Pratite nas

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mitropolit SPC Amfilohije odbacio poziv vlasti Crne Gore za dijalog

Objavljeno

na

Objavio

SPC se protivi crnogorskom zakonu o pravu vlasništva nad vjerskim objektima izgrađenim u Crnoj Gori do 1918. godine.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije odbacio je poziv vlasti Crne Gore za dijalog o provedbi zakona o slobodi vjeroispovijedi u toj zemlji.

Srpska pravoslavna crkva može voditi dijalog s državom samo ako se povuče ovaj zakon, kazao je mitropolit Amfilohije u Podgorici, nakon protestne šetnje.

Ponovio je da je za crkvu taj zakon bezakonje i pokušaj otimanja svetinja te pozvao predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da posluša, kako je rekao, glas naroda.

Crnogorski predsjednik ponovio je kako povlačenje zakona nije opcija o kojoj se može razgovarati.

“Da smo smatrali da taj zakon treba biti povučen, sigurno ga ne bismo donosili. Sve argumente koje smo čuli protiv tog zakona, čuli smo u prethodne četiri godine”, izjavio je Đukanović.

Mitropolit Mihailo: Srbija i SPC nikada se nisu pomirili s tim da je Crna Gora postala nezavisna država

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin: Ne gubimo nadu da će libijski sukob biti riješen

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju uoči berlinske konferencije o Libiji kako se nada da će ona donijeti napredak, dodajući da su i ruski mirovni napori polučili prve rezultate.

“Ne gubimo nadu da će se dijalog nastaviti i da će sukob biti riješen”, rekao je Putin uoči sastanka s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom na marginama konferencije.

Putin je dodao da su Rusija i Turska poduzele “vrlo dobar korak” zatraživši od libijskih zaraćenih strana da zaustave borbe, dodajući da su velike vojne akcije u Libiji zaustavljene.

Erdogan je naglasio da bi general Kalifa Haftar koji od travnja 2019. vodi ofenzivu kako bi osvojio Tripoli, morao odustati od svog agresivnog stajališta kako bi utro put političkom procesu.

“Kako bi se provele druge faze političkog procesa i došlo do rješenja, Haftarovo agresivno stajalište mora prestati”, rekao je Erdogan za tursku televiziju prije sastanka s Putinom.

Čelnici ključnih zemalja uključenih u sukob u Libiji sastaju se u nedjelju u Berlinu kako bi pokušali postaviti temelje za mir u zemlji.

Domaćin konferencije je Njemačka a u Berlinu su među ostalima turski i ruski predsjednici, francuski šef države Emmanuel Macron te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Na skupu je general Haftar, kao i njegov glavni protivnik Fajez al-Saraj, predsjednik vlade nacionalnog jedinstva. Za Haftara je u subotu navečer potvrđeno da je stigao u Berlin.

Libija je podijeljena između libijske vlade nacionalnog jedinstva GNA, koju priznaju Ujedinjeni narodi (UN), sa sjedištem u Tripoliju, i vlasti generala Haftara, koja ima uporište na istoku zemlje.

Na skupu se očekuje poziv na potpuno i trajno zaustavljanje neprijateljstava na terenu, kao i debata o eventualnom slanju međunarodnih snaga kako bi provjerile stanje.

Papa Franjo izrazio nadu u uspjeh samita, Michel kaže da je mir ključan za EU

Papa Franjo izrazio je nadu da će berlinska konferencija o Libiji dovesti do stabilizacije sukoba u toj zemlji.

“Zaista se nadam da će ovaj samit, tako važan, biti početak puta prema okončanju nasilja, ispregovaranom rješenju koje će dovesti do mira i toliko željene stabilizacije zemlje”, poručio je s nedjeljnog Angelusa.

Uoči skupa predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio je da je mir u Libiji ključan za EU.

“Trenutak je da se učvrsti primirje, poštuje UN-ov embargo na oružje i ponovno pokrene politički proces”, napisao je Michel na Twitteru, zahvalivši kancelarki Angeli Merkel za organizaciju skupa.

“To je ono što narod u Libiji treba i ključno je za sigurnost i stabilnost EU-a”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari