Pratite nas

Iz Svijeta

Europski parlament usvojio izvješće o Mađarskoj

Objavljeno

na

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u srijedu izvješće Judith Sargenti iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza koje poziva Europsko vijeće da “u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško krši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija.

Aktiviranje članka 7 Ugovora o EU-u teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u Vijeću EU-a, no, iako je u EP-u izvješće izglasano dvotrećinskom većinom, oduzimanje prava glasa Mađarskoj mora biti jednoglasno, tj. moraju ga podržati sve zemlje članice.

Od 693 zastupnika, izvješće je podržalo njih 448, 197 je bilo protiv, a 48 suzdržano, što znači da su zeleno svijetlo izvješću koje je mađarski premijer Viktor Orban odlučno odbacio kao “pristrano, ucjenjenivačko i uvredljivo” za mađarski narod, dali i zastupnici iz Europske pučke stranke (EPP) pod palicom Manfreda Webera koji je netom objavio kandidaturu za spitzenkandidata.

Weber je još sinoć potvrdio da će glasati za izvješće, obrazloživši to riječima da je “uvijek zagovarao izgradnju mostova i želi tako i nastaviti”, ali da kod mađarskog premijera “nije uočio nikakvu spremnost da se približi  svojim europskim partnerima i pokuša shvatiti naše zabrinutosti”.

Tijekom jučerašnje rasprave o stanju u Mađarskoj na vidjelo je izbio duboki ponor unutar EU-a između njegovog zapada i istoka. I dok su neki zastupnici oštro kritizirali Orbana zbog gaženja demokratskih sloboda i ugrožavanja temeljnih prava, Orban je čuvare europskih ugovora optužio za licemjerje, zloupotrebu vlasti i kršenje mađarskog nacionalnog suvereniteta.

U izmjeni argumenata i protuargumenata pale su vrlo teške riječi pa je Orban, jedan od najmoćnijih nacionalnih lidera u EU s obzirom na potporu biračkog tijela, nazvan “lopovom”.

Takva rasprava bacila je sjenu na današnji govor predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera o stanju Unije u kojem je zazivao jedinstvenu Europu, Europu bez podjela, posebice između njezinog istočnog i zapadnog dijela, hvaleći proširenje kao “pomirbu geografije i povijesti”.

No, neki analitičari već sada ocjenjuju da su njegove riječi u tom pozivu zvučale kao “teški uzdasi iscrpljenog planinara izgubljenog u kanjonu”.

(Hina)

Orban: Mađarska neće popustiti pred ucjenama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari