnih službenika. No, onda je taj dio izbrisan iz prijedloga. Europska praksa je da dužnosnici imovinske kartice dostavljaju prije, ali i poslije preuzimanja određenog mandata, no ni to kod nas nije obveza ni po jednom zakonu. Uopće nije jasno ili je u najmanju ruku ograničena mogućnost provjere i točnog utvrđivanja imovine bh. političara i u samoj zemlji. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) ima zakonsku obvezu prije imenovanja provjeriti točnost podataka u imovinskim karticama predsjedatelja i ministara u Vijeću ministara. Ne postoji način ni barem administrativne provjere istinitosti imovinskih kartica, a sve i kad bi se utvrdilo počinjenje kaznenog djela, primjerice, pranja novca, ne zna se tko bi preuzeo takve slučajeve.

dnevni list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pripadnici Prvog hrvatskog kontingenta ispraćeni iz Petrinje u Litvu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

U vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji u petak, 24. studenog 2017., održan je svečani ispraćaj 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu, gdje će sudjelovati u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

Uz pripadnike kontingenta i članove njihovih obitelji, svečanom ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević koji je ujedno bio izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Litve i voditelj Ureda u RH Donatas Žiugžda, vojni izaslanik Republike Njemačke pukovnik Janus Kaschta, vojni izaslanik Francuske Republike brigadir Fabrice Duda te predstavnici lokalne zajednice i drugi visoki uzvanici, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prilikom poručio kako je uvjeren da će u misiji u Litvi, pripadnici Oružanih snaga još jednom dokazati svoju profesionalnost i spremnost pri izvršavanju različitih zadaća. „Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke daje svoj vidljivi doprinos temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza.

Neka vam djela naše garde, onih koji su stvarali i branili Hrvatsku u Domovinskom ratu bude putokaz i u budućnosti. Zadaća na koju krećete je zahtjevna i odgovorna. Za uspjeh naših napora i našeg doprinosa ovoj NATO aktivnosti bitan je vaš puni angažman i fokusiranost svake pripadnice i pripadnika Hrvatskog kontingenta u Litvi“, rekao je ministar Krstičević koji je izrazio nadu kako će se tijekom boravka pripadnika Oružanih snaga u Republici Litvi osobno doći uvjeriti u njihovu spremnost i uvjete u kojima rade i žive.

“Nikada, ni jednog trenutka tijekom boravka na ovoj aktivnosti nemojte ispustiti iz vida kako u odori ponosnog i časnog hrvatskog vojnika ne predstavljate samo sebe, već Republiku Hrvatsku, vjerodostojnu i pouzdanu NATO saveznicu.

Očekujem da u svome djelovanju pokažete odgovornost, predanost zadaćama. Svima vama neka sigurnost kolega, ali i vlastita sigurnost bude na prvom mjestu. U svome djelovanju imat ćete punu potporu Ministarstva obrane i mene osobno”, zaključuje ministar.

Foto: MORH/ M. Čobanović

Pripreme za odlazak u Litvu uspješno su provedene, a spremnost i profesionalnost pripadnika kontingenta pohvalio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov: „Cilj ove misije, pa tako i vašeg odlaska na ovu aktivnost, jest ostvarivanje konkretnog oblika jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza na teritoriju istočnog krila NATO-a, i očekujem da će se ovom misijom potvrditi i pokazati zajedništvo država članica te snažna transatlantska veza“.

General Šundov izrazio je uvjerenje u uspješnost još jedne misije u koju su upućuju pripadnici Oružanih snaga RH te istaknuo kako očekuje da će se pokazati jedinstvo država članica i neposredna odlučnost NATO-a za obranu ugroženih saveznica. “Na ovaj način dokazuje se i prijateljski odnos Republike Hrvatske i Republike Litve, upravo na ovaj način povezat će se Baltik i Jadran” zaključio je general Šundov.

Predstavnik Litve Donatas Žiugžda poručuje kako je odlazak 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu dokaz uspješne suradnje dviju država. “Vjerujem kako ćete upravo vi doprinijeti zaštiti sigurnosti naše zemlje i kako ste spremni odgovoriti na sve eventualne napade ili provokacije. Siguran sam kako ćete bili od velike pomoći i moram naglasiti kako je ovo još jedan dokaz dobre suradnje Republike Hrvatske i Republike Litve, u ime Litvanaca zahvaljujem se na vašem doprinosu našem zajedničkom cilju – očuvanju mira i sigurnosti”.

Njemački vojni izaslanik pukovnik Kascht izrazio je ponos što ima priliku hrvatskim vojnicima izraziti najbolje želje uoči odlaska u Republiku Litvu. “U okviru zadaća i zapovjedi imat ćete slobodu za napraviti nešto novo, Savezna Republika Njemačka i Hrvatska već su dokazale kako su strateški partneri na brojnim područjima suradnje pa vjerujem da će i ova misija zabilježiti još jedan uspjeh”.

Zapovjednik 1. HRVCON-a eFBBG-DEU, satnik Marko Krpan, zapovjednik 1. mehanizirane satnije bojne „Tigrovi“ rekao je kako su pripadnici kontingenta na visokoj razini obučenosti i spremnosti. “Proteklih godinu dana prolazili su zahtjevne pripreme i ono što možemo reći uoči njihovog odlaska u Litvu je kako su pripadnici kontingenta spremni za obavljanje i najzahtjevnijih zadaća. Za Hrvatsku kao Tigar!”

Ovim povodom, pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ uručili su pripadnicima 1. HRVCON-a čiju glavninu snaga čine pripadnici bojne “Tigrovi” iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, fotografiju i životopis pukovnika Damira Tomljanovića-Gavrana, zapovjednika bojne 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginulog u Domovinskom ratu.

U Litvu u borbenu skupinu pod vodstvom SR Njemačke na rok od sedam mjeseci upućuje se 181 pripadnik Oružanih snaga RH, a glavninu snaga čine pripadnici mehanizirane satnije iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria.

Pripreme i ocjenjivanje pripadnika OS RH za sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi provedene su u sklopu vojne vježbe „Udar 17“, koja je održana od 14. rujna do 06. listopada 2017. godine na vojnom poligonu „E. Kvaternik“ na Slunju. Hrvatski kontingent u Republici Litvi bit će smješten na vojnom poligonu „Rukla“, 110 km sjeveroistočno od Vilniusa.

Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.

Nakon svečanog ispraćaja uzvanici su obišli novoizgrađene objekte u petrinjskoj vojarni.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Documenta napala Predsjednicu zbog Praljka

Objavljeno

na

Objavio

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u petak je prozvao predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović za ‘neodgovornost’ zbog poruke organizatorima promocije knjige “Slobodan Praljak”, ocjenjujući da je njome demonstrirala nedopustiv pritisak na djelovanje Haaškog suda.

Promocija knjige “General Praljak“, održana je u Zagrebu 21. studenoga i na njoj je pročitana poruka poslana iz Ureda predsjednice: “Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti. Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod”.

Documenta ocjenjuje da Grabar-Kitarović tom porukom demonstrira nedopustiv pritisak na djelovanje suda pred objavljivanje pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu Praljku jer je, kako navode “svaka presuda osim oslobađajuće unaprijed proglašena nepravednom”.

Žalbeno vijeće Haškoga suda u srijedu će objaviti pravomoćnu presudu u predmetu “Prlić i drugi”.

Documenta smatra da predsjednica u poruci demonstrirala i “prijezir spram prvostupanjske presude haaškog sudišta (koje je i hrvatsko sudbeno tijelo)”, kao i nerazumijevanje sadržaja vlastite, temeljne ustavne obveze da “predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji inozemstvu” jer, navode, “svojim stavom Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status ‘prijateljice suda’)”.

Documenta dodaje i da je predsjednica demonstrirala “zahvalnost” Praljku za obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije “ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu”. A baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su osuđeni na teške zatvorske kazne, ističe Documenta.

“Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran – postupak najviše hrvatske državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog cjelokupnog djelovanja”, zaključuje Centar za suočavanje s prošlošću. (Hina/Kamenjar)

PREDSJEDNICA O KNJIZI „GENERAL PRALJAK“

 

Akademik Josip Pečarić: Naš general Praljak

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari