Pratite nas

Iz Svijeta

Europski pučani (EPP) u srijedu odlučuju o sudbini Fidesza

Objavljeno

na

Mađarski premijer Viktor Orban sudjelovat će u srijedu na sastanku predstavnika Europske pučke stranke (EPP) iz cijele Europske unije na kojem će pasti odluka o izbacivanju ili ostanku njegove stranke Fidesz u glavnoj europskoj političkoj grupaciji desnog centra

Sutrašnji sastanak EPP-a mogao bi biti rasplet spora između “populističkog”, protuimigrantski nastrojenog Orbana i više “proeuropskih”, ‘mainstream’ stranaka unutar najjačeg političkog bloka u Europskom parlamentu koji mađarskog premijera optužuju za autoritarnost i izrugivanje europskih vrijednosti, prije svega vladavine prava.

Od 28 stranaka članica, njih 13 je zatražilo glasanje o isključenju ili suspenziji Fidesza iz EPP-a nakon što je stranka postavila plakate na kojima je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, i sam član EPP-a, bio prikazan kao lutka na koncu kojom upravlja milijarder George Soros, također na meti mađarskih vlasti zbog “navodnog” zagovaranja nekontrolirane imigracije u Mađarsku.

Ulozi su veliki za obje strane. Gubitkom Fideszovih zastupnika, trenutni njih 12, EPP bi nakon europskih izbora u svibnju mogao izgubiti primat kao najveća stranka u EP-u. Što je još gore, druge stranke bi mogle slijediti taj primjer.

Za Orbana pak, biti u političkoj grupaciji s Kršćanskim demokratima (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel i uvaženih vladajućih stranaka iz Nizozemske, Belgije i Skandinavije, znači imati pristup glavnim igračima i zadržati ugled koji nedostaje populistima izvan ‘mainstreama’.

Weber traži od Orbana da učini više, Orban nastavlja s protuimigrantskom retorikom

CDU je uložio velike napore kako bi očuvao odnose s Fideszom koji je na udaru nevladinih udruga zbog, kako tvrde, poticanja mržnje prema imigrantima i ugrožavanja neovisnosti pravosuđa.

No, plakati i Orbanova kampanja protiv Sorosovog Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU) u Budimpešti prelili su čašu.

Andreas Nick, desna ruka CDU-a za odnose s Mađarskom u njemačkom parlamentu, izjavio je da se “čini kao da Fidesz moli da bude izbačen”.

Orban je u više navrata govorio u pomicanju svoje stranke više u desno, a također je nagovijestio da bi Fidesz mogao sklopiti savez s poljskom vladajućom Strankom prava i pravde (PiS).

Moguće je da će oko 260 izaslanika na kraju suspendirati, a ne izbaciti Fidesz iz svojih redova.

Najveći je to izazov za Manfreda Webera, saveznika kancelarke Merkel i glavnog kandidata EPP-a na izborima za Europski parlament te mogućeg nasljednika Junckera na čelu Komisije. Ukratko, radi se o ambiciji koja bi mogla ovisiti o ostanku Fidesza u konzervativnom bloku.

Čelnica Zelenih u EP-u Ska Keller je prokomentirala da Weber neće biti vjerodostojan kao kandidat za čelnu poziciju u Komisiji ako nastavi braniti Orbana.

(Hina)

 

Viktor Orban: Bez kršćanstva gubimo slobodnu Europu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin i Zelenskij žele ponovno pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini

Objavljeno

na

Objavio

EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sastaju se u ponedjeljak u Parizu pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom kako bi ponovno pokrenuli mirovne pregovore o istočnoj Ukrajini, gdje se vodi jedini aktivni oružani sukob u Europi.

Nakon tri godine paralize pregovora na najvišoj razini, veteran Putin prvi će se put rukovati sa Zelenskijem, bivšim glumcem koji je na vlast došao u svibnju.

Premda nitko ne očekuje pomak odmah, sam nastavak pregovora promatra se s optimizmom s obzirom na to koliko se francuski predsjednik Emmanuel Macron, zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, borio za provedbu mirovnih sporazuma iz Minska sklopljenih prije oko pet godina.

To će biti i prilika da Pariz procijeni kakve izglede imaju Macronove ambicije da ponovno oživi rusko-europske odnose, gotovo paralizirane od ruske aneksije Krima 2014., nakon čega je uslijedio sukob na istoku Ukrajine.

“Iskreno, ne znam hoće li biti uspješan, ali prvi uspjeh je da se taj sastanak uopće održava”, ocijenio je ovaj tjedan novinarima Zelenskij.

Analitičar Mark Galeotti iz londonskog instituta za međunarodnu obranu i sigurnost RUSI kazao je kako je “promjena ozračja prvi korak”. “Rusi šalju puno signala koji pokazuju da su bolje raspoloženi.”

Rat između Kijeva i proruskih separatista odnio je u više od pet godina više od 13.000 života. Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, tvrdeći da ima političko-humanitarnu ulogu i da želi zaštititi mjesno stanovništvo.

Pregovori u Parizu u “normandijskom formatu” fokusirat će se na sadržaj sporazuma iz Minska: trenutačni prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, vraćanje kontrole Kijeva na granici s Rusijom, širu autonomiju za teritorije koje kontroliraju separatisti.

Premda je dogovor iz Minska zaustavio najteže borbe, politički aspekti nisu nimalo napredovali jer su Putin i prethodni ukrajinski predsjednik Petro Porošenko bili u groznim odnosima.

Od Zelenskijeva dolaska osjeća se stanovito popuštanje: razmijenjeno je 70 zatvorenika, među kojima jako simboličke osobe, postrojbe zaraćenih snaga povukle su se u tri mala sektora bojišnice i vraćeni su ukrajinski ratni brodovi koje je Rusija zaplijenila.

Putin je za svojeg kolegu kazao da je “iskren” i “simpatičan”.

Zelenskij želi da se pregovori fokusiraju na tri točke: novu razmjenu zatvorenika, provedbu trajnog prekida vatre i rasformiranje svih oružanih skupina koje se “ilegalno” nalaze na ukrajinskom teritoriju. Uključujući proruske separatiste i njihove ruske pokrovitelje.

Putin je oprezniji kada je riječ o njegovim namjerama, ali Moskva je kao prioritete odredila napredak u pitanju autonomije i održavanje izbora u regijama Donjecku i Luhansku.

Druga tema koja bi mogla biti dotaknuta pitanje je tranzita ruskog plina preko Ukrajine prema Europi kako bi se izbjegao prekid u opskrbi za Novu godinu.

Zelenskija očekuje težak zadatak jer se nalazi u procjepu između svojeg obećanja da neće “kapitulirati” pred Putinom i želje da brzo okonča oružani sukob. Njegovi protivnici, bilo da su nacionalisti ili pristaše njegova prethodnika, obećali su da će spriječiti da učini bilo kakav veći ustupak.

Uostalom, njegovo važno savezništvo sa SAD-om potkopano je skandalom zbog kojeg američkom predsjedniku Donaldu Trumpu prijeti opoziv. Sumnjiči ga se, naime, da je Zelenskija pokušao ucijeniti vojnom pomoći kako bi eliminirao svojeg suparnika Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Iz Gaze na jug Izraela ispaljene tri rakete

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Palestinski militanti iz Pojasa Gaze ispalili su u subotu tri rakete na jug Izraela, od kojih je izraelski sustav proturaketne obrane presreo dvije rakete, objavila je izraelska vojska.

U subotu navečer su “tri projektila ispaljena iz pojasa Gaze prema izraelskom teritoriju”, a dva je presreo izraelski protuzračni sustav, priopćila je izraelska vojska.

Tri osobe su lakše ozlijeđene u Sderotu, rekao je glasnogovornik izraelske hitne pomoći.

Posljednje puta su ispaljene rakete iz palestinske enklave pod kontrolom Hamasa 29. studenoga.

Izraelska vojska je tada pucala na jedan položaj Hamasa u pojasu Gaze u odgovoru na to ispaljivanje rakete na jug Izraela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari