Pratite nas

Vijesti

Europski sud za ljudska prava odbacio tužbu Josipa Šimunića

Objavljeno

na

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proglasio se nenadležnim raspravljati o tužbi koju je protiv Hrvatske podnio bivši hrvatski nogometni reprezentativac Josip Šimunić nakon kazne od 25 tisuća kuna jer je 19. studenog 2013., nakon nogometne utakmice Hrvatske i Islanda, uzvikivao prema gledateljima ‘Za dom’, na što mu je publika uzvraćala ‘Spremni’. Istu tužbu je odbacio.

Europski sud za ljudska prava odbio je tužbu uz objašnjenje da navedeno nije u njihovoj nadležnosti da provode analizu na koji način hrvatski sudovi provode hrvatske zakone, niti da analiziraju sudsku praksu.

“Šimunić je kažnjen na osnovu Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima za što su imali legitimno utemeljenje u borbi protiv nereda, te rasizma i diskriminacije na stadionima”, tvrdi sud.

Opravdavaju presudu protiv Šimunića jer je uzviknuo pozdrav korišten u totalitarnom režimu.

“Poznati je nogometaš i idol navijačima, tako da je morao biti svjestan mogućeg negativnog utjecaja tog povika na publiku i suzdržati se”, ističu.

Sud je naveo i da se Šimunić u postupcima u Hrvatskoj nikada nije žalio na činjenicu da izvikivanje pozdrava ‘Za dom spremni’ nije kriminalizirano po hrvatskim zakonima, te mu je time uskraćena mogućnost da se na tom sudu žali na tu činjenicu.

Podsjetimo, Ustavni sud (bez Ingrid Antičević-Marinović) odbio je ustavnu tužbu Josipa Šimunića protiv odluke Visokog prekršajnog suda kojom je Šimunić kažnjen. Odluka je donesena uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića.

Šimunić je u žalbi naveo da je diskriminiran jer su u navodno sličnim slučajevima u Zagrebu i Kninu, oni koji su vikali ZDS oslobođeni. Jedini sudac koji se s tim nije složio je Miroslav Šumanović, jer kako ističe “nema univerzalnog odgovora o prirodi korištenja tog pozdrava.”

Žalba je odbijena uz obrazloženje da je u slučajevima u Kninu i Zagrebu, na koje se referirao Šimunić, riječ o prvostupanjskim, dakle nepravomoćnim odlukama, pa ih se ne može smatrati dijelom sudske prakse. Navedeni slučajevi nisu usporedivi, objašnjava Ustavni sud, jer je u Kninu okrivljenik oslobođen zbog pogrešne pravne kvalifikacije, a u Zagrebu nije ostvaren bitan dio prekršaja – naročito drsko i nepristojno ponašanje koje je narušilo mir posjetitelja koncerta.

Šimunić je osuđen za poticanje mržnje na temelju rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti, jer je kako je obrazloženo u sudskoj presudi, “riječ o pozdravu korištenom u NDH, koji predstavlja manifestaciju rasističke ideologije”. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Nakon objave veleposlanstva u Švedskoj sve je puno jasnije

Objavljeno

na

Objavio

Na medijske napise da se ponavljaju izbori na biračkom mjestu u Stockholmu oglasilo se veleposlanstvo Hrvatske. Na društvenim mrežama pojasnili su detalje slučaja.

Naime, Državno izborno povjerenstvo pomalo neprecizno je izvijestilo da su poništeni izbori na biračkom mjestu u Stockholmu na kojem je birač uzeo ili dobio dva listića te oba ispunio i ubacio u glasačku kutiju. Navedeni birač glasao je za I. izbornu jedinicu, a ne XI. (za tzv. dijasporu).

Stoga se izbori, prema objavi veleposlanstva u Stockholmu neće ponavljati uopće, a rezultati za XI. izbornu jedinicu u kojem je Neovisnoj listi Željka Glasnovića manjkalo tek 11 glasova da bi ponovno ušao u Hrvatski sabor.

Objavu hrvatskog veleposlanstva prenosimo u cijelosti.

“Izbori u Veleposlanstvu RH u Stockholmu se NE ponavljaju.

Netočni su napisi u pojedinim medijima i na društvenim mrežama kako će se izbori u VRH Stockholm ponoviti. Zbog pronađenog listića viška u kutiji za 1. izbornu jedinicu, rješenjem Državnog izbornog povjerenstva, poništeno je samo 18 glasova za tu izbornu jedinicu. Kako ti glasovi nisu mogli presudno utjecati na rezultat u 1. izbornoj jedinici, izbori se neće ponoviti”, piše u objavi hrvatskog veleposlanstva u Stockholmu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari