Pratite nas

Naši u svijetu

EUROPSKI MEDIJI ‘I BiH sada može tužiti Hrvatsku zbog ratnih zločina’

Objavljeno

na

[pullquote_left]Haške presude šestorici hercegovačkih Hrvata i šefovima Miloševićevih tajnih službi izazvale su zanimanje europskih medija, koji sada pišu o ‘kontroverznoj ostavštini haškog tribunala'[/pullquote_left] Ljevičarski njemački dnevnik Die Tageszeitung posebice se bavi presudom hercegovačkoj šestorki, koja je ‘dobila 111 godina zatvora za ubijanje i mučenje’, te se naglašava da bi ova presuda ‘mogla imati i posljedice za Hrvatsku’. U komentaru balkanskog dopisnika Ericha Rathfeldera se napominje da bi nakon ove presude ‘Bosna i Hercegovina mogla tužiti Hrvatsku zbog počinjenih ratnih zločina’, a ističe se i da je Jadranko Prlić, koji je dobio najoštriju kaznu od 25 godina, zapravo ‘tipični jugoslavenski prevrtljivac’ koji uopće ‘nije bio tvrdi nacionalist’, ali je zato znao ‘napraviti karijeru’. index

Die Tageszeitung podsjeća kako je i ‘uništenje Starog mosta’ odgovornost šestorice osuđenih dužnosnika tzv. Herceg-Bosne, kao i da su se ‘pod njihovom komandom’ provodila etnička čišćenja, a ‘muslimane slalo u konc-logore’. ‘Tuđman je mrtav i ne može ga se pozvati na odgovornost, kao što je umro i njegov ministar obrane Šušak, koji je bio usko povezan sa sadašnjim osuđenima’, ističe Die Tageszeitung.

Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung pak prenosi samo kratke agencijske vijesti o najnovijim haškim presudama te naslovljava kako je ‘haški tribunal oslobodio šefove srbijanskih tajnih službi’.

presseAustrijski konzervativni dnevnik Die Presse ističe da je ‘ostavština haškog tribunala kontroverzna’ te se zaključuje da je ‘sud u svojoj zadnjoj fazi pao pod jaku političku kontrolu’. ‘oslobađajuće drugostupanjske presude generalima Gotovini i Perišiću ostavljaju pravno naslijeđe koje naročito odgovara velikim silama’, smatra Die Presse, ali i dodaje da bez ‘haškog suda ne bi bilo uopće moguće kazniti ratne zločine u regiji’.

Ljevičarski nastrojen bečki Der Standard izvještava da su ‘oslobođeni šefovi Miloševićevih tajnih službi’ te da se tako sugerira da ‘Miloševićev režim nije bio uključen u rat u Bosni i Hercegovini’. S druge strane, osuđujuća presuda hercegovačkoj šestorci tumači se kao ‘presuda protiv Franje Tuđmana’.

Londonski Guardian piše da je slučaj protiv Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića ‘trebao dokazati kako su se okrutne srpske kampanje protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine dirigirale iz Beograda’, a Stanišića se pak opisuje kao ‘jednog od najbližih suradnika Slobodana Miloševića’.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

‘Ako Hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Snježana Radoš, Nada Pritisanac Matulich

ODRŽANA 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „DIJASPORA I DOMOVINA“

U Zagrebu 10. i 11. listopada u prostorima Gradske vijećnice održana je 2. Međunarodna konferencija „Dijaspora i Domovina“ pod organizacijom Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, uz suorganizatore International Metropolis Project te Centra za kulturu i informacije Maksimir. Glavni cilj konferencije je upoznavanje različitih strategija i vrsta programa koji će osnažiti povezanost hrvatskog iseljeništva i Domovine te istražiti i definirati postojeće odnose između dijaspore i njihovih zemalja podrijetla i obrnuto.

Na svečanom otvorenju konferencije sudjelovalo je oko 100 sudionika među kojima su bili brojni visoki uzvanici, predavači, profesori, studenti i drugi gosti. Sudionike konferencije pozdravili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, hrvatska zastupnica u parlamentu Europske Unije Ruža Tomašić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Mirjana Hrga, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Olivera Majić te predsjednik saborskog odbora Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić. Na konferenciji su kao predavači gostovali i brojni diplomatski izaslanici, među kojima treba izdvojiti predavanje veleposlanika Izraela Nj. E. gosp. Ilana Mora te diplomatske delegacije i veleposlanike Indije, Grčke, Crne Gore, Bugarske, Kosova, Čilea, Sjeverne Makedonije te Turske.

„Nismo savršeni ali zajedno možemo učiniti čuda“, izjavila je Mirjana Hrga prilikom otvorenja konferencije na što su nadovezali članovi organizacijskog i programskog odbora konferencije Dr. Marin Sopta i Howard Duncan: „Uvijek će postojati elementi koji će nas pokušati razdvojiti, a mi te elemente moramo nadjačati. Jedna cijela Hrvatska živi izvan Republike Hrvatske, konačno je vrijeme da se povežemo!“.

Posebno ćemo izdvojiti i isječak govora Ruže Tomašić: „Ako hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!“ te izjavu veleposlanika Izraela: „Izrael ima posebnu priču odnosa domovine i njezine dijaspore, ali smo ipak po mnogočemu slični. Siguran sam da Hrvatska i Izrael mogu međusobno učiti jedni od drugih kako bi se poboljšao odnos prema iseljenicima.“

Nakon svečanog otvorenja i održanih prvih tematskih izlaganja, sudionici prvog dana konferencije uputili su se na razgledavanje i svečani ručak unutar Hrvatskog sabora, a kasnije su se nastavili neformalno družiti i u večernjim satima. Poslije završetka drugog dana konferencije u završnim govora Marin Sopta i Howard Duncan sudionicima su poručili sljedeće: „Svi smo ovdje zato što imam veliko srce prema dijaspori, a vidimo i u kojim problemima se odnosi Dijaspore i Domovine nalaze. Aktivirajte se i započnimo jednu lijepu mrežu suradnje, a neka nam dugoročni i krajnji cilj bude samo jedno: povratak naših iseljenika u RH, pogotovo onih mladih“.

Mihovil Rora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Središnji državni ured za Hrvate izvan RH je pomogao i pomagat će opstanku Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prema riječima državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa ovaj Ured ima  za cilj unaprjeđivati suradnju i tražiti rješenja koja će polučiti dugoročni benifit i pomoć opstanku Hrvata na području BIH. Imajući u vidu ovu jasnu opredjeljenost državni tajnik je u ponedjeljak 14. lkistopada 2019. godine održao sastanak s novoizabranim predsjednikom HKD Napredak dr.  sc. Nikolom  Čičom i njegovim suradnicima. Uz državnog tajnika sastanku je nazočila i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić.

Hrvati u Bosni i Hercegovini i njihova skrb jedna su od najvažnijih zadaća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Radi se o najbrojnijoj populaciji našega naroda u jednoj zemlji izvan Republike Hrvatske, a i aktualni politički trenutak zahtijeva posebni odnos Republike Hrvatske prema tim ljudima. U Bosni i Hercegovini još od 1902. godine djeluje HKD Napredak, čija je prvotna zadaća bila i ostala stipendiranje i pomaganje učenika i studenata, ali se kroz povijest aktivnost ovoga društva širila  kroz razna interesna područja, pri čemu državne granice nisu bile prepreke. Tako HKD Napredak danas ima preko 20 000 članova koji djeluju kroz 64 podružnice, kako u BiH tako i u svijetu.

Prema riječima državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa ovaj Ured ima  za cilj unaprjeđivati suradnju i tražiti rješenja koja će polučiti dugoročni benifit i pomoć opstanku Hrvata na području BIH. Imajući u vidu ovu jasnu opredjeljenost državni tajnik je u ponedjeljak 14. listopada 2019. godine održao sastanak s novoizabranim predsjednikom HKD Napredak dr.  sc. Nikolom  Čičom i njegovim suradnicima. Uz državnog tajnika sastanku je nazočila i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić.

Bila je ovo prigoda da državni tajnik Milas čestita novom predsjedniku HKD-a i članovima Središnje uprave nedavno imenovanje, pri čemu je istaknuo  kako će njegov Ured djelovati sukladno prvotnom cilju te je dodao kako su upravi ovog društva vrata Središnjeg državnog ureda uvijek otvorena za prijateljsku komunikaciju, na razini uzajamnog povjerenja i poštovanja.

Predsjednik HKD Napredak dr. sc. Čiča je upoznao državnog tajnika s planiranim aktivnostima i  prioritetima svojega društva te naglasio prvenstveno zadržavanje  i aktivno uključivanje mladih u rad društva. Iskoristio je prigodu te istakao kako će društvo i dalje nastaviti njegovati hrvatski identitet, kulturu i tradiciju diljem svijeta. Izrazio je i zahvalnost državnom tajniku za svu pomoć i podršku koju je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske pružao Hrvatima u BIH.

Jasna je i opredjeljenost članova društva da se neće živjeti na staroj slavi, nego da će glavna odrednica svih aktivnosti biti predanost radu i zalaganju.

Izvor: Internet stranica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari