Pratite nas

BiH

Evo kako je glasovala zapadna Hercegovina

Objavljeno

na

Zapadnohercegovačka županija kao dobro poznata utvrda HDZ-a BiH jedina je županija u kojoj će ta stranka nakon ovih općih izbora moći sama sastaviti novu Vladu sukladno činjenici da ima natpolovičnu većinu u Skupštini, a uvidom u rezultate glasovanja u četiri općine županije na vidjelo je izišlo nekoliko zanimljivih detalja.

županija ZHŽ

 

U prvom redu prednost HDZ-a BiH posebno je došla do izražaja u Širokom Brijegu, a dijelom u Posušju i Ljubuškom, dok su njihovi kandidati relativno najmanji broj glasova ostvarili u Grudama. S druge strane, HDZ 1990. i HSP BiH dobar dio glasova dobili su na području Ljubuškog, piše Dnevni list.

Posljednji skoro pa prvi

Zdenko Ćosić, još uvijek aktualni premijer ZHŽ-a i nositelj liste za županijsku Skupštinu, od ukupno osvojenog 7521 glasa, u Širokom Brijegu je dobio 5991, a u stopu ga slijedi Tomislav Mandić sa 5070 glasova (od toga u Širokom 4771), uz čije se ime veže zanimljiva situacija budući da je on, kao posljednji na HDZ-ovoj listi, dobio veliko povjerenje birača te je drugi po broju osvojenih glasova. Iako se na listi HDZ-ovaca koji ulaze u zakonodavnu vlast nalaze iskusni političari, poput Ante Mišetića koji je u posljednjem mandatu predsjedao županijskom Skupštinom, primjetna su i neka nova, do sada, neeksponirana imena.

Ljubuški baza HDZ-a 1990. i HSP-a

Ljubuški se pokazao kao grad koji je HDZ-u 1990. omogućio prilično dobar rezultat, budući da su njihovi kandidati najveći broj glasova ostvarili upravo u tom gradu. Naime, nositelj liste Velimir Bušić od ukupno 1946 glasova čak je 745 dobio u Ljubuškom, a sličnim se omjerom može pohvaliti i drugorangirana Mirela Čuvalo (1434 glasa, a od toga u Ljubuškom 903). Treći zastupnik HDZ-a 1990. Tomislav Topić pak, najveće je povjerenje dobio u Posušju, osvojivši 689 od ukupno dobivenih 1126 glasova, dok je za četvrtog zastupnika (Rajko Grbešić) presudio doslovno jedan glas. Naime, on je dobio 980 preferencija, dok je njegov stranački kolega Dobroslav Bukmir za dlaku ostao bez skupštinskog mjesta s osvojenih 979 glasova.

Nova Vlada

I HSP BiH se može pohvaliti izuzetno dobrim rezultatom u Ljubuškom, pa je tako njihov nositelj liste i budući zastupnik u Skupštini Stanko Primorac Ćane tamo osvojio 892 glasa. S druge strane, novi/stari zastupnik Viktor Kvesić najveće je povjerenje dobio u svom Širokom Brijegu (619 glasova).
S druge strane, Narodna stranka Radom za boljitak u budućem će sazivu županijske Skupštine imati jednog zastupnika, pri čemu je najveći broj glasova s liste osvojila Bojana Bukmir. Ostale dvije stranke koje su prošle prag su HSP dr. Ante Starčevića BiH, čija će nositeljica liste Marija Ćeškić iduće četiri godine boraviti u zastupničkim klupama, te novo lice na bh. sceni Hrvatski savez HKDU-Hrast sa svojim nositeljem županijske liste Denijem Ćorićem.
Kompletiranjem novog saziva Skupštine kao logično se pitanje nametnulo i ono o ustroju nove županijske Vlade, pri čemu postoji mogućnost kako će dosadašnji premijer Zdenko Ćosić ponovno preuzeti kormilo izvršne vlasti. Sam Ćosić je u izjavi za naš list ipak naglasio kako je još uvijek rano da se bilo što govori o premijeru i budućem sazivu nove Vlade.
Međutim, ne treba odbaciti scenarij u kojem će dio zastupnika HDZ-a BiH odustati od mandata u korist ulaska uz Vladu ili pak izbora u federalni Dom naroda, čime se otvara mogućnost da u Skupštinu uđu oni HDZ-ovci koji su se brojem glasova opasno približili 14. zastupniku.

Minusi u blagajni

Novi saziv županijske Vlade očekuje nimalo lagan posao; županija je već duže vrijeme u financijskim dubiozama. Revizorsko izvješće za 2013. godinu pokazalo je kako je ugrožena stabilnost županije budući da su obveze iznosile 60,9 milijuna maraka, od čega su kratkoročne dospjele obveze 42,5 milijuna i dugoročne 18,4 milijuna maraka. Revizori su upozorili kako se od 2002. godine javni novac troši više u odnosu na ostvarene prihode, što dodatno ugrožava izmirenje preuzetih obveza.

Zastupnici u budućem sazivu županijske Skupštine

HDZ BiH
Zdenko Ćosić    7521
Tomislav Mandić    5070
Milan Ševo    4435
Ivan Damjanović    4030
Tanja Grbešić    3806
Ivo Sesar    3796
Ante Mišetić    3785
Ivan Landeka    3605
Dario Sesar    3549
Zdravko Bešlić    3335
Suzana Kraljević    3299
Ružica Galić    3131
Erina Lasić    2930
Sandro Matić    2718

HSP BiH
Stanko Primorac    892
Viktor Kvesić    619

HDZ 1990.
Velimir Bušić    1946
Mirela Čuvalo    1434
Tomislav Topić    1126
Rajko Grbešić    980

NS Radom za boljitak
Bojana Bukimir    955

HSP dr. Ante Starčevića
Marija Ćeškić    936

Hrvatski savez HKDU – Hrast
Deni Ćorić    469

Dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Karamatić: Hrvati i Srbi moraju spriječiti da djeca u BIH žive u kalifatu po šerijatskim zakonima

Objavljeno

na

Objavio

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nerijetko pozitivno govori o Hrvatima u BiH, trećem entitetu, Herceg-Bosni i neopravdanom izboru Željka Komšića vežući to za bošnjačku politiku koja bi, kako kaže Dodik, isto radila i sa Srbima ako bi bili u prilici ostvariti dominaciju i na području Republike Srpske.

U jednoj od najnovijih izjava Dodik je kazao kako bi BiH danas bila puno funkcionalnija da se još ranije uredilo da funkcionira kao trodržavna zajednica, odnosno, Republika Srpska, Herceg-Bosna i dio BiH koji bi, kako Dodik navodi, kontrolirali Bošnjaci.

“Mi smo za to da se uvidi da BiH ne može funkcionirati, što je jedino realno. Treba se omogućiti da Hrvati imaju svoj entitet ili državu koja će se zvati Herceg-Bosna. Srpska treba imati status da slobodno odlučuje kuda će se kretati, a Bošnjaci bi se mogli organizirati u preostalom dijelu koji kontroliraju. To mogu nazvati Bosnom i pokušati se koncentrirati oko pomoći muslimanskih zemalja jer bi danas, možda, bili daleko uspješniji”, naveo je, među ostalim, Dodik.

Predsjednik HSS-a u BiH Mario Karamatić kaže za Direktno kako je “sarajevska čaršija” uspjela u onomu što nitko nije mogao zamisliti, a to je, kako navodi, pomirenje Hrvata i Srba.

“Još će puno vode proteći Savom, Koranom i Dravom dok pojedinci u Republici Hrvatskoj shvate zbog čega i kako je politika ‘sarajevske čaršije’ uspjela ono što nitko nije uspio već stoljećima, napraviti od bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba bez obzira na nedavni krvavi rat, političke saveznike. Taj savez nije nastao zbog neke velike ljubavi nego za ljutu nevolju. Danas su bh. Hrvati i Srbi bez ikakve dileme predziđe kršćanstva, prva i posljednja crta obrane od revitalizacije Osmanskog carstva i uspostave radikalne islamske države u srcu Europe”, rekao je Karamatić.

Svoj stav on obrazlaže i nedavnom potporom Bakira Izetbegovića Recepu Tayyipu Erdoganu kada je kao jedini europski dužnosnik podržao tursku akciju u Siriji.

“Da je tomu tako zorno svjedoči i to što je, nasuprot stava cijele Europe i zapadnoga svijeta gospodin Izetbegović podržao Erdogana u vezi najnovijih ratnih zbivanja u Siriji, jedini od svih europskih dužnosnika. Onoga dana kada u prvom redu političari u Hrvatskoj ovo budu razumjeli, a nakon toga i političari u EU prestat će bilo kakva potreba za hrvatsko-srpskom suradnjom u BiH i konačno će se tada i bh. Hrvati i Srbi moći početi baviti temama u stilu ‘tko je koga više istrijebio u Drugom svjetskom ratu’, a do tada, imamo istu ili sličnu zadaću, spriječiti da naša djeca žive u kalifatu po šerijatskim zakonima”, ocijenio je Karamatić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

26. Obljetnica razmjene hrvatskih zatočenika iz logora Športska dvorana u Konjicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH / Logor u Konjicu

Na današnji dan prije 26 godina izvršena je razmjena hrvatskih logoraša iz logora Športska dvorana na Musali u Konjicu.

Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bila je samo jedan od preko četrdeset i više evidentiranih logora i mjesta zatočenja Hrvata sa područja općine Konjic i samog grada Konjica.

Prema izvršenoj kategorizaciji spada u jedan od jedanaest koncentracijskih logora na području Federacije BiH u proteklom Domovinskom ratu i jedan od tri koncentracijska logora na području Hercegovine (Logor IV. Osnovna škola u Mostaru i logor Muzej u Jablanici).

Status logora ovo mjesto dobilo je 10. svibnja 1992. godine kada su postrojbe muslimanskog TO-a, u dvoranu zatvorili osam srpskih civila iz Idbra koji su zarobljeni dan ranije.

Športska dvorana poznata je i kao jedan od rijetkih logora u kojem su istodobno uzničke dane provodili Hrvati i Srbi sa područja općine Konjic.

”Logor su osnovali najviši muslimanski politički i vojni predstavnici, a glavnu riječ vodio je nelegalni predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor dr. Safet Ćibo koji je sam donosio odluke o zatvaranju i puštanju zatočenika”, stoji u priopćenju Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH.

Za Logor Športske dvorana na Musali u Konjicu, Sud BiH je 17.04.2015.godine osudio Ibru Macića za kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ)i izrekao zatvorsku kaznu od 10.godina uz utvrđenu bitno smanjenu uračunljivost u trenutku počinjenja djela.

Sud BiH je prvostupanjskom presudom 17.11.2017. godine upravnika logora Edhema Žilića osudio za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ na zatvorsku kaznu od devet (9) godina, da bi Apelacijsko vijeće Suda BiH dana 25.05.2018.presudom usvojilo žalbu tuženog i preinačilo odluku o kaznenoj sankciji te smanjilo zatvorsku kaznu na šest (6) godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari