Pratite nas

Politika

Koliko zarađuju i troše hrvatski političari, i tko je najbogatiji među njima

Objavljeno

na

Izvješće državne revizije o poslovanju političkih stranaka u 2013. godini potvrdilo je dobro znanu tezu – hrvatski političari prilično lagodno žive na račun hrvatskoga naroda. A ako je suditi po prihodima, i rashodima stranaka možda bi znatno lakše funkcionirali kada ih ne bismo imali?

Primjera radi, prihodi SDP-a na čijem čelu sjedi predsjednik Vlade Zoran Milanović iznose 40,8 milijuna kuna. Iz državnog proračuna na račun vladajuće stranke sjeda 16,5 milijuna kuna, a iz lokalnih proračuna 13,9 milijuna kuna. Od članarina, na račun Partije sjelo je 3,3 milijuna kuna, a donatori široke ruke darivali su ih sa 1,84 milijuna kuna. Od drugih prihoda ubrali su 5,15 milijuna kuna. Kada je riječ o rashodima, oni u SDP-u iznose 49,4 milijuna kuna. Milanovićeva stranka za zaposlene izdvaja 6,7 milijuna kuna, dok im materijalni rashodi iznose 33,8 milijuna kuna. Zanimljivo je spomenuti kako za reprezentaciju izdvajaju 3,4 milijuna kuna, piše dnevno.hr.

Mala stranka, za velike karijere odnosno HNS na čijem čelu sjedi ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, s obzirom na rejting i popularnost stranke, ima i više nego dobre prihode. A u protekloj godini uprihodili su 12,2 milijuna kuna. Iz državnog proračuna HNS-ovci su ubrali 4,3 milijuna kuna, a iz lokalnih 2,6 milijuna kuna. Do članarima uprihodili su 1,4 milijuna kuna, a donatori su stranku Vesne Pusić razveselili sa 2,7 milijuna kuna. Pod stavkom drugi prihodi naveden je iznos od 1,2 milijuna kuna. Rashodi HNS-a iznose 11,4 milijuna kuna, a za 37-ero zaposlenih izdvojeno je 3,5 milijuna kuna, dok materijalni rashodi ove stranke iznose 6,2 milijuna kuna.

Najveća oporbena stranka, točnije HDZ na čijem je čelu Tomislav Karamarko uprihodili su 40,6 milijuna kuna, a iz državnog proračuna na račun im je sjelo 16 milijuna kuna. Iz lokalnih proračuna uprihodili su 18,2 milijuna kuna, a od članarina 2,5 milijuna kuna. I HDZ-ovci ne zaostaju previše kada je riječ o donacijama, jer donatori široke ruke obogatili su ih sa 2,5 milijuna kuna. Drugi prihodi iznose im pak 1,5 milijuna kuna. S obzirom da sa stranačkim prihodima i rashodima ne upravljaju skladno, zapitati se valja kako će upravljati državom? Naime, HDZ-ovi rashodi iznose 46 milijuna kuna, a za 72 zaposlenih izdvojili su u godini na izmaku 7,8 milijuna kuna. No, čini se da i u Karamarkovim redovima vole razne druge troškove koje politički život nosi pa je na materijalne rashode ulupano 31,2 milijuna kuna.

Hrvatski laburisti u 2013. godini uprihodili su 3,9 milijuna kuna, iz državnog proračuna na njihov račun kapnulo je 3,5 milijuna kuna. Njihovi donatori nešto su skromniji jer od njih su dobili 320.849 kuna, a prihod od imovine Laburistima iznosi 4388 kuna. Kada je riječ o rashodima, ova stranka, zaključit bi se dalo, ima višak prihoda u iznosu od 839.282 kune, jer njihovi rashodi iznose tri milijuna kuna. Za troje zaposlenih odvojili su 506.218 kuna, a materijalni rashodi Laburista iznose 2,3 milijuna kuna.

Stranka Željka ‘nema me u Saboru’ Keruma – HGS u protekloj je godini uprihodila 1,8 milijuna kuna. Iz državnog proračuna 1,1 milijun kuna. Do donacija 660.807 kuna, a od drugih prihoda 3381 kunu. I Kerumova stranka posluje s gubitkom jer rashodi im iznose 2,9 milijuna kuna. Za zaposlene, njih četvero odvojili su 379.943 kune, a materijalni rashodi iznose 1.7 milijuna kuna.

Dakako, tu je i stranka Vojislava Stanimirovića, točnije SDSS koji je u 2013. godini uprihodio dva milijuna kuna. Ova stranka srpske nacionalne manjine iz državnog je proračuna dobila 928.507 kuna, iz lokalnih proračuna 928.507 kuna. Također, od članarina su ubrali 128.600 kuna, a donatori u njihovim redovima nisu široke ruke, jer uplaćeno im je samo pet tisuća kuna. Kada je riječ o rashodima, Stanimirović i partneri imaju višak prihoda u iznosu od 344.573 kune, jer rashodi im iznose 1,7 milijuna kuna. Plaće za sedmero zaposlenih iznosile su 628.671 kunu, a materijalni rashodi stranke iznose 857.481 kunu. Spomenimo i IDS čiji se prihodi kreću u iznosu od oko 4.8 milijuna kuna. Iz državnog proračuna ubrali su 977.175 kuna, a iz lokalnih tri milijuna kuna. Od drugih prihoda, na račun im se slilo 70.502 kune.

Donatori su ih darivali sa 381.234 kune, a od članarina su IDS-ovci uprihodili 374.797 kuna. Rashodi ove stranke iznose 6,3 milijuna kuna. Za zaposlenike su izdvojili 1,4 milijuna kuna, a ima ih 15. Na materijalne rashode izdvojili su 4,6 milijuna kuna. I HDSSB je uprihodio četiri milijuna kuna, od toga iz državnog proračuna 1,95 milijuna kuna. Iz lokalnih proračuna 1,4 milijuna kuna. Od drugih prihoda 21.700 kuna, a od donacija 532.027 kuna. Rashodi ove stranke iznose 3,72 milijuna kuna, a za pet zaposlenih u 2013. godini odvojili su 334.542 kuna, dok im materijalni rashodi iznose 3,1 milijun kuna. Inače, revizija je HDZ-u zamjerila što je pet njihovih zaposlenika radilo prekovremeno.

Revizija je manje nepravilnosti našla u 15 stranaka, a nepovoljnu ocjenu dobile su dvije stranke- Stranka Stipe Petrine iz Primoštena, i A-HSS.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pejčinović Burić s Lavrovom nastavlja pojačanu dinamiku odnosa Hrvatske i Rusije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska i Rusija nastavile su u subotu pojačanu dinamiku bilateralnih odnosa sastankom ministara vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić i Sergeja Lavrova na marginama konferencije o sigurnosti u Muenchenu.

Prošle je godine bilo nekoliko susreta na ministarskoj i parlamentarnoj razini, a vrhunac je bio sastanak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju.

“Neke rezultate te malo jače suradnje već vidimo, prošle su godine porasli i izvoz i uvoz, a broj (ruskih) turista je 15 posto veći”, izjavila je novinarima Pejčinović Burić.

Rusija je također pomogla da se postigne dogovor o plinofikaciji rafinerije u Bosanskom Brodu u ruskom vlasništvu koja godinama onečišćuje zrak u Slavonskom Brodu s hrvatske strane Save.

Pejčinović Burić s Lavrovom nije konkretno razgovarala o interesu državne naftne kompanije Rosnjeft za kupnju INA-e, ali je istaknula da je Moskva zainteresirana snažnije sudjelovati u hrvatskom energetskom sektoru.

“Uz činjenicu da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a i da jasno stoji na pozicijama zemalja članica, mislimo da za odnose s velikim državama kao što je Rusija uvijek treba imati mjesta”, rekla je šefica hrvatske diplomacije.

Rusija je vrlo važan faktor u brojnim dijelovima svijeta, dodala je posebno ističući ulogu Moskve u jugoistočnoj Europi i u BiH te suradnju u borbi protiv terorizma.

Hrvatska ministrica susrela se i sa zamjenikom američkog ministra energetike s kojim je razgovarala o planiranom LNG terminalu na Krku, važnom za opskrbu plinom Hrvatske i Europe i smanjenje ovisnosti o uvozu ruskih energenata.

“Postoji interes SAD-a da pomogne ne samo Hrvatskoj, nego i drugim državama koje bi bile uključene u taj projekt”, rekla je Pejčinović Burić.

Na sastanku s političkim direktorom u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova potvrđen je veliki napredak u odnosima dviju država koji se kreću prema “strateškom partnerstvu” u vojnoj industriji i poljoprivredi, rekla je ministrica i dodala da bi premijer Benjamin Netanyahu tijekom godine mogao posjetiti Hrvatsku.

Na marginama konferencije, koja završava u nedjelju, Pejčinović Burić se sastala i s ministrima vanjskih poslova Njemačke, Italije i jugoistočne Europe.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Tajno glasovanje u Saboru pokazalo da Andrej Plenković nema većinu!?

Objavljeno

na

Objavio

Ostaje li Dalija Orešković na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ili će je na toj dužnosti zamijeniti Nataša Novaković – trebali smo danas doznati, kao i imena četiriju članova Povjerenstva, koji se također biraju.

No, Nataša Novaković nije prošla, samo 75 glasova za, trebalo je 76. Dalija Orešković dobila je 46.

Božić, Ivanjek, Jozić Ileković i Vučetić su novi članovi Povjerenstva. Sad neće biti ponovnog glasovanja o predsjednici, već kad se steknu uvjeti za to.

Sabor je jučer kratko raspravljao o Povjerenstvu. Parlamentarna većina ima usmeni dogovor o novom sastavu Povjerenstva, tajno glasovanje u Saboru pokazalo je da Andrej Plenković nema većinu. Oporbeni SDP i ‘Glas’ podupiru ostanak Dalije Orešković na čelu toga tijela.

Predsjednika i članove Povjerenstva Sabor bira tajnim glasovanjem, a uvjet je da dobiju većinu glasova svih zastupnika, dakle 76 glasova. Biraju se na pet godina, a na svoju dužnost mogu biti izabrani najviše dva puta.

Odbor za izbor i imenovanja Saboru je predložio devet kandidata: za predsjednicu Daliju Orešković, koja je tu dužnost obnašala proteklih pet godina i Natašu Novaković, a za članove Davorina Ivanjeka, Tatijanu Vučetić, Tončicu Božić, Aleksandru Jozić Ileković, Antoniju Petričušić, Dragana Zelića i Duju Prkuta, piše HRT.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari