Pratite nas

BiH

Evo kako uspostaviti Herceg Bosnu u skladu s politikom SDA

Objavljeno

na

Neki su krivo protumačili inicijativu SDA. Nije cilj ukinuti ime Republike Srpske, već u njega ugraditi Bošnjake i Hrvate, objasnio je danas Bakir Izetbegović najavu SDA da će zatražiti od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti imena “manjeg bh entiteta”, kako RS-u tepaju u Sarajevu, piše Milan Šutalo/HMS

Ako sam dobro razumio Bakira po njihovom prijedlogu Republika Srpska trebala bi se zvati Republika Srpska, Bošnjačka i Hrvatska. Odnosno, da bi bili do kraja korektni, prefikse bi trebalo poredati po abecednom redu, pa bi novi, ustavni, naziv RS-a trebao glasiti: Republika Bošnjačka, Hrvatska i Srpska. Kako je naziv predugačak, Republika Srpska bi se ubuduće skraćeno zvala Republika Bošnjačka.

Mario Karamatić tvrdi da SDA ustrajno radi ne samo na otcjepljenu Republike Srpske, već i na uspostavi Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Kad Republika Srpska dobije novo pravično ime Republika Bošnjačka, nek je Dodik onda odcjepi. ‘Oće šipak, misli Bakir.

E, a zato Hrvati trebaju biti mudri pa odraditi sve predradnje kako bi se Hrvatske Republika Herceg Bosna uspostavila u skladu s politikom Šefik-Bakirove SDA.

Ta stranka kao što smo vidjeli svesrdno zagovara načela konstitutivnosti naroda u manjem bh entitetu, a u većem su protiv konstitutivnosti, tj. za primjenu građanskih načela. To je SDA i na djelu pokazala sugerirajući svojim biračima građanski izbor Željka Komšića radi kažanjavanja HDZ-ove politike konstitutivnog ljućenja Bošnjaka.

Mario Karamatić: SDA radi na odcjepljenju RS i uspostavi HRHB, reisova građanska je islamska BiH

Iz toga bi HDZ trebao izvući pouku. SDA je napravila ključni korak u proglašenju HR HB, izborom Komšića. Sada treba nastaviti pažljivo koračati, tako da sljedeći koraci budu usklađeni s patriotskim Bakir- Šefikovim principima. Greške se ne smiju praviti, jer će SDA svaku grešku odmah oštro kazniti. Dakle, prije proglašenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, iz naziva tog entiteta obvezno treba izbaciti prefiks “Hrvatski”.

Također, iz Ustava, dakle, Republike Herceg Bosne, treba izabaciti konstitutivne narode, jer je to, samo za teritorij Federacije, relikt Sovjetskog Saveza, kako je to Bakirova odmetnug Komšića posavjetovao N. H., da poduči Aleksandra Stankovića. Dalje, Republika Herceg Bosna ima biti, u Ustavu, definirana kao unitarni entitet, u kojem će svi građani- Hercegovci i Bosanci- biti ravnopravni na svakom pedlju Republike Herceg Bosne, bez obzira na etničku, konfesionalnu ili bilo koju drugu opredjeljenost. I u kojoj neće biti nikakvih daljnjih etničkih podjela. I da. Neka u tom građanskom entitetu vladaju liberalno- demokratska, europska načela- s hercegbosanskom šarom- da se i reisu Kavazoviću svidi.

Ako se to sve tako lijepo uradi i u Ustav zapiše, SDA neće imati ni najmanjeg razloga bilo koga kažnjavati , već, dapače, napisano i u djelo provedeno podržati.

E, da. Odmah po proglašenju Republike Herceg Bosne izbore, dakako, treba održati. Demokratskom mladu nam Republiku učiniti. I pozvati sve građane, pa i iz drugih entiteta, ako treba, neka se kandidiraju. Podržati  kandidaturu i građanina Željka za njezina predsjednika. I nitko krvna zrnca nek se ne usudi prebrojavati mu. I Dervu i Jakuba i Pilava i Zornića…Neka bude praznik demokracije u građanskoj nam liberalno-demokratskoj jednoj i jedinoj nam europskoj Republici Herceg Bosni.

Milan Šutalo/HMS

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Daleko od očiju javnosti priprema se smještaj migranata u Bosanskom Grahovu?

Objavljeno

na

Objavio

Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini ne jenjava. Aktualna je i u Hercegbosanskoj županiji, posebno u Bosanskom Grahovu, gdje se sve glasnije čuju najave o navodnoj izgradnji migrantskog centra. Iako do danas to nitko nije službeno potvrdio, tamošnje Općinsko vijeće se, ovoj najavi žеstoko protivi, prenosi bhrt.ba

Daleko od očiju javnosti priprema se smještaj migranata u Bosanskom Grahovu. Barem tako tvrdi Martina Šarić iz Hrvatske neovisne liste.

Jedna od tri lokacije na kojima bi, navodno, trebali biti smješteni migranti je prijeratna pilana. Tu su još bivša zgrada osnovne škole u Crnom Lugu i poslovna zgrada bivšeg trgovačkog poduzeća.

Do takvih neslužbenih informacija su došli i predstavnici grahovske općinske vlasti. Takav stav predstavnika općinske vlasti podržavaju i malobrojni stanovnici Bosanskog Grahova. Veliko “Ne” smještaju migranata u Bosanskom Grahovu u vidu posebnog zaključka, reklo je ovih dana i njegovo Općinsko vijeće.

Sličan zaključak koji se odnosi na smještaj migranata na području cijele županije već je, na prijedlog županijskog ministra unutarnjih poslova, usvojio Kolegij Vlade Hercegbosanske županije

 

Hassan Haidar Diab: Gdje su migrantima dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Miroslav Lajčak: ‘Ako želimo sačuvati BiH, jedan narod ne može biti izbačen iz igre’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelju OESS-a i ministru vanjskih poslova Slovačke Miroslavu Lajčaku na Sveučilištu u Mostaru dodijeljena je titula počasnog doktora. To je još jedno priznanje koje je u BiH uručeno iskusnom diplomatu.

On je prije sadašnjih funkcija bio i na poziciji predsjednika Skupštine UN-a te visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Slovi za jednog od najuglednijih europskih diplomata, ali i jednog od najboljih poznavatelja prilika u BiH. Za razliku od većine visokih predstavnika, on je ostao upamćen po vrlo konstruktivnom pristupu i pokušaju da u suradnji s domaćim političarima osigura tranziciju BiH iz međunarodnog protektorata u suverenu i funkcionalnu državu.

Bili ste visoki predstavnik međunarodne zajednice, predsjednik Generalne skupštine UN-a, a sada ste predsjednik OESS-a. To je pomalo neobično, jer dolazite iz jedne, uvjetno kazano, male države. Kako komentirate takav diplomatski uspjeh?

Slovačka nije velika zemlja, ali ima uglednu diplomaciju koja se poštuje u svijetu i utjecajnija je u odnosu na zemlje u susjedstvu. Mislim da je razlog to što se kod nas poštivao profesionalizam. Slovačka je samostalna 26 godina, a od toga je diplomat od karijere 22 ili 23 godine na čelu Ministarstva vanjskih poslova, tako da je zaštitio resor, ljudi su imali priliku za napredovanje. Nije ovdje riječ o meni, jer Slovaci su na važnim pozicijama u UN-u, EU, OESS-u i tako dalje. Nema tu tajne. Treba ljude pustiti da rade svoj posao i zaštiti ih od politizacije i političkih utjecaja.

Koliko diplomati i dužnosnici u EU razumiju što se događa u BiH?

Teško je razumjeti situaciju u BiH, jer ona je uistinu kompleksna i zahtjevna. Potrebno je provesti ovdje neko vrijeme i biti fokusiran na ovdašnje stanje da bi se mogli razumjeti procesi.

Kako uopće riješiti situaciju u BiH?

Ima li prostora da se nađe kompromis između nacionalnog i građanskog? Ako želimo sačuvati BiH, moramo sačuvati i principe na kojima je izgrađena, a to je multinacionalni princip. Znači, moramo sačuvati princip da jedan narod ne može biti nadglasan i izbačen iz igre. To bi bilo jako opasno za ovu zemlju. Mislim da nije teško postići prihvatljivo rješenje.

Tu je i pitanje prisustva međunarodne zajednice, koja treba pomagati i savjetovati, a ne imati iluziju da ona treba formirati tijela vlasti, primoravati domaće političare i donositi odluke umjesto njih. To vrijeme je prošlo. To treba shvatiti i narod u BiH te odgovore i rješenja tražiti od svojih političara, a ne od međunarodne zajednice.

Vi ste pokušavali relaksirati odnose, prenijeti odgovornost na domaće političare i rijetko ste se koristili bonnskim ovlastima. Čini se da taj pristup nije prepoznat od međunarodne zajednice?

a sam se koristio bonnskim ovlastima uglavnom vezano za Haaški tribunal, kriminal, ali ne kad je riječ o smjenama i ulasku u političke procese. Meni je i tad bilo jasno da masovno korištenje bonnskih ovlasti znači nastavak nekog međunarodnog protektorata u BiH, a to nije cilj. Cilj je pomoći BiH da postane potpuno samostalna. Želim reći da međunarodna zajednica danas ne može reći: ovo je vaša zemlja i radite sami, jer je Daytonski sporazum međunarodni ugovor i ovdje je vrlo jako prisustvo međunarodne zajednice. Međutim, to treba biti proces i u njemu međunarodna zajednica više treba savjetovati i biti medijator, a manje odlučivati. Još uvijek ima situacija kada međunarodna zajednica uistinu treba dići svoj glas, a on se upravo u tim situacijama ne čuje. Nekada treba jasno reći što je neprihvatljivo, a tada takva reakcija izostane. S druge strane, postoji uplitanje međunarodne zajednice ondje gdje bi domaći političari trebali i mogli odraditi neke stvari.

Čini se problematičnim i to što sama međunarodna zajednica u BiH ne govori jedinstvenim jezikom. Može li se to promijeniti, barem kada je EU u pitanju?

Jedan od problema je to što svaki konstitutivni narod ima svog međunarodnog odvjetnika i trudi se zaštititi svoje interese uz pomoć tog međunarodnog odvjetnika. Sve dok EU, SAD, Turska i Rusija imaju različite stavove teško možemo nešto postići. Moramo se dogovoriti u međunarodnoj zajednici o ključnim principima, a glavni je, po mom mišljenju, europska perspektiva, ulazak u EU. To ne bi trebao nitko osporavati. I onda se na toj osnovi dogovarati o ostalim pitanjima. A ne voditi bitku u BiH preko međunarodnih partnera.

Bez obzira na sva očekivanja od EU, imam osjećaj da su sve oči uprte u SAD, da se od Amerike očekuje uključivanje i da je to jedini način da se riješi problem?

Iskustvo me uči da smo na ovom području uvijek bili uspješni kad su SAD i EU našli zajednički jezik i nastupali potpuno koordinirano. Ja to želim vidjeti. Imenovanje gospodina Palmera za posebnog izaslanika dobar je signal, jer Amerika ima autoritet na ovom području. S druge strane, ni američki izaslanik ne može ponuditi ništa bolje od europske perspektive, tako da imenovanje Palmera doživljavam kao jedan impuls za EU da se više aktivira. Nije normalno da imamo američkog izaslanika, a da EU ne reagira na to. Njegova prisutnost treba pomoći EU da se aktivira i shvati kolika je njena odgovornost.

Stanje u BiH opterećuje i priljev migranata, jer je BiH ključna na toj ruti. Kako to riješiti?

Pitanje migracije je nažalost pitanje koje nije riješeno u Europi. Europa nije bila spremna na priljev migranata 2015. godine i tada je donesena naivna i štetna odluka o otvaranju svih granica. To nije bilo realno i brzo su narodi u Europi počeli reagirati, jer moramo provjeravati tko nam ulazi. Došli smo u situaciju da ugledan biznismen iz Turske mora donijeti 20 dokumenata da dobije vizu, a mi smo istodobno primali na tisuće ljudi svakodnevno, a da nismo imali pojma tko su oni. Svi su shvatili da sustav mora imati pravila i kontrolu. Zemlje koje su prve na udaru, poput Italije i Grčke, traže da im se pomogne s nekom preraspodjelom. Zemlje srednje Europe nisu naviknute na migracije i njihov strah nitko ne može ignorirati. Ni BiH nije izolirana u tom problemu. Mi trebamo naći europsko rješenje i BiH mora biti dio tog rješenja.

Kako iz perspektive predsjednika OESS-a i europskog diplomata gledate na ulogu Hrvatske, posebno na zapadnom Balkanu?

Uključuje li se Hrvatska dovoljno i konstruktivno u te procese? Hrvatska je država koja je posljednja ušla u današnji sastav EU i naravno jedna od sljednica bivše Jugoslavije. Logično je i očekivano da Hrvatska inzistira da se ovom području poklanja pozornost unutar EU. U tom smislu postoje očekivanja od Hrvatske i zato je njezin glas vrlo važan.

Jozo Pavković/Večernji.ba

Miroslavu Lajčaku dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Mostaru

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari