Pratite nas

BiH

Evo kako je glasovala zapadna Hercegovina

Objavljeno

na

Zapadnohercegovačka županija kao dobro poznata utvrda HDZ-a BiH jedina je županija u kojoj će ta stranka nakon ovih općih izbora moći sama sastaviti novu Vladu sukladno činjenici da ima natpolovičnu većinu u Skupštini, a uvidom u rezultate glasovanja u četiri općine županije na vidjelo je izišlo nekoliko zanimljivih detalja.

županija ZHŽ

 

U prvom redu prednost HDZ-a BiH posebno je došla do izražaja u Širokom Brijegu, a dijelom u Posušju i Ljubuškom, dok su njihovi kandidati relativno najmanji broj glasova ostvarili u Grudama. S druge strane, HDZ 1990. i HSP BiH dobar dio glasova dobili su na području Ljubuškog, piše Dnevni list.

Posljednji skoro pa prvi

Zdenko Ćosić, još uvijek aktualni premijer ZHŽ-a i nositelj liste za županijsku Skupštinu, od ukupno osvojenog 7521 glasa, u Širokom Brijegu je dobio 5991, a u stopu ga slijedi Tomislav Mandić sa 5070 glasova (od toga u Širokom 4771), uz čije se ime veže zanimljiva situacija budući da je on, kao posljednji na HDZ-ovoj listi, dobio veliko povjerenje birača te je drugi po broju osvojenih glasova. Iako se na listi HDZ-ovaca koji ulaze u zakonodavnu vlast nalaze iskusni političari, poput Ante Mišetića koji je u posljednjem mandatu predsjedao županijskom Skupštinom, primjetna su i neka nova, do sada, neeksponirana imena.

Ljubuški baza HDZ-a 1990. i HSP-a

Ljubuški se pokazao kao grad koji je HDZ-u 1990. omogućio prilično dobar rezultat, budući da su njihovi kandidati najveći broj glasova ostvarili upravo u tom gradu. Naime, nositelj liste Velimir Bušić od ukupno 1946 glasova čak je 745 dobio u Ljubuškom, a sličnim se omjerom može pohvaliti i drugorangirana Mirela Čuvalo (1434 glasa, a od toga u Ljubuškom 903). Treći zastupnik HDZ-a 1990. Tomislav Topić pak, najveće je povjerenje dobio u Posušju, osvojivši 689 od ukupno dobivenih 1126 glasova, dok je za četvrtog zastupnika (Rajko Grbešić) presudio doslovno jedan glas. Naime, on je dobio 980 preferencija, dok je njegov stranački kolega Dobroslav Bukmir za dlaku ostao bez skupštinskog mjesta s osvojenih 979 glasova.

Nova Vlada

I HSP BiH se može pohvaliti izuzetno dobrim rezultatom u Ljubuškom, pa je tako njihov nositelj liste i budući zastupnik u Skupštini Stanko Primorac Ćane tamo osvojio 892 glasa. S druge strane, novi/stari zastupnik Viktor Kvesić najveće je povjerenje dobio u svom Širokom Brijegu (619 glasova).
S druge strane, Narodna stranka Radom za boljitak u budućem će sazivu županijske Skupštine imati jednog zastupnika, pri čemu je najveći broj glasova s liste osvojila Bojana Bukmir. Ostale dvije stranke koje su prošle prag su HSP dr. Ante Starčevića BiH, čija će nositeljica liste Marija Ćeškić iduće četiri godine boraviti u zastupničkim klupama, te novo lice na bh. sceni Hrvatski savez HKDU-Hrast sa svojim nositeljem županijske liste Denijem Ćorićem.
Kompletiranjem novog saziva Skupštine kao logično se pitanje nametnulo i ono o ustroju nove županijske Vlade, pri čemu postoji mogućnost kako će dosadašnji premijer Zdenko Ćosić ponovno preuzeti kormilo izvršne vlasti. Sam Ćosić je u izjavi za naš list ipak naglasio kako je još uvijek rano da se bilo što govori o premijeru i budućem sazivu nove Vlade.
Međutim, ne treba odbaciti scenarij u kojem će dio zastupnika HDZ-a BiH odustati od mandata u korist ulaska uz Vladu ili pak izbora u federalni Dom naroda, čime se otvara mogućnost da u Skupštinu uđu oni HDZ-ovci koji su se brojem glasova opasno približili 14. zastupniku.

Minusi u blagajni

Novi saziv županijske Vlade očekuje nimalo lagan posao; županija je već duže vrijeme u financijskim dubiozama. Revizorsko izvješće za 2013. godinu pokazalo je kako je ugrožena stabilnost županije budući da su obveze iznosile 60,9 milijuna maraka, od čega su kratkoročne dospjele obveze 42,5 milijuna i dugoročne 18,4 milijuna maraka. Revizori su upozorili kako se od 2002. godine javni novac troši više u odnosu na ostvarene prihode, što dodatno ugrožava izmirenje preuzetih obveza.

Zastupnici u budućem sazivu županijske Skupštine

HDZ BiH
Zdenko Ćosić    7521
Tomislav Mandić    5070
Milan Ševo    4435
Ivan Damjanović    4030
Tanja Grbešić    3806
Ivo Sesar    3796
Ante Mišetić    3785
Ivan Landeka    3605
Dario Sesar    3549
Zdravko Bešlić    3335
Suzana Kraljević    3299
Ružica Galić    3131
Erina Lasić    2930
Sandro Matić    2718

HSP BiH
Stanko Primorac    892
Viktor Kvesić    619

HDZ 1990.
Velimir Bušić    1946
Mirela Čuvalo    1434
Tomislav Topić    1126
Rajko Grbešić    980

NS Radom za boljitak
Bojana Bukimir    955

HSP dr. Ante Starčevića
Marija Ćeškić    936

Hrvatski savez HKDU – Hrast
Deni Ćorić    469

Dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari