Pratite nas

Naši u svijetu

EUROPSKI MEDIJI ‘I BiH sada može tužiti Hrvatsku zbog ratnih zločina’

Objavljeno

na

[pullquote_left]Haške presude šestorici hercegovačkih Hrvata i šefovima Miloševićevih tajnih službi izazvale su zanimanje europskih medija, koji sada pišu o ‘kontroverznoj ostavštini haškog tribunala'[/pullquote_left] Ljevičarski njemački dnevnik Die Tageszeitung posebice se bavi presudom hercegovačkoj šestorki, koja je ‘dobila 111 godina zatvora za ubijanje i mučenje’, te se naglašava da bi ova presuda ‘mogla imati i posljedice za Hrvatsku’. U komentaru balkanskog dopisnika Ericha Rathfeldera se napominje da bi nakon ove presude ‘Bosna i Hercegovina mogla tužiti Hrvatsku zbog počinjenih ratnih zločina’, a ističe se i da je Jadranko Prlić, koji je dobio najoštriju kaznu od 25 godina, zapravo ‘tipični jugoslavenski prevrtljivac’ koji uopće ‘nije bio tvrdi nacionalist’, ali je zato znao ‘napraviti karijeru’. index

Die Tageszeitung podsjeća kako je i ‘uništenje Starog mosta’ odgovornost šestorice osuđenih dužnosnika tzv. Herceg-Bosne, kao i da su se ‘pod njihovom komandom’ provodila etnička čišćenja, a ‘muslimane slalo u konc-logore’. ‘Tuđman je mrtav i ne može ga se pozvati na odgovornost, kao što je umro i njegov ministar obrane Šušak, koji je bio usko povezan sa sadašnjim osuđenima’, ističe Die Tageszeitung.

Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung pak prenosi samo kratke agencijske vijesti o najnovijim haškim presudama te naslovljava kako je ‘haški tribunal oslobodio šefove srbijanskih tajnih službi’.

presseAustrijski konzervativni dnevnik Die Presse ističe da je ‘ostavština haškog tribunala kontroverzna’ te se zaključuje da je ‘sud u svojoj zadnjoj fazi pao pod jaku političku kontrolu’. ‘oslobađajuće drugostupanjske presude generalima Gotovini i Perišiću ostavljaju pravno naslijeđe koje naročito odgovara velikim silama’, smatra Die Presse, ali i dodaje da bez ‘haškog suda ne bi bilo uopće moguće kazniti ratne zločine u regiji’.

Ljevičarski nastrojen bečki Der Standard izvještava da su ‘oslobođeni šefovi Miloševićevih tajnih službi’ te da se tako sugerira da ‘Miloševićev režim nije bio uključen u rat u Bosni i Hercegovini’. S druge strane, osuđujuća presuda hercegovačkoj šestorci tumači se kao ‘presuda protiv Franje Tuđmana’.

Londonski Guardian piše da je slučaj protiv Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića ‘trebao dokazati kako su se okrutne srpske kampanje protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine dirigirale iz Beograda’, a Stanišića se pak opisuje kao ‘jednog od najbližih suradnika Slobodana Miloševića’.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari