Pratite nas

Vijesti

Europski sud za ljudska prava odbacio tužbu Josipa Šimunića

Objavljeno

na

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proglasio se nenadležnim raspravljati o tužbi koju je protiv Hrvatske podnio bivši hrvatski nogometni reprezentativac Josip Šimunić nakon kazne od 25 tisuća kuna jer je 19. studenog 2013., nakon nogometne utakmice Hrvatske i Islanda, uzvikivao prema gledateljima ‘Za dom’, na što mu je publika uzvraćala ‘Spremni’. Istu tužbu je odbacio.

Europski sud za ljudska prava odbio je tužbu uz objašnjenje da navedeno nije u njihovoj nadležnosti da provode analizu na koji način hrvatski sudovi provode hrvatske zakone, niti da analiziraju sudsku praksu.

“Šimunić je kažnjen na osnovu Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima za što su imali legitimno utemeljenje u borbi protiv nereda, te rasizma i diskriminacije na stadionima”, tvrdi sud.

Opravdavaju presudu protiv Šimunića jer je uzviknuo pozdrav korišten u totalitarnom režimu.

“Poznati je nogometaš i idol navijačima, tako da je morao biti svjestan mogućeg negativnog utjecaja tog povika na publiku i suzdržati se”, ističu.

Sud je naveo i da se Šimunić u postupcima u Hrvatskoj nikada nije žalio na činjenicu da izvikivanje pozdrava ‘Za dom spremni’ nije kriminalizirano po hrvatskim zakonima, te mu je time uskraćena mogućnost da se na tom sudu žali na tu činjenicu.

Podsjetimo, Ustavni sud (bez Ingrid Antičević-Marinović) odbio je ustavnu tužbu Josipa Šimunića protiv odluke Visokog prekršajnog suda kojom je Šimunić kažnjen. Odluka je donesena uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića.

Šimunić je u žalbi naveo da je diskriminiran jer su u navodno sličnim slučajevima u Zagrebu i Kninu, oni koji su vikali ZDS oslobođeni. Jedini sudac koji se s tim nije složio je Miroslav Šumanović, jer kako ističe “nema univerzalnog odgovora o prirodi korištenja tog pozdrava.”

Žalba je odbijena uz obrazloženje da je u slučajevima u Kninu i Zagrebu, na koje se referirao Šimunić, riječ o prvostupanjskim, dakle nepravomoćnim odlukama, pa ih se ne može smatrati dijelom sudske prakse. Navedeni slučajevi nisu usporedivi, objašnjava Ustavni sud, jer je u Kninu okrivljenik oslobođen zbog pogrešne pravne kvalifikacije, a u Zagrebu nije ostvaren bitan dio prekršaja – naročito drsko i nepristojno ponašanje koje je narušilo mir posjetitelja koncerta.

Šimunić je osuđen za poticanje mržnje na temelju rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti, jer je kako je obrazloženo u sudskoj presudi, “riječ o pozdravu korištenom u NDH, koji predstavlja manifestaciju rasističke ideologije”. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Umro Krešimir Milanović brat Zorana Milanovića

Objavljeno

na

Objavio

Brat bivšeg predsjednika Vlade i SDP-a Zorana Milanovića, Krešimir Milanović, umro je u subotu nakon duge i teške bolesti, zbog čega predsjednički kandidat SDP-a idućih nekoliko dana neće sudjelovati u kampanji, doznaje se iz njegova stožera.

Milanović je nakon Dugog Sela trebao ići i na Vinkovačke jeseni te dati izjavu za medije, ali je to otkazano zbog smrtnog slučaja u obitelji. Milanović će se idućih dana posvetiti obitelji i neće aktivno sudjelovati u kampanji, kažu u njegovu stožeru.

Krešimir Milanović imao je samo 47 godina, a prije manje od mjesec dana, bivši premijer pokopao je i oca Stipu koji je umro u 82. godini života.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

HNS neće nikog podržati na predsjedničkim izborima; pokreće inicijativu izbora predsjednika u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

HNS će zajedno s ustavnim i pravnim stručnjacima pokrenuti inicijativu da se predsjednik države ubuduće bira u parlamentu i u skladu s takvom odlukom neće dati potporu ni jednom kandidatu na predstojećim predsjedničkim izborima, izjavio je u subotu nakon sjednice Središnjeg odbora predsjednik stranke Ivan Vrdoljak.

HNS će, kazao je Vrdoljak, pozvati svoje članstvo i simpatizere da svakako izađu na predstojeće izbore za predsjednika Republike i da glasaju po svojoj savjesti, ni ekstremno lijevo ni ekstremno desno.

Vrdoljak je uvjeren da će se njihovo članstvo voditi liberalnim vrijednostima i borbom za otvoreno i tolerantno društvo, te da im temelj odluke neće biti pripadnost ni lijevoj ni desnoj političkoj opciji već da će birati one koji će vući zemlju naprijed te da će isključiti populiste i ekstremiste.

Naveo je i kako je Predsjedništvo stranke prije 20 dana zaključilo da među postojećim kandidatima nema onog koji bi mogao artikulirati liberalne, tolerantne i otvorene politike.

HNS-u su prioritet stranački i parlamentarni izbori, a protive se bilo kakvom povećanju ovlasti predsjednika države, pa bi izbor predsjednika u saboru bio bi demokratski iskorak.

Središnji odbor je također odlučio da treba dodatno jačati parlamentarnu demokraciju koja je jedna od temeljnih odrednica hrvatskog političkog sustava, nasuprot idejama da treba jačati predsjednički sustav.

Vrdoljak je odbacio mogućnost da su odluku da ne podrže bilo kojeg predsjedničkog kandidata donijeli kako se ne bi zamjerili ni HDZ-u ni SDP-u te podsjetio kako postoji odluka Središnjeg odbora da HNS izlazi samostalno na izbore.

Središnji odbor na sjednici je zaključio kako će ustrajati na provedbi kurikularne reforme te potvrdio prethodnu odluku Predsjedništva HNS-a po kojoj je povećanje plaća za učitelje i ravnatelje u osnovnim i srednjim školama važan politički prioritet na kojem će HNS ustrajati.

Zahvaljujući ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak i HNS-u reforma obrazovanja je po prvi put u hrvatskoj povijesti ušla je u 1300 hrvatskih škola i upravo su učitelji i ravnatelji ključni nositelji tih procesa te zbog toga zaslužuju veće plaće koje predugo čekaju, zaključeno je na sjednici.

Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Saboru Milorad Batinić izjavio je kako je Središnji odbor HNS-a potvrdio odluku Predsjedništva o pokretanju procesa unutarstranačkih izbora već od idućeg tjedna, dok će se Izborni sabor, na kojem će HNS promijeniti vodstvo, održati između ožujka i svibnja 2020. godine.

Do prosinca je planirano održavanje skupština podružnica, koje biraju delegate za Sabor i za županijsku skupštinu, a do siječnja 2020. trebali bi biti izabrani do delegate za skupštine regionalnih saveza i članove Središnjeg odbora. HNS bi trebao na proljeće iduće godine tako izabrati novo vodstvo. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari