Pratite nas

Pregled

Europsko vijeće prihvatilo hrvatski prijedlog vezano za Schengen

Objavljeno

na

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u četvrtak zadovoljstvo što je u zaključcima sastanka Europskog vijeća prihvaćen hrvatski prijedlog da se kod donošenja novih propisa u vezi s uvođenjem sustavnih kontrola na vanjskim granicama uzme u obzir specifična situacija onih zemalja koje se spremaju za ulazak u schengenski prostor.

“Europsko vijeće pozdravlja dogovor o revidiranom schengenskom zakoniku kojim se uvode sustavne kontrole za sve putnike koji prelaze vanjske granice EU-a, uzimajući u obzir specifične situacije nekih zemalja članica,” kaže se u zaključcima summita, koji je završio u četvrtak nešto prije ponoći.

Zadnji dio rečenice – “uzimajući u obzir specifične situacije nekih zemalja članica” – ubačen je na hrvatski prijedlog.

Taj politički dogovor trebao bi kroz zakonodavni postupak u tijelima EU-a biti ozakonjen do lipnja sljedeće godine u pogledu sustava za kontrolu ulazaka i izlazaka, a do kraja iduće godine glede uspostave Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačanja sigurnosnih provjera putnika koji za ulazak u EU ne trebaju vize.

Plenković je rekao da je smisao hrvatske dopune da, primjerice, trenutačno jedinstvena granična kontrola koja postoji između Hrvatske i Slovenije ne bude razdvojena, da se zemlja koja je u Schengenu ne tretira odvojeno od one koja se sprema za ulazak u Schengen jer bi to izazvalo dodatne troškove.

Čelnici EU-a završili su jednodnevni summit na kojem su produljili gospodarske sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, postigli dogovor o jamstvima za Nizozemsku, što bi trebalo osigurati dovršetak ratifikacije sporazuma o pridruženom članstvu EU i Ukrajine, potvrdili privrženost dogovoru s Turskom o migracijama te pozvali na hitno otvaranje humanitarnog koridora do Alepa, kako bi se mogli evakuirati civili i izbjegla humanitarna katastrofa u tom sirijskom gradu.

Čelnici su također dogovorili ubrzanje rada u području sigurnosti i obrane u partnerstva s NATO-om.

“Obvezali smo se da ćemo povećati suradnju i izdvajati više sredstava za sigurnost i obranu”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Na kraju službenog summita 28 čelnika, održan je kratki sastanak 27 zemalja, bez Velike Britanije. Ti sastanci u formatu 27 čelnika postali su pravilo nakon britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije.

za Istaknuli su da se u budućim odnosima s Velikom Britanijom mora poštovati načelo nedjeljivosti četiriju sloboda – slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. London bi, s druge strane, htio zadržati pristup jedinstvenom europskom tržištu, ali bez slobode kretanja ljudi, jer želi zaustaviti dolazak državljana EU-a na rad u Britaniju.

Čelnici su potvrdili da će pregovore o Brexitu voditi Europska komisija, čiji je glavni pregovorač Michel Barnier. U tim pregovorima sudjelovat će i predstavnici Europskog parlamenta.

Tusk je rekao da su čelnici europskih institucija dobili mandat da u sljedećih nekoliko mjeseci organiziraju summit s Turskom, kako bi se razgovaralo o provedbi sporazuma koji je omogućio zaustavljanje velikog priljeva izbjeglica prema Europi.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vlado Galić novi savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost predsjednice Republike

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović imenovala jenovog savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost, priopćeno je u petak iz Ureda Kolinde Grabar-Kitarović.

Širokobriježanin Vlado Galić rođen je 1965. godine, diplomirao je 1991. godine rudarstvo na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Od 1991. bio je dragovoljac Domovinskog rata u kojem je bio pripadnik specijalnih postrojbi Oružanih snaga (OS) te djelatnik Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane RH (MORH).

Završio je Ratnu školu OS “Ban Josip Jelačić”, a pohađao je NATO seminare iz područja organizacije, upravljanja i zapovijedanja.

U organizaciji Fakulteta političkih znanosti i Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti stekao je zvanje menadžera sigurnosti iz područja poslovne i nacionalne sigurnosti.

Bio je i nastavnik u Zapovjedno-stožernoj školi “Blago Zadro” za predmet Strategija nacionalne sigurnosti te je obnašao i dužnost stožernog časnika za izobrazbu u Glavnom stožeru OS.

Umirovljen je u činu pukovnika u siječnju 2007. godine.

Od lipnja 2006. godine pa do oslobađajuće presude u studenome 2012. godine bio je član odvjetničkoga tima obrane generale Ante Gotovine pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

Od siječnja 2013. godine do dolaska na Pantovčak obnašao je dužnost voditelja Ureda za strategiju, upravljanje promjenama i projektima u Glavnome tajništvu HDZ-a te je bio voditelj odjela za analitiku u stranačkim izbornim stožerima.

Za sudjelovanje u Domovinskome ratu i obnašanje dužnosti u MORH-u, sigurnosno-obavještajnoj zajednici te OS RH višestruko je nagrađivan i odlikovan.

U javnosti se problematiziralo njegovo djelovanje u sklopu Sigurnosno-informativne službe gdje je kao načelnik u drugoj polovici 1990-ih provodio akciju “Kameleon” tijekom koje su nadzirane neke nevladine udruge i organizacije, među njima i HHO, zbog koje je protiv njega i pokrenut stegovni postupak pod sumnjom da je narušio ugled MORH-a, a koji je pao u zastaru.

Izvori bliski Galiću kažu kako je to bila njegova zadaća prema poslovniku SIS-a, da protuobavještajno djeluju te nadziru osobe i institucije koje pokazuju interes za pripadnike Oružanih snaga.

Riječ je, dodaje isti izvor, bilo o osobama i institucijama čiji su prikupljeni podaci, primjerice o akciji “Oluja”, korišteni na suđenjima pred Haaškim sudom, a pokazali su se netočnima te ih sud uopće nije koristio kao dokazni materijal.

Galić je imenovan nakon što je dosadašnja predsjedničina savjetnica Maja Čavlović imenovana za predstojnicu Ureda za nacionalnu sigurnost. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Željka Markić: Vlada bi trebala od Facebooka tražiti da poštuje hrvatske zakone

Objavljeno

na

Objavio

Zašto su neki portali i Facebook stranice bili blokirani tijekom izvještavanja o Slobodanu Praljku? Kako zaustaviti govor mržnje na društvenim mrežama? Na ta su pitanja u radijskoj emisiji “Poligraf” odgovarali Željka Markić iz Inicijative U ime obitelji, Saša Leković, predsjednik HND-a i stručnjak za računalnu sigurnost Lucijan Carić.

Željka Markić rekla je kako su se nakon presude generalu Praljku počeli zabranjivati, tj. označavati kao da ne poštuju pravila Facebook komunikacije oni portali koji su sadržavali pozitivno izjašnjavanje o generalu Praljku, neslaganje s presudom ili svjedočanstva o zločinima Armije BiH. Navela je kako je njezin profil zabranjen na 24 sata nakon što je objavila citat na engleskom jeziku da je “najgori oblik nepravde privid pravde”.

Istaknula je kako je i jučer Facebook profil njihova portala Narod.hr ponovno zabranjen. Neprestano se zabranjuju određeni profili, određene stranice na temelju tekstova koji se objavljuju, a za koje je sve teže razumijeti po kojem ključu bi se zabranjivali, dodala je Markić.

Naglasila je kako se pokazalo da su u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zabranjeni profili portala i osoba koje imaju velik broj pratitelja (kao svećenik Ike Madunić, Ivo Lučić, Igor Peternel). U Bosni i Hercegovini bili su blokirani skoro svi hrvatski portali koji su davali svoju sliku i govorili o povijesnim događajima.

Plenkoviću i Božinoviću obratili su se jer smatraju da Facebook, kao privatna kompanija koja posluje na području Hrvatske, mora poštovati hrvatski Ustav koji jamči da cenzure ne može biti. Izrazili smo očekivanje da hrvatska vlada, poput njemačke, američke i drugih zatraži objašnjenje od Facebooka, poboljšanje njihovih standardnih procedura, procedura ustanovljavanja jesu li prijave lažne, procedura administriranja. Naš zahtjev nije neuobičajen postupak. Vrlo je važno da se osigura pravo hrvatskih građana da iznose svoje mišljenje, istaknula je Markić. Naglasila je kako se radi o tome da se onemogućava jedna pozicija u važnoj društvenoj raspravi.

Na pitanje hoće li podržati inicijativu udruge U ime obitelji, Leković je rekao kako Hrvatsko novinarsko društvo stalno podržava inicijative koje idu protiv dopuštanja cenzure i protiv govora mržnje.

Međutim, problem sa ovim raspravama je što svatko može reći što hoće, a mi nemamo niti vremena niti mogućnosti da to dokazujemo. Potpuno se slažem da su ponekad neki sadržaji i portali blokirani zbog potpuno banalnih razloga, ali tvrditi da je u pozadini nekakav ideološki ili slično motiviran razlog, potpuno je besmisleno, rekao je Leković. Na tu njegovu izjavu reagirali su Željka Markić i Lucijan Carić složivši se da nije spominjala ideološke razloge.

U emisiju se javio Ivan Šušnjar, urednik Poskok.infa koji je izrazio svoje duboko razočaranje situacijom u kojoj je njegova stranica nekoliko dana bila blokirana. Osjećam se kao u Sjevernoj Koreji jer je meni tri dana bilo zabranjeno polemizirati što se dogodilo. Netko je pretvorio Hrvatsku na tri dana u masu kojoj se pere mozak. Priča o radu suda pretvorena je u priču “Hrvati slave zločin”, rekao je Šušnjar.

Leković je prigovorio kako se emisija pretvorila u jednu novu manipulaciju i ide u korist stavova Željke Markić koji nisu ničim dokazani. Markić je upitala nisu li dokazi upravo odgovori Facebooka u kojima stoji zbog kojih postova je njen profil zabranjen. Podsjetila je Lekovića i upitala ga čime je dokazao da je nad njim izvršen pokušaj ubojstva.

Bruna Esih: Ovo je nije ništa drugo do nastavak specijalnog rata koji se vodi u Hrvatskoj

 

Cenzura na Facebooku: U ime obitelji, prema primjeru Njemačke, predložila Vladi konkretne korake za zaštitu ustavnih prava građana

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari