Pratite nas

Događaji

Europski parlament: O zločinima komunističkih režima u Europi

Objavljeno

na

Platforma europskog sjećanja i savjesti, međunarodna neprofitna organizacija i skupina Europskog parlamenta Pomirba europske povijesti organizirali su u srijedu u Bruxellesu konferenciju o zločinima komunističkih režima u poslijeratnoj Europi.

[ad id=”68099″]

Na poziv potpredsjednika neformalne skupine “Pomirba europske povijesti” Andreja Plenkovića iz Hrvatske su na konferenciji sudjelovali Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, Višnja Starešina, novinarka i predsjednica Udruge za demokraciju i aktivno sjećanje, Ante Beljo, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Vladimir Gredelj, predsjednik Hrvatskoga vijeća za toleranciju i pomirbu.

“Današnja konferencija posvećena je žrtavama komunističkih sustava u nizu zemalja srednje i istočne Europe, gdje možemo vidjeti komparativna iskustva o zločinima koji nisu nikada procesuirani niti je itko proglašen odgovornim. Ovakvi su skupovi vrlo korisni kako bi se ostvarila ključna europska ideja, ideja pomirbe i istine, s obzirom na zločine iz Drugog svjetskog rata i na one nakon 1945. Ova skupina u Europskom parlamentu i dalje će raditi na provođenju temeljnih dokumenata i rezolucija Europskog parlamenta i Vijeća Europe kako bi s pravnim suočavanjem i istinom gradili Europu utemeljenu na ključnim vrijednostima demokracije, ljudskih prava i slobode”, rekao je Plenković.

Višnja Starešina, autorica nedavno prikazanog dokumentarnog filma “Neprijatelj naroda”, ističe da i Hrvatskoj neminovno slijedi suočavanje sa zločinima totalitarnih režima.

“Mi u Hrvatskoj imamo ozbiljan problem s temeljnim suočavanjem s činjenicama o totalitarnim režimima i nacizma i komunizma. Posebno je zatvoreno suočavanje i utvrđivanje činjenica o zločinima komunizma i njegovoj totalitarnoj prirodi jer su zatvoreni arhivi, zaustavljena istraživanja masovnih grobnica, svjedocima se ne poklanja pažnja i ne motivira ih se da govore. Vjerujem da će naše aktivnosti i aktivnosti naših eurozastupnika, koji su dio europskih pučkih stranaka, potaknuti te procese u Hrvatskoj, koji su neminovni”, kaže Starešina.

Dodaje kako joj je drago što se unutar EU-a pokreću pitanja pravosudnog sankcioniranja nekih zločina komunizma, na koje ona gleda, “prvenstveno kao na kirurške zahvate koji omogućavaju da se vidi cijela struktura totalitarnog sustava koji je masovno kršio ljudska prava”.

“Vrlo je korisno slušati na koji su način ugledni europski pravni stručnjaci uobličili slučajeve zapovjedne odgovornosti za bivše komunističke dužnosnike višeg i srednjeg ranga za zločine protiv čovječnosti u Čehoslovačkoj i Bugarskoj”, dodaje Višnja Starešina.

Platforma europskog sjećanja i savjesti neprofitna je međunarodna nevladina organizacija, osnovana u Pragu 2011. koja okuplja 48 javnih i privatnih institucija i organizacija iz ukupno 18 zemalja, od kojih su 13 članice EU-a. Riječ je o udrugama koje su aktivne u istraživanju, prikupljanju dokumentacije, podizanju svijesti i edukaciji o totalitarnim režimima u Europi 20. stoljeća. Zasada nema nijedne udruge iz Hrvaske koja sudjeluje u Platformi.

Platforma poziva međunarodnu zajednicu da ispita mogućnosti stvaranja nadnacionalne pravosudne institucije – tribunala ili međunarodnog suda – koja bi sudila preživjelim počiniteljima zločina protiv čovječnosti za vrijeme komunističkih režima.

“Važno je usredotočiti se na vođe, političare i više izvršitelje tih zločina koji su izbjegli pravdi u posljednjih 25 godina”, kažu u Platformi.

Oni su u srijedu predstavili rezultate svoga istraživanja u bivšoj Čehoslovačkoj i Bugarskoj, navodeći konkretna imena osoba odgovornih za komunističke zločine.

Ivan Zvonimir Čičak smatra da su okupljeni u Platformi “naivni” kada traže osnivanje međunarodnog suda za komunističke zločine jer “nakon protoka vremena nema više suđenja”.

“Pogotovo su naivni zahtjevi za osnivanjem novog međunarodnog suda za komunističke zločine”, kaže on te predlaže da se inzistira na tome da lokalni sudovi sude počiniteljima zločina, ali “za to je potrebna politička volja, koje nema.”

“Ostaci političkih struktura iz bivšeg komunizma u mnogim zemljama dobro su interpolirani u sve strukture vlasti, konačno imaju svoje stranke unutar kojih djeluju, a koje su politički, moralni i pravni sljedbenici komunističkih partija”, dodaje Čičak.

Istaknuo je da je tijekom jedne današnje rasprave rekao da u Hrvatskoj nije provedena lustracija “jer su to spriječili Franjo Tuđman, Josip Manolić i grupa oko njih”.

“Logično je da oni koji su trebali biti lustrirani budu protiv lustracije. Osim toga, danas je vidljivo da je Hrvatska nastala u suradnji s onima koji su trebali biti lustrirani i koji su bili desna ruka režimu Franje Tuđmana”, kaže Čičak.

Dodao je da će vodstvu HHO-a predložiti da se ne priključi Platformi europskog sjećanja i savjesti.

Paralelno s otvaranjem konferencije, ispred sjedišta Europskog parlamenta u Bruxellesu predstavljena je instalacija čeških umjetnika Petra Motycke i Dana Tratine. Instalacija prikazuje kako pas napada pred očima graničara bivše istočne Njemačke napada jednog građanina koji je pokušao prijeći granicu i domoći se tada slobodnog dijela Europe.

Riječ je o događaju iz 1986. godine kada su čehoslovački pogranični psi napali istočnonjemačkog građanina Hartmuta Tautza, koji je pokušao pobjeći na Zapad. Organizatori konferencije tvrde da su im iz Parlamenta rekli da će instalacija biti uklonjena jer ne odgovara nacrtu koji je prethodno bio dostavljen službama Parlamenta. Instalacija bi trebala biti izložena tjedan dana, a u srijedu je još nitko nije uklonio.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Dan otvorenih vrata na HVU ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Zagrebu i Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HVU / M. Sever (Arhiva)

Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” održava se u subotu u vojarni “Petar Zrinski” u Zagrebu te u splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Loru, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

Posjetiteljima su prezentirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski programi za potrebe Oružanih snaga RH, navode iz MORH-a.

Također prezentirani su uvjeti i način upisa na studij Vojnog inženjerstva, Vojnog vođenja i upravljanja, Vojnog pomorstva i Aeronautika – smjer vojni pilot, kao i posebni kriteriji Ministarstva obrane RH za upis, kadetska prava i obveze te vojna obuka. Posjetiteljima je omogućen i obilazak Kampusa, kabineta i drugih objekat, razgovor s kadetima te razgledavanje brodova Hrvatske ratne mornarice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Na Širokom Brijegu obilježena 74. obljetnica jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 74. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu 4. – 7. veljače održali su se »IX. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca«. Prva tri dana molitveni program započinjao je molitvom krunice, a nastavljao se slavljenjem sv. mise zadušnice za ubijene fratre i puk. Kroz ove dane sv. mise zadušnice predvodio je fra Ivan Landeka, ml., uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i fratara iz širokobriješkog samostana. Molitvom krunice, čitanjem i pjevanjem na sv. misama posebno su sudjelovali ministranti, članovi Franjevačke mladeži te članovi Franjevačkog svjetovnog reda i zborova koji djeluju u župi.

Kroz ova tri dana dodijeljene su i nagrade te prigodne plakete nagrađenima na »VIII. nagradnom natječaju« na temu pobijeni hercegovački franjevci. Zastupljeni su bili uzrasti djeca, mladež i odrasli.

Danas, na dan obljetnice ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu, 7. veljače, koji je ujedno i dan sjećanja na sve hercegovačke franjevce ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću, molitveni program započeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Nakon molitve procesija se uputila u samostansku crkvu prema grobu gdje su pokopana 24 ubijena fratra. Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je dr. fra Miljenko Šteko, provincijal hercegovačkih franjevaca, uz sumisništvo generalnog vikara hercegovačkih biskupija don Željka Majića, vicepostulatora fra Miljenka Stojića i 70-ak drugih hercegovačkih franjevaca.

Pjevanje na sv. misi predvodio je veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić. Misno čitanje pročitao je fra Rade Dragićević, koji je pohađao glasovitu franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu. Molitvu vjernika čitali su gvardijani samostana.

Provincijal je u propovijedi istakao sljedeće. »Tu nepreglednu kolonu svjedoka, u Drugome svjetskom ratu i poraću, ovoga ozemlja uprisutniše – svojom krvlju natopljenim haljinama – i naša braća. Jedan fratar, pa dva, pa dvanaest, pa tri, pa sedam, i tako do broja 66 ubijenih. Mi poznajemo neka mjesta stradanja, o drugima još uvijek nagađamo. Poznati su nam neki iskazi, poznajemo i neke sudionike, ali nipošto sve. Kad god pokušamo prodrijeti do potpune istine, ustanovljujemo da nam netko ili nešto u čudnovatu križištu iznova izmiče. Šezdeset i šest braće, na čelu s provincijalom fra Leom, slične sudbine sa smrću pred očima, sudbine povezane i odvojene poznatim i nepoznatim vremenom i mjestom. A uvijek i svugdje na njihovim stratištima prisutnost zločina gotovo opipljiva.

U ovo predvečerje ovdje smo s osjećajima zahvalnosti za vjeru i žrtvu naše pobijene subraće, ali i za svu ostalu braću i sestre koji su kao krštenici svjedočili Kristov križ i tako svoje trpljenje ucijepili i u naše postojanje. Tragamo, preko Vicepostulature, za dokazima u istini i nosimo njihov spomen u realitetu događaja – daleko od svih mitologija. Kao vjernici sabrali smo se na slavljenje euharistije, koja je “vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve” i izvor iz kojega dolazi naša vjernička snaga. Došli smo kako bismo i ovaj put svome Gospodinu kazali u euharistijskoj molitvi: “Zahvaljujemo ti što si nas pozvao da stojimo pred tobom i tebi služimo!” – kao što ti služahu i braća naša ubijena. Služahu, nalik onome što izvješćuju Djela apostolska: “Svaki su dan postojano – kao po dogovoru – bili u hramu, i po kućama lomili kruh” (Dj 2, 46). A onda su u strašnom mučenju i rastanku uviđali da je nekima zbog njih i njihova služenja bila tijesna ova dolina suza… pa su ih na silu uklonili!«

Na kraju sv. mise zadušnice nazočnima je nekoliko riječi uputio generalni vikar hercegovačkih biskupija don Željko Majić koji je prenio pozdrave mjesnog biskupa Ratka Perića te se zahvalio Vicepostulaturi na svemu što čini. Još je dodao. »Zato danas izričemo zahvalnost dragom Bogu da su pobijeni fratri bili spremni darovati najviše što su imali, svoj život, njima zahvaljujemo na svjedočkom primjeru ljubavi prema Bogu, svojoj Crkvi, svome redu i svome narodu.«

Fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli tijekom ovih dana i tijekom čitave godine. Kratko je predstavio rad Vicepostulature kroz proteklu godinu te istaknuo sljedeće. »Nastavili smo tragati za posmrtnim ostatcima naše pobijene braće pa smo uspjeli pronaći još njih trojicu iz skupine od njih 9 koje su jugokomunisti odveli iz naše mlinice i hidrocentrale 8. veljače. Trenutno dovršavamo još određena provjeravanja i mislim da ćemo za koji tjedan o svemu iscrpno obavijestiti javnost.«

Riječi zahvale izrekao je i fra Tomislav Puljić, gvardijan širokobriješkog samostana, koji se također zahvalio svima koji su bili sudionici ovoga slavlja. »Mi danas obnavljamo uspomene na one koji su sveto živjeli i koji su usmrćeni kao mučenici, da sjećanja na njih budu što sadržajnija i snažnija te da donesu plodove ljudima na dobrobit, Bogu na slavu. Oni su naše svete i obvezujuće uspomene i naše moći koje nas osposobljavaju da uz Božju pomoć gradimo bolji svijet, nadvladavajući grijeh koji lako zavodi, grijeh nepoštivanja i zaborava.«

Kroz ova četiri dana molitveni program je putem interneta i radiovalova prenosila Radiopostaja Široki Brijeg i Radio Marija u BiH. Katolički tjednik stradanju hercegovačkih franjevaca posvetio je temu najnovijeg broja. A i mnogi drugi mediji izvijestili su o svemu, na čemu im se posebno zahvalio vicepostulator fra Miljenko Stojić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari