Pratite nas

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Turska spremna za vojnu operaciju na sirijskoj granici

Objavljeno

na

Objavio

Turska je spremna djelovati na južnoj granici sa Sirijom, rekao je predsjednik Tayyip Erdogan nakon upozorenja da će poduzeti jednostrane korake ako SAD ne uspostavi “sigurnosnu zonu” na sjeveroistoku Sirije ovog mjeseca.

“Završene su naše pripreme duž granica”, rekao je Erdogan novinarima u subotu u Istanbulu, prije odlaska na sjednicu Opće skupštine UN-a.

Saveznici u NATO-u, Turska i SAD, započele su zajednička kopnena i zračna patroliranja duž dijela granice, ali Ankara tvrdi da Washington presporo uspostavlja dovoljno velike sigurnosne zone kojima bi se uklonile sirijske kurdske snage s granice.

Tursku je razljutila američka potpora Kurdima (YPG) u borbi protiv Islamske države. Turska smatra kurdske borce terorističkom organizacijom i želi ih ukloniti s granice duge više od 400 kilometara.

Sirijske demokratske snage predvođene YPG-om rekle su da će se povući do 14 kilometara u nekim područjima.

Turska tvrdi da se SAD složio da se “sigurnosna zona” proširi na 32 kilometra unutar Sirije.

“Nemamo želju sučeliti se sa SAD-om. No, ne možemo si dopustiti zanemarivanje potpore koju SAD daje terorističkoj organizaciji”, rekao je Erdogan.

Njegovi komentari o pripremama na granici uslijedili su dan nakon što su dva sigurnosna izvora potvrdila da su u južne turske pokrajine stigli liječnici kako bi se obavile pripreme za mogući upad u Siriju.

“Pripremamo se već duže vrijeme. Operacija će se provesti kada bude bilo potrebe za njom”, otkrio je izvor.

Turska vojska je već dvaput upala u sjevernu Siriju od 2016., a meta su joj bile Islamska država i snage YPG-a zapadno od Eufrata. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump odobrio slanje američkih vojnika u Saudijsku Arabiju

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump odobrio je slanje američkih vojnika u Saudijsku Arabiju radi jačanja zračne obrane te zemlje nakon napada dronova prošle subote na tamošnja naftna postrojenja, za koje Washington okrivljuje Iran, a Teheran niječe odgovornost.

Pentagon je u petak priopćio da će u Saudijsku Arabiju biti poslan umjeren broj vojnika, a priroda njihova djelovanja bit će primarno obrambene prirode.

Američki mornarički general Joseph Dunford, zapovjednik glavnog stožera, rekao je da razmještaj neće uključivati tisuće vojnika, no nije htio govoriti detaljnije o tome.

I američki ministar obrane Mark Esper najavio je da će Pentagon angažirati američku vojsku na Bliskom istoku. “Predsjednik je odobrio raspoređivanje američkih snaga, koje će biti obrambenog karaktera i prvenstveno fokusirano na zračnu i obranu od raketa”, izjavio je Esper, dodavši da je Saudijska Arabija zatražila podršku. “Također ćemo raditi na ubrzanju isporuka vojne opreme u Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate kako bi ojačali njihovu sposobnost da se brane”, dodao je. Ponovio je da SAD ne traži sukob s Iranom te je pozvao Teheran da se vrati diplomatskim kanalima.

Objava o slanju američkih vojnika čini se da je zatvorila vrata bilo kakvoj odluci u kratkom roku o poduzimanju udara na Iran u znak odmazde nakon napada na saudijska naftna postrojenja, koja su uzdrmala globalno tržište nafte i pokazala velike rupe u zračnoj obrani te zemlje.

Zračne napade dronovima 14. rujna na postrojenja Khurais i Abqaiq u Saudijskoj Arabiji smatraju ispitom volje svijeta da održi međunarodni red. To je bila najveća agresija na zaljevsku naftnu infrastrukturu otkad je Saddam Hussein 1991. zapalio kuvajtska naftna polja.

Iran odbacuje optužbe da stoji iza napada koji je u početku prepolovio naftnu proizvodnju Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte. Odgovornost su preuzeli jemenski Houthi, pokret blizak Iranu koji se u Jemenu već četiri godine bori protiv koalicije predvođene Rijadom.

Sjedinjene Države najavile su ranije petak i nove mjere protiv iranske središnje banke i suverenog fonda Teherana za “financiranje terorizma”, koje je Trump predstavio kao “najstrože sankcije ikada uvedene nekoj zemlji”.

Američki ministar financija Steven Mnuchin je objasnio da se cilja na “posljednji izvor prihoda iranske središnje banke i Nacionalnog fonda za razvoj, njihov suvereni fond koji će biti odsječen od našeg bankarskog sustava”. “To znači da više neće biti novca za Čuvare revolucije, elitnu vojsku iranske vlasti, za financiranje terorizma”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari