Pratite nas

BiH

Evo kako je glasovala zapadna Hercegovina

Objavljeno

na

Zapadnohercegovačka županija kao dobro poznata utvrda HDZ-a BiH jedina je županija u kojoj će ta stranka nakon ovih općih izbora moći sama sastaviti novu Vladu sukladno činjenici da ima natpolovičnu većinu u Skupštini, a uvidom u rezultate glasovanja u četiri općine županije na vidjelo je izišlo nekoliko zanimljivih detalja.

županija ZHŽ

 

U prvom redu prednost HDZ-a BiH posebno je došla do izražaja u Širokom Brijegu, a dijelom u Posušju i Ljubuškom, dok su njihovi kandidati relativno najmanji broj glasova ostvarili u Grudama. S druge strane, HDZ 1990. i HSP BiH dobar dio glasova dobili su na području Ljubuškog, piše Dnevni list.

Posljednji skoro pa prvi

Zdenko Ćosić, još uvijek aktualni premijer ZHŽ-a i nositelj liste za županijsku Skupštinu, od ukupno osvojenog 7521 glasa, u Širokom Brijegu je dobio 5991, a u stopu ga slijedi Tomislav Mandić sa 5070 glasova (od toga u Širokom 4771), uz čije se ime veže zanimljiva situacija budući da je on, kao posljednji na HDZ-ovoj listi, dobio veliko povjerenje birača te je drugi po broju osvojenih glasova. Iako se na listi HDZ-ovaca koji ulaze u zakonodavnu vlast nalaze iskusni političari, poput Ante Mišetića koji je u posljednjem mandatu predsjedao županijskom Skupštinom, primjetna su i neka nova, do sada, neeksponirana imena.

Ljubuški baza HDZ-a 1990. i HSP-a

Ljubuški se pokazao kao grad koji je HDZ-u 1990. omogućio prilično dobar rezultat, budući da su njihovi kandidati najveći broj glasova ostvarili upravo u tom gradu. Naime, nositelj liste Velimir Bušić od ukupno 1946 glasova čak je 745 dobio u Ljubuškom, a sličnim se omjerom može pohvaliti i drugorangirana Mirela Čuvalo (1434 glasa, a od toga u Ljubuškom 903). Treći zastupnik HDZ-a 1990. Tomislav Topić pak, najveće je povjerenje dobio u Posušju, osvojivši 689 od ukupno dobivenih 1126 glasova, dok je za četvrtog zastupnika (Rajko Grbešić) presudio doslovno jedan glas. Naime, on je dobio 980 preferencija, dok je njegov stranački kolega Dobroslav Bukmir za dlaku ostao bez skupštinskog mjesta s osvojenih 979 glasova.

Nova Vlada

I HSP BiH se može pohvaliti izuzetno dobrim rezultatom u Ljubuškom, pa je tako njihov nositelj liste i budući zastupnik u Skupštini Stanko Primorac Ćane tamo osvojio 892 glasa. S druge strane, novi/stari zastupnik Viktor Kvesić najveće je povjerenje dobio u svom Širokom Brijegu (619 glasova).
S druge strane, Narodna stranka Radom za boljitak u budućem će sazivu županijske Skupštine imati jednog zastupnika, pri čemu je najveći broj glasova s liste osvojila Bojana Bukmir. Ostale dvije stranke koje su prošle prag su HSP dr. Ante Starčevića BiH, čija će nositeljica liste Marija Ćeškić iduće četiri godine boraviti u zastupničkim klupama, te novo lice na bh. sceni Hrvatski savez HKDU-Hrast sa svojim nositeljem županijske liste Denijem Ćorićem.
Kompletiranjem novog saziva Skupštine kao logično se pitanje nametnulo i ono o ustroju nove županijske Vlade, pri čemu postoji mogućnost kako će dosadašnji premijer Zdenko Ćosić ponovno preuzeti kormilo izvršne vlasti. Sam Ćosić je u izjavi za naš list ipak naglasio kako je još uvijek rano da se bilo što govori o premijeru i budućem sazivu nove Vlade.
Međutim, ne treba odbaciti scenarij u kojem će dio zastupnika HDZ-a BiH odustati od mandata u korist ulaska uz Vladu ili pak izbora u federalni Dom naroda, čime se otvara mogućnost da u Skupštinu uđu oni HDZ-ovci koji su se brojem glasova opasno približili 14. zastupniku.

Minusi u blagajni

Novi saziv županijske Vlade očekuje nimalo lagan posao; županija je već duže vrijeme u financijskim dubiozama. Revizorsko izvješće za 2013. godinu pokazalo je kako je ugrožena stabilnost županije budući da su obveze iznosile 60,9 milijuna maraka, od čega su kratkoročne dospjele obveze 42,5 milijuna i dugoročne 18,4 milijuna maraka. Revizori su upozorili kako se od 2002. godine javni novac troši više u odnosu na ostvarene prihode, što dodatno ugrožava izmirenje preuzetih obveza.

Zastupnici u budućem sazivu županijske Skupštine

HDZ BiH
Zdenko Ćosić    7521
Tomislav Mandić    5070
Milan Ševo    4435
Ivan Damjanović    4030
Tanja Grbešić    3806
Ivo Sesar    3796
Ante Mišetić    3785
Ivan Landeka    3605
Dario Sesar    3549
Zdravko Bešlić    3335
Suzana Kraljević    3299
Ružica Galić    3131
Erina Lasić    2930
Sandro Matić    2718

HSP BiH
Stanko Primorac    892
Viktor Kvesić    619

HDZ 1990.
Velimir Bušić    1946
Mirela Čuvalo    1434
Tomislav Topić    1126
Rajko Grbešić    980

NS Radom za boljitak
Bojana Bukimir    955

HSP dr. Ante Starčevića
Marija Ćeškić    936

Hrvatski savez HKDU – Hrast
Deni Ćorić    469

Dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti

Objavljeno

na

Objavio

U Istočnom Sarajevu danas je održan sastanak predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika. Na kraju susreta Čović je secirao dogovorene i nedogovorene segmente.

Kako je kazao, tri lidera su dogovorila da Proračun Bosne i Hercegovine bude završen i očekuje da sve bude gotovo do 27. srpnja na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiHm piše Večernji List BiH.

Druga točka je bio Izborni zakon vezan za Mostar.

“Treće pitanje je bilo kadroviranje i ništa se nismo dogovorili”, rekao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović dodajući raniji stav da Hrvatska demokratska zajednica BiH neće podržati Selmu Cikotića za novog ministra sigurnosti.

Spomenuo je da je SIPA “srpsko mjesto”. Također, Čović je bio striktan u stavu da Uprava za neizravno oporezivanje “pripada” hrvatskom narodu.

“UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti”, rekao je predsjednik HDZ-a dodajući da će se nastaviti dogovarati bilateralno, odnosno u četiri oka.

Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je danas na sastanku s Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem u suštini sve dogovoreno poput proračuna BiH, imenovanja i izbora u Mostaru.

On je istaknuo da će imenovanja ići kako je bilo i do sada, dakle po nacionalnim komponentama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari