Pratite nas

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Liberalni švedski pristup upitan – Rast broja smrtnih slučajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Mitt

Rast broja smrtnih slučajeva i zaraženih od Covida-19 u Stockholmu potaknuo je pitanja o ispravnosti politike švedskih vlasti da se protiv te bolesti bore bez ograničavanja kretanja građana poput većeg dijela Europe.

Vlade po cijeloj Europi su zatvorile škole i donijele drakonske mjere kako bi ograničile kontakte s možebitnim kliconošama a Njemačka je, primjerice, zabranila okupljanja više od dvije osobe. Od švedskih susjeda Danska i Norveška su zatvorile svoje granice i škole a Finska je izolirala svoja glavna urbana područja.

S druge strane, Šveđani mogu u restorane, frizeru i poslati djecu u školu iako raste broj potvrđenih slučajeva zaraze i smrti od Covida-19, prije svega u Stockholmu gdje se bilježi više od polovine smrtnih slučajeva.

Analiza podataka lokacija pametnih telefona pokazala je da dok u većini europskih država izrazito pada posjet javnim mjestima Švedska ide u suprotnom pravcu.

No švedski liberalni pristup kojim se želi u najmanjoj mjeri narušiti društveni i ekonomski život dolazi na metu kritika jer se u prijestolnici epidemija širi.

“Nemamo izbora, moramo odmah zatvoriti Stockholm”, rekla je agenciji Reuters Ceciula Soderberg-Naucler, profesorica medicinske mikrobiologije na institutu Karolinska.

Ona je jedna od 2300 akademika koji su potpisali otvoreno pismo vladi krajem prošlog mjeseca u kojem se traže strože mjere kako bi se zaštitio zdravstveni sustav.

“Moramo uspostaviti nadzor nad stanjem, ne možemo ići prema situaciji u kojoj ćemo dobiti potpuni kaos. Nitko ne iskušava taj pravac pa zašto ga mi u Švedskoj moramo prvi ispitati bez dogovora na temelju informacija?”, rekla je.

Švedska je u petak izvijestila da ima 612 novih slučajeva zaraze novim koronavirusom, te ih je sada ukupno 6000. Broj smrtnih slučajeva dostigao je 333, i sada ih se bilježi 25 do 30 dnevno, po švedskoj zdravstvenoj službi.

Sve je više znakova da se virus širi po domovima za starije, uglavnom u prijestolnici gdje je dio osoblja bolnica i domova i starije javno upozorio na nedostatak zaštitne opreme poput maski.

Stockholm je, suočen s, kako su je nazvali lokalni dužnosnici, “olujom” slučajeva Covida-19, postavio poljsku bolnicu u kongresnom centru južno od središta grada i pozvao sve koji imaju određenu medicinsku obuku da pomognu u njezi starijih.

Na konferenciji za medije ovoga tjedna premijer vlade lijevoga centra Stefan Lofven odgovarao je na pitanja je li rastući broj slučejva u švedskim domovima za starije pokazatelj neuspješnosti strategije.

“Ne mislim da je to znak toga. Tako izgledaju stvari po cijeloj Europi”, rekao je. “Cijelo vrijeme govorimo da će stanje biti gore prije no što postane bolje”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prag uklonio kip kontroverznog maršala iz 2. svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik sovjetskom maršalu iz 2. svjetskog tata, Ivanu Stepanoviču Konjevu uklonjen je u Pragu unatoč prosvjedima iz Moskve.

Brončana statua u natprirodnoj veličini skinuta je sa svoga postolja dizalicom u petak, rekao je glasnogovornik gradskog ureda.

Spomenik će biti premješten u trajni postav budućeg Memorijalnog muzeja 20. stoljeća.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je s ogorčenjem na tu odluku grada donesenu u rujnu.

“Konjev je uklonjen, no Konjev će ponovno stajati – samo u muzeju”, rekao je Ondrej Kolar, konzervativni gradonačelnik odgovoran za 6. okrug Praga.

Kip na praškom Trgu međunarodnih brigada postavljen je 1980.. Za razliku od Lenjinovog spomenika koji se nalazio nedaleko, mirno je preživio revoluciju iz 1989., no posljednjih godina bio je meta vandalizma.

Češki kritičari na kip su gledali kao na simbol sovjetske opresije tijekom Hladnog rata, poput gušenja Praškog proljeća 1968. Zagovornici su u kipu vidjeli znak pobjede nad fašizmom.

Konjev (1897. – 1973.) sudjelovao je u bitci za Berlin sa svojim snagama u 2. svjetskom ratu. U svibnju 1945. s Crvenom Armijom umarširao je u Prag.

Bio je uključen u gušenje mađarske revolucije 1956., a u vrijeme gradnje Berlinskog zida zapovijedao je sovjetskom vojskom u Istočnoj Njemačkoj. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari