Pratite nas

Vijesti

Europski aluminijski savez upozorava na iščezavanje aluminijske industrije sa Staroga kontinenta

Objavljeno

na

Iz Europskoga aluminijskoga saveza (EAA), koji je krovnom udrugom svih sudionika u aluminijskoj proizvodnji i preradi na ozemlju Staroga kontinenta, uputili su poprilično snažno priopćenje za javnost, obrušavajući se na nove smjernice Europskoga povjerenstva, u svezi s klimatskom i industrijskom politikom Europske unije.

To javno očitovanje potpisuje predsjednik EAA-a Roeland Baan, a već u uvodu jasno upozorava kako se europska aluminijska industrija premetnula u najbolji primjer kako jednostrana klimatska politika Europske unije može izrazito negativno utjecati na gospodarstvo.

– Prije samo dva mjeseca, procjena Europskoga povjerenstva pokazala je kako je europska aluminijska industrija, nekada globalni lider, postala globalno nekonkurentna, pod teretom klimatske politike Europske unije. U posljednjih pet godina, trajno je zatvoreno ili u potpunosti privremeno zaustavljeno čak jedanaest tvornica aluminija, od njih ukupno 24, koliko ih proizvodi aluminij na europskomu kontinentu – ističe Baan, upozoravajući kako to izravno vodi i padu inovacija i konkurentnosti. Nadalje se pita koliko će još strateških sektora iščeznuti s europskoga prostora, koliko će prihoda i djelatnih mjesta biti izgubljeno i koliko inovacijskih klastera i vrijednosnih lanaca nepovratno uništeno prije nego bude poduzeta konkretna akcija.

– Europa prvo mora zaštititi svoju industriju kako bi postigla svoje klimatske ciljeve. Aluminijska je industrija, o razdoblju od 1990. godine do danas, već sama prepolovila količinu ispuštanja CO2 u zrak i ključ rješenja vidi u učinkovitomu korištenju resursa i energenata – stoji u priopćenju, s upozorenjem kako, prije postavljanja bilo kakovih dugoročnih klimatskih ciljeva, europske vođe moraju prvo osigurati povoljne i postojane cijene energenata te izuzeti aluminijsku industriju od posljedica jednostrane politike EU-a, čiji teret nije moguće podijeliti s kupcima.

Iz Saveza, naime, podsjećaju kako je, u razdoblju od 2007. do 2012. godine, u Europskoj uniji izgubljeno visokih 36 posto proizvodnje primarnoga aluminija, dok tržišta, u istomu razdoblju, bilježe stalan rast potražnje za ovim metalom. Sama je analiza Europskoga povjerenstva, iz mjeseca studenog prošle godine, u kojoj je raščlanjen izravan utjecaj europskoga zakonodavstva na aluminijsku industriju, nedvojbeno pokazala kako su tvornice koje su obuhvaćene europskim planom smanjenja količine ispuštanja štetnih plinova (ETS), za razliku od onih izuzetih od njegove primjene zbog njihovih ranije sklopljenih dugoročnih ugovora, postale najmanje konkurentne na svijetu i suočavaju se s dodatnih 228 eura troškova po svakoj proizvedenoj toni aluminija.

– Studija je pokazala kako su osnovnim uzrokom jaza konkurentnosti među europskim proizvođačima aluminija (onih koji nisu i onih koji jesu obuhvaćeni ETS-om) troškovi za CO2 i troškovi za potporu obnovljivim izvorima energije, koji su pridodani na računima za struju. Problem je u tomu što taj teret nije moguće podijeliti s kupcima jer namete određuje Europska unija, a cijenu aluminija određuje globalno tržište. Zato od mjerodavnih tražimo žurno osigurati konkurentne cijene energije, putom zdrave industrijske, klimatske i energetske politike. Tražimo osigurati dostupnost otpada radi daljnjega recikliranja te, na kraju, održavanje industrijskoga lanca vrijednosti Europske unije, promicanje inovacija i poticanje na iznalaženje štedljivih učinkovitih rješenja – zaključuje u svojoj poruci Europskoj uniji i cjelokupnoj javnosti predsjednik Europskoga aluminijskog saveza Roeland Baan.

hercegovina.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari