Pratite nas

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Slovenska vlada planira postavljanje dodatne ograde prema Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Slovenska vlada potvrdila je da do kraja godine planira postaviti dodatnih 40 kilometara “protumigrantske” ograde na svojoj južnoj granici s Hrvatskom, ali zbog tajnosti postupka ne otkriva na kojim mjestima i kojom dinamikom, piše u utorak ljubljansko “Delo”.

“Policija zbog zapriječavanja ilegalnih prijelaza i usmjeravanja tih migracija postavlja privremene granične zapreke u skladu sa zaključcima vlade koji se vode u tajnosti jer je riječ o važnim operativnim podacima”, naveo je za “Delo” slovenski MUP, dodavši da bi otkrivanje podataka “štetilo djelovanju organa”.

Nije međutim tajan podatak da je vlada odredila plan po kojemu će se uz sadašnjih 196 kilometara ograde prema granici s Hrvatskom, od čega je 116 kilometara ograde sa žilet-žicom i 80 kilometara panelne ograde, do kraja godine postaviti još 40 kilometara panelne ograde s tzv. “V nadgradnjom”, piše vodeći slovenski list.

U vladi premijera Janeza Janše, međutim, navode da nije riječ o novoj javnoj nabavi za dodatnu ogradu, nego ispunjavanju ugovora koji je s jednom kompanijom iz Srbije potpisala prijašnja vlada Marjana Šareca u kolovozu prošle godine.

Da se planira nastavak postavljanja ograde prema Hrvatskoj potvrdio je već prilikom svog predstavljanja u parlamentu pred imenovanje nove vlade novi ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, tumačeći to potrebom da se Slovenija zaštiti potencijalnim ilegalnim migrantima, osobito iz BiH, gdje je više tisuća migranata koncentrirano u neadekvatnim centrima, a ne zna se jesu li možda zaraženi koronavirusom.

Hojs je kao nužnu mjeru predlagao da se, zbog situacije s epidemijom koronavirusa u Sloveniji, dio granične policije prema Hrvatskoj zamijeni vojskom, što je parlament privremeno blokirao jer ministar nije dobio za to potrebnu dvotrećinsku većinu.

Kako pišu slovenski mediji, vlade od te zamisli nije odustala i na njoj će inzistirati pa razmišlja i o ideji provizornog proglašenja izvanrednog stanja, u kojem slučaju privola parlamenta ne bi bila potrebna.

Kako navodi ljubljansko “Delo”, u prva tri mjeseca ove godine u Sloveniju je ilegalno ušlo oko 1800 migranata, ali je velika većina vraćena u okviru readmisije na hrvatsku stranu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Svijetu nedostaje šest milijuna medicinskih sestara

Objavljeno

na

Objavio

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je u utorakda u svijetu, koji je trenutno zahvaćen pandemijom novog koronavirusa, nedostaje gotovo šest milijuna medicinskih sestara.

UN-ova agencija je zajedno s udruženjima “Nursing Now” i “International Council of Nurses” (ICN) u izvješću istaknula ključnu ulogu medicinskih sestara koje čine polovicu medicinskog osoblja u svijetu.

“Medicinske sestru su kičma svakog zdravstvenog sustava”, kazao je predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, podsjetivši da su i sada na prvoj crti bojišnice u borbi protiv covida-19.

Po izvješću WHO-a, medicenskih sestara u svijetu je nešto ispod 28 milijuna, a u pet godina je njihov broj do 2018. narastao za 4,7 milijuna.

“Ali, to je još uvijek 5,9 milijuna manje od potrebnog broja”, stoji u izvješću.

Najviše sestara nedostaje u siromašnijim zemljama Afrike, jugoistočne Azije, Bliskog istoka i u dijelovima Južne Amerike.

Šef ICN-a ističe da nedostatak dovoljnog broja medicinskih sestara pridonosi porastu stopa zaraze, medicinskim pogreškama i porastu stope smrtnosti.

Također upozorava da taj problem rezultira isrcpljivanjem medicinskih sestara koje rade.

Predsjednica udruženja “Nursing Now” Mary Watkins pozvala je na sveobuhvatnije testiranje zdravstvenih radnika u aktualnoj situaciji s koronavirusom.

Tvrdi da veliki broj zdravstvenog osoblja ne ide na posao jer se boje da su zaraženi, a to ne mogu dokazati.

U Italiji su od covida-19 preminule 23 medicinske sestre, devet posto medicinskog osoblja je zaraženo, dok iz Španjolske stižu vijesti da je koronom zaraženo do 14 posto zdravstvenih radnika.

Izvješće također navodi da bogate zemlje ne školuju dovoljan broj medicinskih sestara te ne mogu zadovoljiti svoje potrebe pa ih uvoze. To, kako je rečeno, samo pojačava zdravstvenu krizu u siromašnim zemljama.

Catton ističe da “80 posto sestara u svijetu brine o 50 posto svjetskog stanovništva”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari