Pratite nas

Iz Svijeta

Europska unija produljila sankcije Rusiji na još šest mjeseci

Objavljeno

na

Europska unija produljila je sankcije protiv Rusije zbog aneksije Krima i potpore pobunjenicima u istočnoj Ukrajini na još šest mjeseci, javljaju agencije.

“Vijeće je 12. ožujka produljilo restriktivne mjere zbog djelovanja koje podriva ili prijeti teritorijalnom integritetu, suverenosti i neovisnosti Ukrajine na daljnjih šest mjeseci, do 15. rujna 2018.”, kaže se u priopćenju. Te mjere uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine za 150 ljudi i 38 poduzeća.

Vijeće navodi da je procjena situacije ne terenu pokazuje da nema razloga za promjenu režima sankcija.

Osim ovih mjera EU je u vezi s ukrajinskom krizom EU je uvela i ciljane ekonomske sanckije u pojedinim sektorima protiv Rusije, koje su na snazi do 23. lipnja 2018. godine, te restriktivne mjere zbog aneksije Krima i Sebastopolja, koje su ograničene samo na područje Krima i Sebestopolja, a koje su na snazi također do 23. lipnja 2018.

Rusija je 2014. anektirala Krim i ne pokazuje namjeru da ga vrati Ukrajini. EU i zapadne zemlje optužuju Rusiju da pruža potporu ruskim separatistima u istočnoj Ukrajini, gdje je u sukobima od 2014. poginulo više od deset tisuća ljudi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović: Tri mora brišu granicu ‘stare i nove Europe’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora “danas šalje jasan signal da smo na pravom putu”, da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada.

Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

“Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat”, kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.

“Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh”, naglasila je.

Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlanske otpornosti.

“Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transpatlantski partner”, rekla je.

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru  je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti “umjetne razlike” na kontinentu, između stare i nove Europe.

“Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije”, rekao je rumunjski predsjednik.

O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

“Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline”, rekla je.

“Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i  Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. “Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD  ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu”, istaknujo je Iohannis. “Zajednički interes iznad je naših razlika”.

Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.

Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

“Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije” -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. “Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje”, pozvao je Iohannis.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: “Ne trebamo gledati  što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu”.

“Upravo to je inicijativa triju mora”, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata “nije sudbina već može biti mogućnost”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom  s kojim će, najavio je,  svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Rusija zaprijetila Izraelu osvetom zbog srušenog zrakoplova nad Sirijom

Objavljeno

na

Objavio

Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane, brigadni general Igor Konašenkov

Rusija je priopćila u utorak da je sirijska vojska nenamjerno srušila ruski vojni zrakoplov nad Sirijom, ali je za taj incident okrivila Izrael i zaprijetila mu osvetom, javljaju ruske novinske agencije

Rusko ministarstvo obrane ranije je priopćilo kako je ruski vojni zrakoplov Il-20 s 14 članova posade nestao s radara iznad Sirije u isto vrijeme kada su izraelske i francuske snage izvodile zračne napade na ciljeve u toj bliskoistočnoj državi. Nakon toga je objavilo da je avion srušilo sirijsko protuzračno topništvo u tzv. prijateljskoj vatri.

Međutim, ministarstvo smatra da je za to odgovoran Izrael jer su u vrijeme incidenta izraelski borbeni zrakoplovi provodili zračne udare na sirijske ciljeve i dali su Moskvi samo jednominutno upozorenje, što nije bilo dovoljno vremena da ruski avion odleti na sigurno.

Ministarstvo je optužilo izraelske vojne zrakoplove da su namjerno stvorili ‘opasnu’ situaciju nad sirijskim gradom Latakiom, koji se nalazi u blizini ruske vojne baze Hmejmim gdje se Il-20 spremao sletjeti, izvijestila je RIA.

Petnaest ruskih vojnika je poginulo zbog, kako navodi ministarstvo, ‘neodgovornih akcija Izraela’, prenosi Interfax. ‘To nikako nije u duhu rusko-izraelskog partnerstva’, rekao je glasnogovornik ministarstva, brigadni general Igor Konašenkov.

‘Zadržavamo pravo da kao odgovor poduzmemo proporcionalne mjere’, kazao je. On je nazvao izraelske vojne akcije neprijateljskima i činom provokacije.

U vrijeme nestanka letjelice, sirijski grad Latakia, koji se nalazi u blizini ruske zračne baze u koju se zrakoplov vraćao, bio je pod napadom ‘neprijateljskih raketa’, pa je odgovoreno protuzračnim topništvom, prenijeli su sirijski državni mediji.

Rusko ministarstvo kaže kako se Il-20 vraćao u bazu Hmejmim kada je oko 23 sata po lokalnom vremenu nestao s radara. Zrakoplov se tada nalazio iznad Sredozemnog mora, oko 35 kilometara od sirijske obale.

(Hina)

Rusko ministarstvo obrane: U Siriji tijekom zračnih napada Izraela i Francuske nestao ruski zrakoplov

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari