Pratite nas

BiH

Europski rekorder: BiH ima 26.000 političara!

Objavljeno

na

Kada se dublje ‘uroni’ u njezinu unutarnju strukturu, uređenje i organizaciju, brzo se dođe do nevjerojatnog podatka – na svim razinama vlasti u BiH postoji blizu 6000 formalnih političkih funkcija i još blizu 20.000 upravljačkih i rukovodećih pozicija koje su zapravo čisto političke funkcije. Tako ispada da naša zemlja ima gotovo 26.000 političara pa je i po tome država mimo svijeta.

Zadatak novim vlastima

Političkim strankama koje su na ovaj ili onaj način u vlasti nimalo ne odgovara razotkrivanje i raspolaganje ovim podacima. Razlog je jednostavan – toliki broj političkih funkcija omogućava im u javnom sektoru zapošljavati svoje ljude po svojim kriterijima i u konačnici time sebi osiguravati glasove birača na izborima.

To je, očigledno, i razlog što BiH nema zakon o političkim funkcijama – da ima i da je skrojen po europskim standardima i pravilima, potpuno bi bio sužen prostor za politizaciju javnog sektora i bio bi izvan apsolutne političke kontrole kakva postoji već godinama.

ljudi

A koliko realni sektor, dakle gospodarstvo, odnosno porezne obveznike košta administracija, dovoljno svjedoči podatak da se, primjerice, blizu 650 milijuna maraka iz državnog proračuna potroši na bruto plaće i naknade te naknade troškova zaposlenim u državnim institucijama. Inače, javni sektor pojede gotovo polovicu BDP-a, a samo javna uprava i administracija u BiH na svim razinama ima oko 185.000 zaposlenih.

Bez dvojbe, i to je dovelo do toga da je BiH po svim ‘tablicama vrijednosti’ na europskom dnu – ima najveću stopu nezaposlenosti, najmanji BDP, najbrojniju državnu administraciju i najlošije uvjete za gospodarstvo.

Može li se takva situacija promijeniti kako bi država napokon prestala dubiti na glavi i stala na noge? Ako je suditi po onome što se ovog proljeća događalo u Bruxellesu, Europska unija je još tada digla ruke od ovdašnjih državnih, entitetskih i županijskih vlasti kojima mandat istječe u nedjelju i ponudila je novu mapu puta pobjednicima izbora koji će se održati 12. listopada.

U najkraćem, radi se o novom ekonomskom putu BiH koji podrazumijeva hitne i precizne reformske zahvate, a hoće li biti realiziran taj Sporazum za rast i zapošljavanje koji nudi EU, ovisi o novim vlastima. Pojednostavljeno kazano, ako blizu 26.000 formalno političkih, zatim upravljačkih i rukovodećih pozicija i dalje ostane pod kontrolom politike, BiH neće porasti niti će biti zapošljavanja osim po stranačkim i rođačkim linijama.

Šest reformskih poteza

Vrlo svjesno, još u travnju je pobjednicima listopadskih izbora u BiH iz Bruxellesa ponuđena i mrkva – priopćeno je da Europska unija, Svjetska banka, MMF i Europska banka za obnovu i razvoj imaju do u detalje pripremljene planove za potporu realizaciji Sporazuma o rastu i zapošljavanju (Compact for growth and jobs in Bosnia and Herzegovina), iza kojeg stoji i službeni Washington, te da je pripremljena i financijska pomoć za ublažavanje bilo kakvih teškoća koje reforme mogu donijeti, a koje su u svakom slučaju kratkoročne.

Računica je jasna – jedino ekonomske reforme mogu razbiti političke magle i blokade koje su BiH odvele u provaliju.

Sporazum za rast i zapošljavanje koji je u travnju usvojilo Vijeće za vanjsku politiku Europske unije precizira šest prioritetnih poteza koje bh. vlasti trebaju povući. Na prvom mjestu je smanjenje poreza:

Visoki porezi na plaće tjeraju ljude u sivu ekonomiju i podrivaju socijalno jedinstvo, odnosno stav da je nepotrebno plaćati za socijalne usluge. Siva ekonomija ne stvara prihod jer ne plaća porez, ali zaposleni u njoj koriste usluge koje se plaćaju novcem urednih poreznih obveznika. Dakle, porez na rad se mora smanjiti, a to će zahtijevati štednju u državnoj potrošnji – stoji u sporazumu.

Nadalje se zahtijevaju izmjene zakona o radu jer oni koji su na snazi onemogućavaju zapošljavanje ljudi bez posla, traži se eliminiranje administrativnih prepreka u poslovanju, inzistira se na suočavanju starih poduzeća s konkurencijom, njihovo restrukturiranje ili zatvaranje. Peta nužna mjera je sasijecanje korupcije uz ocjenu da ona “cvjeta na kompliciranim propisima, ali i naknadama koje službenici mogu ponuditi za rješavanje ili zaobilaženje birokratskih prepreka”. Zahtijeva se i striktno usmjeravanje socijalnih sredstava onima kojim zaista trebaju kako bi se prekinulo s praksom da oni koji nisu siromašni imaju razne beneficije.

Sve ove mjere znače rezanje javne potrošnje, odnosno veliko pospremanje u javnom sektoru što opet uključuje smanjenje broja zaposlenih jer posrnuli realni sektor više nije u stanju to financirati. Po svim relevantnim ocjenama, trećina zaposlenih u javnom sektoru je višak!

(Dnevni list)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari