Pratite nas

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

U Francuskoj deseti dan štrajka protiv mirovinske reforme

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Štrajk u Francuskoj protiv mirovinske reforme, koji je paralizirao javni prijevoz, ušao je u petak u deveti dan, a mogao bi potrajati do Božića unatoč tome što je vlada pozvala sindikate na dijalog

Premijer Edouard Philippe ne samo da nije umirio štrajkaše nego je svojim objašnjenjima reforme u srijedu izazvao otvoreni bunt svih sindikata, uključujući one koji su do tada podržavali samo načelo reforme.

Suočen sa zaoštravanjem situacije i u želji da spriječi da štrajk ne uzme još više maha, premijer je pozvao sindikate i udruženja poslodavaca na ‘ciklus sastanaka’ i to ‘što je moguće prije idući tjedan’.

Premijer je, međutim, ponovio da je odlučan uvesti ‘univerzalan mirovinski sustav’ koji bi zamijenio sadašnja 42 različita režima, ali uz određene ustupke sindikatima.

Rokovi su ublaženi: novi sustav odnosio bi se na Francuze rođene 1975. i kasnije, naglasio je.

Potvrdio je da će se ukinuti posebni režimi, ali bi se reforma za strojovođe SNCF-a i državnu tvrtku za pariški javni prijevoz RATP, koji mogu otići u mirovinu već s 52 godine, primjenjivala tek od generacije rođene 1985.

Najavljene su i mjere za najprekarnije radnike, odnosno uvođenje zajamčene minimalne mirovine od 1000 eura.

No, ističe Philippe, ‘jedino rješenje da se radi malo dulje… kao i posvuda u Europi’.

Premda je zakonska dob za odlazak u mirovinu i dalje 62 godine, prijedlog predviđa postupno povisivanje dobne granice na 64 godine i ‘sustav bonus-malus’ koji bi poticao dulji rad.

Za sindikate je svako povisivanje dobne granice za mirovinu neprihvatljivo.

Štrajk je jako poremetio promet, kako cestovni tako i javni prijevoz, posebice u pariškoj regiji, gdje je zatvoreno devet linija metroa i ne prometuje malo više od 50 posto autobusa.

Ovisno o linijama vozi svaki drugi ili treći vlak prema predgrađima i četvrtina superbrzih vlakova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Turska od EU-a traži povećanje fonda za sirijske ‘izbjeglice’

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija bi trebala odvojiti više od šest milijardi eura u fond za sirijske izbjeglice te ubrzati dotok novca, izjavio je u subotu zamjenik turskog ministra vanjskih poslova.

Novcem Europske unije zbrinjava se oko 3,5 milijuna sirijskih izbjeglica u Turskoj, a za uzvrat je Turska obećala da će zaustaviti daljnju imigraciju u Europu.

“Dotok novca treba ubrzati i količina novčanih sredstava bi se trebala povećati”, kazao je Faruk Kaymakci novinarima.

“Sve dok je kriza prisutna moramo zajedno raditi. Kada se naposljetku potroši, tih šest milijardi eura neće riješiti problem”, dodao je Kaymakci.

Europska unija, koja je uspostavila fond 2015., objavila je da je do sada u fond doznačeno više od 5,6 milijardi eura, više od 3,5 milijardi je ugovoreno, a više od 2,4 milijarde isplaćeno.

Kaymakci je istaknuo da sirijske izbjeglice Tursku ukupno koštaju oko 40 milijardi američkih dolara. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari