Pratite nas

Politika

Koliko zarađuju i troše hrvatski političari, i tko je najbogatiji među njima

Objavljeno

na

Izvješće državne revizije o poslovanju političkih stranaka u 2013. godini potvrdilo je dobro znanu tezu – hrvatski političari prilično lagodno žive na račun hrvatskoga naroda. A ako je suditi po prihodima, i rashodima stranaka možda bi znatno lakše funkcionirali kada ih ne bismo imali?

Primjera radi, prihodi SDP-a na čijem čelu sjedi predsjednik Vlade Zoran Milanović iznose 40,8 milijuna kuna. Iz državnog proračuna na račun vladajuće stranke sjeda 16,5 milijuna kuna, a iz lokalnih proračuna 13,9 milijuna kuna. Od članarina, na račun Partije sjelo je 3,3 milijuna kuna, a donatori široke ruke darivali su ih sa 1,84 milijuna kuna. Od drugih prihoda ubrali su 5,15 milijuna kuna. Kada je riječ o rashodima, oni u SDP-u iznose 49,4 milijuna kuna. Milanovićeva stranka za zaposlene izdvaja 6,7 milijuna kuna, dok im materijalni rashodi iznose 33,8 milijuna kuna. Zanimljivo je spomenuti kako za reprezentaciju izdvajaju 3,4 milijuna kuna, piše dnevno.hr.

Mala stranka, za velike karijere odnosno HNS na čijem čelu sjedi ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, s obzirom na rejting i popularnost stranke, ima i više nego dobre prihode. A u protekloj godini uprihodili su 12,2 milijuna kuna. Iz državnog proračuna HNS-ovci su ubrali 4,3 milijuna kuna, a iz lokalnih 2,6 milijuna kuna. Do članarima uprihodili su 1,4 milijuna kuna, a donatori su stranku Vesne Pusić razveselili sa 2,7 milijuna kuna. Pod stavkom drugi prihodi naveden je iznos od 1,2 milijuna kuna. Rashodi HNS-a iznose 11,4 milijuna kuna, a za 37-ero zaposlenih izdvojeno je 3,5 milijuna kuna, dok materijalni rashodi ove stranke iznose 6,2 milijuna kuna.

Najveća oporbena stranka, točnije HDZ na čijem je čelu Tomislav Karamarko uprihodili su 40,6 milijuna kuna, a iz državnog proračuna na račun im je sjelo 16 milijuna kuna. Iz lokalnih proračuna uprihodili su 18,2 milijuna kuna, a od članarina 2,5 milijuna kuna. I HDZ-ovci ne zaostaju previše kada je riječ o donacijama, jer donatori široke ruke obogatili su ih sa 2,5 milijuna kuna. Drugi prihodi iznose im pak 1,5 milijuna kuna. S obzirom da sa stranačkim prihodima i rashodima ne upravljaju skladno, zapitati se valja kako će upravljati državom? Naime, HDZ-ovi rashodi iznose 46 milijuna kuna, a za 72 zaposlenih izdvojili su u godini na izmaku 7,8 milijuna kuna. No, čini se da i u Karamarkovim redovima vole razne druge troškove koje politički život nosi pa je na materijalne rashode ulupano 31,2 milijuna kuna.

Hrvatski laburisti u 2013. godini uprihodili su 3,9 milijuna kuna, iz državnog proračuna na njihov račun kapnulo je 3,5 milijuna kuna. Njihovi donatori nešto su skromniji jer od njih su dobili 320.849 kuna, a prihod od imovine Laburistima iznosi 4388 kuna. Kada je riječ o rashodima, ova stranka, zaključit bi se dalo, ima višak prihoda u iznosu od 839.282 kune, jer njihovi rashodi iznose tri milijuna kuna. Za troje zaposlenih odvojili su 506.218 kuna, a materijalni rashodi Laburista iznose 2,3 milijuna kuna.

Stranka Željka ‘nema me u Saboru’ Keruma – HGS u protekloj je godini uprihodila 1,8 milijuna kuna. Iz državnog proračuna 1,1 milijun kuna. Do donacija 660.807 kuna, a od drugih prihoda 3381 kunu. I Kerumova stranka posluje s gubitkom jer rashodi im iznose 2,9 milijuna kuna. Za zaposlene, njih četvero odvojili su 379.943 kune, a materijalni rashodi iznose 1.7 milijuna kuna.

Dakako, tu je i stranka Vojislava Stanimirovića, točnije SDSS koji je u 2013. godini uprihodio dva milijuna kuna. Ova stranka srpske nacionalne manjine iz državnog je proračuna dobila 928.507 kuna, iz lokalnih proračuna 928.507 kuna. Također, od članarina su ubrali 128.600 kuna, a donatori u njihovim redovima nisu široke ruke, jer uplaćeno im je samo pet tisuća kuna. Kada je riječ o rashodima, Stanimirović i partneri imaju višak prihoda u iznosu od 344.573 kune, jer rashodi im iznose 1,7 milijuna kuna. Plaće za sedmero zaposlenih iznosile su 628.671 kunu, a materijalni rashodi stranke iznose 857.481 kunu. Spomenimo i IDS čiji se prihodi kreću u iznosu od oko 4.8 milijuna kuna. Iz državnog proračuna ubrali su 977.175 kuna, a iz lokalnih tri milijuna kuna. Od drugih prihoda, na račun im se slilo 70.502 kune.

Donatori su ih darivali sa 381.234 kune, a od članarina su IDS-ovci uprihodili 374.797 kuna. Rashodi ove stranke iznose 6,3 milijuna kuna. Za zaposlenike su izdvojili 1,4 milijuna kuna, a ima ih 15. Na materijalne rashode izdvojili su 4,6 milijuna kuna. I HDSSB je uprihodio četiri milijuna kuna, od toga iz državnog proračuna 1,95 milijuna kuna. Iz lokalnih proračuna 1,4 milijuna kuna. Od drugih prihoda 21.700 kuna, a od donacija 532.027 kuna. Rashodi ove stranke iznose 3,72 milijuna kuna, a za pet zaposlenih u 2013. godini odvojili su 334.542 kuna, dok im materijalni rashodi iznose 3,1 milijun kuna. Inače, revizija je HDZ-u zamjerila što je pet njihovih zaposlenika radilo prekovremeno.

Revizija je manje nepravilnosti našla u 15 stranaka, a nepovoljnu ocjenu dobile su dvije stranke- Stranka Stipe Petrine iz Primoštena, i A-HSS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Darijo Žepina: Božinović laže o Ovčari i obmanjuje Plenkovića!

Objavljeno

na

Objavio

DARIJO ŽEPINA U BUJICI: “Ministar Božinović laže o Kajkićevoj smjeni, obmanuo je i premijera Plenkovića!”

Đakić se nek’ samo ide igrati u Zadar, a narod će 13. listopada doći na prosvjed u Vukovar – izjavio je u Bujici zamjenik predsjednika Nacionalnog sindikata policije Darijo Žepina, odgovorivši tako na ideju predsjednika Hvidre Josipa Đakića koji tradicionalne igre ratnih vojnih invalida želi iz Vukovara prebaciti u Zadar kako bi minirao najavljeni prosvjed.

ŠOKANTO JAVLJANJE U BUJICU IZ SRBIJE! Predrag Milojević – Kinez, dobrovoljac SRS-a koji je spasio Vilima Karlovića: “Tajkun iz Novoga Sada podmitio je nekoga u Hrvatskoj s 800.000 eura da ‘Krvavi Bora’ koji je na Ovčari ubio 20 ljudi dobije status pokajnika!”

IGOR GAVRIĆ, sin Dragana Gavrića ubijenog na Ovčari, u javljanju iz Vukovara prozvao je Đorđa Ćurčića, potpredsjednika Pupovčevog SDSS-a: – Sam je priznao da je bio na Ovčari i javno na radiju rekao da su se tamo događale “neke gluposti”… Poručujem Ćurčiću da za mene odrastanje bez oca nije bila “tamo neka glupost”!

Gavrić je u Bujici oštro osudio suspenziju Nikole Kajkića i podržao gradonačelnika Vukovara Ivana Penavu. Najavio je da će djeca iz Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata čiji je predsjednik, sudjelovati na velikom vukovarskom prosvjedu zbog nezadovoljstva neprocesuiranjem ratnih zločina…

Darijo Žepina u Bujici je iznio nove detalje o Kajkićevoj suspenziji, tvrdi da je ona “politički motivirana i protuzakonita”, a dao je naslutiti i da su Kajkić i on, kao i gradonačelnik Penava, zbog svega pod mjerama!

Teške optužbe iznio je i na račun predsjednika Generalskog zbora: – Pavo Miljavac zabranio nam je održavanje press konferencije u prostorijama Zbora kad je Kajkić suspendiran, iako su drugi generali prethodno dali dopuštenje! Ovčara je za njega “politička stvar”!

U emisiji je puštena i izjava vojnog tužitelja JNA, smijenjenog 1992. godine, pukovnika Lakića Đorovića koji izjavio da je jadan od današnjih političkih vođa Srba u Hrvatskoj bio na Ovčari! Na pitanje je li aludirao na Pupovčevog potpredsjednika Ćurčića, gost Bujice Darijo Žepina odgovorio je potvrdno.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari