Pratite nas

Vijesti

Europski sud za ljudska prava odbacio tužbu Josipa Šimunića

Objavljeno

na

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proglasio se nenadležnim raspravljati o tužbi koju je protiv Hrvatske podnio bivši hrvatski nogometni reprezentativac Josip Šimunić nakon kazne od 25 tisuća kuna jer je 19. studenog 2013., nakon nogometne utakmice Hrvatske i Islanda, uzvikivao prema gledateljima ‘Za dom’, na što mu je publika uzvraćala ‘Spremni’. Istu tužbu je odbacio.

Europski sud za ljudska prava odbio je tužbu uz objašnjenje da navedeno nije u njihovoj nadležnosti da provode analizu na koji način hrvatski sudovi provode hrvatske zakone, niti da analiziraju sudsku praksu.

“Šimunić je kažnjen na osnovu Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima za što su imali legitimno utemeljenje u borbi protiv nereda, te rasizma i diskriminacije na stadionima”, tvrdi sud.

Opravdavaju presudu protiv Šimunića jer je uzviknuo pozdrav korišten u totalitarnom režimu.

“Poznati je nogometaš i idol navijačima, tako da je morao biti svjestan mogućeg negativnog utjecaja tog povika na publiku i suzdržati se”, ističu.

Sud je naveo i da se Šimunić u postupcima u Hrvatskoj nikada nije žalio na činjenicu da izvikivanje pozdrava ‘Za dom spremni’ nije kriminalizirano po hrvatskim zakonima, te mu je time uskraćena mogućnost da se na tom sudu žali na tu činjenicu.

Podsjetimo, Ustavni sud (bez Ingrid Antičević-Marinović) odbio je ustavnu tužbu Josipa Šimunića protiv odluke Visokog prekršajnog suda kojom je Šimunić kažnjen. Odluka je donesena uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića.

Šimunić je u žalbi naveo da je diskriminiran jer su u navodno sličnim slučajevima u Zagrebu i Kninu, oni koji su vikali ZDS oslobođeni. Jedini sudac koji se s tim nije složio je Miroslav Šumanović, jer kako ističe “nema univerzalnog odgovora o prirodi korištenja tog pozdrava.”

Žalba je odbijena uz obrazloženje da je u slučajevima u Kninu i Zagrebu, na koje se referirao Šimunić, riječ o prvostupanjskim, dakle nepravomoćnim odlukama, pa ih se ne može smatrati dijelom sudske prakse. Navedeni slučajevi nisu usporedivi, objašnjava Ustavni sud, jer je u Kninu okrivljenik oslobođen zbog pogrešne pravne kvalifikacije, a u Zagrebu nije ostvaren bitan dio prekršaja – naročito drsko i nepristojno ponašanje koje je narušilo mir posjetitelja koncerta.

Šimunić je osuđen za poticanje mržnje na temelju rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti, jer je kako je obrazloženo u sudskoj presudi, “riječ o pozdravu korištenom u NDH, koji predstavlja manifestaciju rasističke ideologije”. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Božinović: Rano jutros policija uhitila osobu vezano za napad prijavljen u Viškovu

Objavljeno

na

Objavio

Davor Božinović, ministar unutrašnjih poslova, izjavio je kako je privedena jedna osoba osumnjičena za napad u Viškovu.

Osim toga, kazao je kako je do sad podneseno pet prekršajnih i jedna kaznena prijava zbog događaja u Đevrskama.

Za napad u Uzdolju je kratko komentirao kako je još uvijek istraga u tijeku, piše HRT. – Vezano uz napad koji je prijavljen u Viškovu, policija je u rano jutros uhitila osobu koju dovodi u vezu s napadom na građanina Republike Hrvatske prije dva dana- izjavio je Božinović za HRT.

U Viškovu je 20. kolovoza ozlijeđen 70-godišnji hrvatski državljanin koji je medijima rekao da je premlaćen i vrijeđan po nacionalnoj osnovi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Kovač tvrdi da je ‘pogrešno shvaćen’, ali i dalje je uvjeren da bi belgijski model bio odličan primjer BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prethodnih nekoliko dana mnogi su u Bosni i Hercegovini komentirali stav predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Mire Kovača kako BiH treba koncipirati u tri regije, te Hrvatima dati zasebnu izbornu jedinicu. Kovač govori da je poprilično pogrešno shvaćen, a o svojoj ideji govorio je za N1.

“Ja sam iskreno govoreći iznenađen jer sam već prethodnih 12 mjeseci više puta to govorio javno, govorio sam to i u medijima u BiH i u Hrvatskoj. Prije mjesec i pol sam dao intervju za jedan tiskani medij u BiH gdje sam iznio ovu ideju o belgijskom modelu – nikakvih tu nije bilo reakcija”, kazao je Kovač komentirajući rekacije na njegovu izjavu te je dodao:

“Drago mi je da su se malo uzbrukali duhovi, da se stvorila rasprava o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije organizirati. A nadam se da će se kolege koje su izabrane u BiH time pozabaviti.”

Istaknuo je kako nitko nije razmišljao o tome što je on zapravo rekao:

“Govorio sam o tome kako je Belgija uređena, da postoje tri regije, tri zajednice. Zaista molim da ubuduće kada se govori o mojim idejama i tezama, da se informiraju, a ne govore napamet.”

Više puta tijekom gostovanja Kovač je ponovio kako je uvjeren da bi taj model bio odličan primjer Bosni i Hercegovini:

“Uvjeren sam da bi ovaj belgijski model mogao biti zaista dobar temelj za jednu rapravu o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije i ravnopravnije urediti.”

Govorio je i o drugim aktualnim temama i otvorenim pitanjima Hrvatske i BiH. Kada je u pitanju problem odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore kazao je kako se resorna ministarstva obje države bave time te da se treba naviknuti da se teži problemi teže rješavaju.

Miro Kovač: Belgijski model regija za jednakopravnost Hrvata u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari