Connect with us

Razgovor

Evo kada ćemo krenuti u ublažavanje mjera

Objavljeno

-

isječak/N1

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, u emisiji Novi dan N1 televizije odgovarala je na pitanja građana o koronavirusu.

O najvećem broju preminulih u jednom danu u Hrvatskoj

– Prati se koliko ljudi je na respiratorima, kakvo je njihovo stanje, možete očekivati obzirom na ulazak virusa među stariju populaciju povećan broj, ali ako je jučer bilo šest ne znači da će tako biti i danas ili sutra. Drugo je kad su tako ogromni brojevi kao u Americi, Italiji i Španjolskoj onda se prati prema velikim brojevima. Ovo kod nas nije na takvoj razini – kazala je Markotić.

O eventualnom popuštanju mjera

– Dulje vrijeme se vode ozbiljni razgovori na koji način pristupiti najpamentije svemu tome. Sve ide u sinergiji i politike i struke i znanosti. Cijelo vrijeme se i s nama razgovara, traži se naš input na koji način bi stvari trebalo pripremiti da bi struka mogla dati savjete. U tom kontekstu, u trenutku kada 5 do 7 dana bude značajan pad, moći ćemo ići u ublažavanje mjera – kazala je.

O otvaranju trgovina i frizerskih salona

– Neka trgovine imaju ogromne površine, neki frizerski salon može biti za destak ljudi istovremeno ili jednog-dvoje. Bit će date opće epidemiološke upute koje će poslodavci morati prilagoditi. Ako ne budu sigurni kako će moći raditi, onda će kontaktirati ljude iz struke – kazala je.

– Razumijem želju određenih zemalja jer su ljudi umorni, malo raste nestrpljenje, svi bi htjeli da mu je bolje i da ovo čim prije prođe. Neki su zauzeli stav – idemo reći ljudima da ćemo ići u ublažavanje da se ljudi opuste i da napetost prođe.

Pripremali smo i objašnjavali ljudima zašto ćemo nešto provoditi. Mislim da treba objasniti na koji način ćemo prilaziti tom problemu. Naši ljudi to jako dobro prihvaćaju kad im se nešto kaže.

Jesu li napravljene greške pri imenovanjima Stožera i formalnosti članova?

– Nitko od nas nije formalist, mi smo možda najeksponiraniji. Masu stručnjaka se konzultira na dnevnoj bazi. Ne mogu biti svi u isto vrijeme u medijima, mi skupljamo veliku količinu informacija, pokušavamo to sažeti i predstaviti. Nije potrebno da 1000 stručnjaka bude član stožera – kazala je.

– Sudjelujem u svemu. Nisam formalist da pošto poto moram dobiti papir da sam član nečega. Čast mi je da mogu pomoći državi, struci i narodu.

Jeli bilo pritisaka politike?

– Ne. Nitko od nas niti u jednom trenutku nije osjetio da ga politika pritišće i donosi odluke s kojima se ne slaže.

O povratku javnog prijevoza

– Mora se dobro isplanirati to. Treba biti jasan, nismo sigurni kada će to sve skupa prestati. Naš život će na dulje vrijeme biti malo drugačiji, možda čak i uređeniji da bismo izbjegli pojavu većeg broja slučajeva. Bit će ugodnije ako ne budemo jedni do drugih natiskani u javnom prijevozu, neke zaštite će morati biti – kazala je.

Hoće li biti sve teže podržavati razinu povjerenja građana u Stožer?

– Dok god budemo shvaćeni od velikog broja ljudi da imamo dobre namjerne i da smo iskrenu i informacijama koje prenosimo dalje, mislim da će biti. Građani su pokazali visoku razinu zrelosti i ozbiljnosti. Šveđani uzimaju model da nisu strogo odredili, ali su masu toga propisali i očekuju da se građani drže toga, a čini se da se ne drži. Imamo osjećaj manje vrijednosti u odnosu na druge zemlje, puno puta smo pokazali koliko smo snažni i organizirani i mislim da je to vrijeme da to shvatimo.

Jesu li uplašeni?

– Ne bih rekla, takve termine volim izbjeći. Svjesnost što se može dogoditi i pripremanje za najlošije scenarije koji su se brzo dogodili u Italiji, potaknuli su nas da budemo promišljeniji, da sagledamo sve moguće situacije i da se pripremimo – kazala je.

Očekuje li da će broj preminulih narasti dva puta više jer je virus u domovima

– Teško je to prognozirati. Brzo smo odreagirali na tu situaciju i napravili mjere koje su bile važne. U Njemačkoj ima 800 tisuća korisnika domova za starije osobe, preko 87 posto je umrlih među starijim stanovništvom. Ne uljuljkavamo se da se možemo opustiti, svjesni smo svih loših scenarija, pokušavamo reagirati i donositi najbolje moguće odluke da se ne dogodi crni scenarij i gledamo to.

O serološkim testovima

– Zadnjih dva-tri tjedna se pojavljuju testovi na tržištu. Inicijalno su se pojavili brzi testovi u koje se kapne kap krvi ili seruma i dobijete crtu kao na testu za trudnoću. Prije sedmog ili desetog dana bolesti taj test nije pozitivan. Ispitali smo još jedan test gdje stavljate serum bolesnika u pločicu, možete 80 bolesnika od jednom testirati i tu je slično, pozitivitet se javlja od 7. do 10. dana. On je dobar za pretraživanje u ciljanim populacijama jesu li ljudi preboljeli infekciju a da nisu bili svjesni toga.

Mora li se štedjeti na testovima zbog nedostatka reagensa

– Mora se biti racionalan. Struka nije da idem i testiram koga stignem. Struka zna što treba. Svaki test se planira i određuje u skladu sa simptomima i populacijom koju testirate. Racionalno je da idemo na populaciju koja je bolesna i ima respiratorne probleme i to je jako široka populacija. Jako je porastao naš broj testiranja s porastom broja ljudi koji su se javljali s epidemiološkim kontaktima, a kada se proširila infekcija svi koji su imali respiratorne tegobe i temperaturu su se testirali. Nisu molekularni testovi za šire gledanje prokuženosti, serološki testovi nakon dva mjeseca što je virus u cirkulaciji na našim prostorima ima smisla dio populacije testirati tim testovima.

O cijeni testova

– Testovi stižu od svakud. Iz Njemačke stižu kvalitetni. Ima testova iz Koreje, Kine, Kanade, dosta toga se nudi i treba biti pametan. Testovi se moraju evaluirati. Ne možete kupiti nešto i ići testirati. Morate napraviti panele uzoraka i provjeravate testove, koji je bolji ili lošiji. Cijene testova su uvijek visoke, ali to nije presudno. U ovo vrijeme se pokušava od strane i Ministarstva zdravstva i cijele Vlade poduprijeti sve što dijagnostika radi. Zahvaljujem se svih donatora, stavljamo ih na web stranicu, svi smo spremni uložiti, ali racionalno. Ne treba novce bacati na testiranja jer je opći pritisak ljudi koji nisu u struci da treba testirati. Nije samo stvar cijene nego i imate li nešto na tržištu.

Testovi su različiti, PCR testovi mogu biti i po jednom testu 60-70 eura jer je takvo tržište. Cijena će padati jer se pojavljuju različiti testovi, jer se vidi da to nije nešto što možete koristiti za dokazivanje akutne bolesti. Test na kojem možete testirati 80 bolesnika će biti jeftiniji nego pojedinačno da kupujete. PCR ima svoje cijene ovisno morate li pojedinačno izolirati RNK. Očekujemo da nam dođe jedna ogromna platforma, zahvaljujemo Rosche na  donaciji, moći ćemo testirati do 1500 uzoraka. Dodatno ćemo raditi i drugim tehnikama, sve ovisi kojom tehnologijom radite – kazala je.

Testiranje šire populacije

– U to će sigurno ići HZJZ ali i mi u Klinici. Pred kraj smo testiranje našeg djelatnika nakon što ih je dvoje bilo pozitivno i nakon što dva mjeseca radimo s bolesnicima. Naručili smo testove i radit ćemo kod svih naših djelatnika testove da vidimo je li bilo onih koji su asimptomatski preboljeli – kazala je.

O testiranju na zahtjev

– Ako to postane uobičajena bolest gdje se možete ići testiranje bez indikacije liječnika u privatnim laboratorijima, onda će se moći. U situaciji pandemije, postavljeno je od strane ministratora dvoje koordinatora koji trebaju pomoći laboratorijima da istestiraju panele naše i vide koji su im testovi u redu. U ovoj situaciji kada je poplava testova, nema potrebe za samoinicijativnom testiranju gdje će netko dobiti negativan test i misliti da je nešto riješio. Oni koji imaju simptome i razloga se testirati mogu se besplatno testirati kroz zdravstveni sustav – kazala je.

O lijekovima

– WHO pokreće studiju gdje će četiri različita lijeka za koje se pretpostavlja i za koje postoje nesortirane informacije da bi mogli pomoći će se pratiti, tu će sudjelovati i Hrvatska.

Koliko je u postotku maksimalna iskorištenost respiratora i ECMO uređaja

– To je preko 4 posto. Broj respiratora svako malo raste jer se nabavljaju. Mislim da je to za sada izvrsna statistika i svi ćemo biti presretni ako to ostane – kazala je.

O kapacitetima u Areni i vojnim šatorima

– Nadamo se da se to neće koristiti. Ostanimo doma i čuvajmo drugoga. To ne može politika, stručnjaci, udruge i slično, to moramo svi mi. Dok se naši sugrađani budu odgovorno ponašali bit ćemo daleko od bilo kakav Arene – kazala je.

O procjeni američkog instituta da je vrhunac epidemije u RH od 18. do 24. travnja

– Teško je to komentirati, oni raspolažu različitim metodama i imaju osnovu za takve izračune. virus je obišao veliki broj zemalja to podupire tezu da bi moglo doći do padanja, ali virus ima svoju biologiju i ideju i može nas iznenaditi

Primjer Istarske županije koja je direktno bila izložena, a broji pad zaraženih

To je bila promptna reakcija. To je bilo dobro i dobro je da pada broj zaraženih. Ali nema opuštanja, sada i Njemačka koja je u vrhu među zemljama koje se dobro nose ima nakon četiri dana pada opet rast umrlih i oboljelih. Prerano je za slavlja. Važno je imati osjećaj zadovoljstva – kazala je.

O Milanovićevoj izjavi o maksimalnoj iskorištenosti respiratora tijekom prošle sezone gripe

– Pretpostavljam da je predsjednik mislio na našu bolnicu koja je bila u žiži javnosti, gdje smo doista iskoristili sve respiratore koje smo imali. Zbog brze reakcije tada pomoćnika ministra Beroša i Kujundžića dobili smo respiratore i morali smo proširiti Zavod za intenzivno liječenje bolesnika.

Kolege su danonoćno radili, to je bio izniman napor. Usudila bih se reći da je situacija u tri tjedna bila puno teža nego što je sada s osobama na respiratoru – kazala je.

O analizama znanstvenika o koronavirusu

– Ne stignem sve pročitati. Vjerujem da svi kolege koji se javljaju u javnosti vode relevantnim činjenicama, puno je ozbiljnih hrvatskih znanstvenika u biomedicini i vjerujem da se vode iskustvom kada o nečem govore – kazala je.

Nosi li masku i rukavice kada idu u opskrbu i traže li je građani informacije

– Dobivam puno mailova i ne uspijevam sve odgovoriti. Rukavice ne nosim, puno je važnije prati dobro ruke i dezinficirati ih. Što se tiče maske, obzirom na situaciju, kada uđem da bi zaštitila osoblje stavim masku

Učinkovitost maski s ‘ventilatorom’

– Maske s filterom bi se smjele koristiti samo u bolnicama. Ona štiti onoga tko ju nosi, ali ne štiti od njega ljude koji su u okolici. Taj filter omogućava da se lakše udiše i izdiše, no kod izdisanja se zrak ne filtrira i osoba koja je nosi može zaraziti ljude oko sebe. S tim maskama je zaštićeno zdravstveno osoblje, a ako je ono zaraženo to neće naškoditi pacijentu jer je pacijent već bolestan.

O pacijentima kojima se vraća koronavirus

– Pažljivo pratimo te informacije. Južna Koreja se pokazala sustavom koji je ozbiljan i pažljiv. Za sada kod nas nemamo takve informacije niti takve situacije ali pratimo i ne ostavljamo ništa kao nemoguće. Virus je u svijetu tek četiri mjeseca i puno toga o njemu ne znamo.

Ima li djece ili ljudi mlađe dobi na respiratoru u RH

– Djece nema na respiratoru, a kod mlađih postotak se povisuje prema starijim osobama

Liftovi su veliki rizik od zaraze, rekli su mnogi stručnjaci. Preporuča se dezinfekcija. Zašto to nije proglašeno obvezom. Deseci tisuća ljudi izloženi su riziku koristeći lifotve.

– Svaka zgrada ima ljude koji koordiniraju njom. ne može se svaki detalj propisati. Ne znam jesu li negdje od silnih preporuka HZJZ-a spomenuti liftovi, možda i jesu, ali to je nešto što je regularno. Ako je rečeno da se zgrade moraju redovito dezinficirati onda t ulazi u tu priču

Zašto liječnici mogu u dućan, a u kontaktu su s oboljelim osobama, a vozač mora čim uđe u RH u izolaciju

– Sanitarni inspektori imaju svoje propise. Zdravstveno osoblje je zaštićeno dok radi s pacijentima i uglavnom je zdravstveno osoblje izvana donijelo infekciju, ne od bolesnika barem kako smo mogli epidemiološki povezati. Kako se kreću vozači i kako su opremljeni, to bi vjerojatno netko od sanitarnih inženjera mogao odgovoriti.

Je li se testirala

– Danas ili sutra je moj raspored. Napravili smo raspored testiranja. Išli su prvo ljudi koji su bili najizloženiji. Trebala sam prije dva dana ili jučer, ali ulete sastanci i ne želim tražiti za sebe mimo rasporeda to. Mogu 11 sati biti negativna, a sutra u osam ujutro biti pozitivna – kazala je.

Može li garantirati da do kraja prvog vala epidemije da se neće zaraziti 70 posto populacije?

Teško je o tome spekulirati. Ta zaštita krda mora se promatrati u odnosu na kakve vrste virusa se radi. Kod gripe to ne možemo postići, ljudi se prokuže u jednoj sezoni, u idućoj se trebaju cijepiti. Kod ospica se može stvoriti razina zaštite, ali cijepljenjem se može. Vidjet ćemo kako će se ovaj virus ponašati, još ne znamo koliko traje imunost na virus – kazala je Markotić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas