Pratite nas

Gluposti

Evo sramotnog opravdanja Agencije za elektroničke medije za govor mržnje

Objavljeno

na

Povodom dolaska tijela Sv. Leopolda Mandića, a čije je relikvije nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić dočekao ispred zagrebačke katedrale te je tisuće vjernika željelo pogledati tijelo jednog od najvećih hrvatskih svetaca, na Index.hr-u 13. travnja 2016. objavljen je članak pod naslovom: „Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u”. Tekst su osudili mnogi, od pučke pravobraniteljice pa do Hrvatskog novinarskog društva. Međutim, priopćenjem se oglasilo Vijeće za elektroničke medije koje u svom širokom izlaganju negira postojanje govora mržnje u tom nakaradnom tekstu.

[ad id=”93788″]

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Uzimajući u obzir veliki interes javnosti u vezi s tekstom Hrvoja Marjanovića „Mrtvaci uživo: katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u“ objavljen na internetskom portalu Index.hr, 13. travnja 2016., Vijeće za elektroničke medije donosi slijedeće priopćenje. Analizom teksta utvrđeno je da on sadrži niz izraza koji kod vjernika mogu izazvati osjećaj nezadovoljstva, poniženosti, povrijeđenosti i uvrijeđenosti.

13001130_866998443446824_2349680573037872944_nPojedini se izrazi i stilske figure u tekstu mogu smatrati neukusnima i apsolutno neprimjerenima u javnoj komunikaciji (npr. usporedba s nekrofilskim orgijama), te cijeli tekst, svojom retorikom i tonom, podiže tenzije i dodatno pojačava napetosti u društvu, zanemarujući odgovornost za javno izgovorenu ili napisanu riječ. Vijeće u tom smislu izražava zabrinutost zbog sveprisutnog pada standarda novinarske profesije što dodatno urušava kulturu dijaloga i duh tolerancije u Hrvatskoj.

Međutim, neprofesionalno, senzacionalističko izvještavanje i iznošenje tvrdnji i vrijednosnih sudova koji mogu biti uvredljivi i pogrdni ne predstavljaju nužno govor mržnje, tj. onaj govor koji zaista jeste huškački i poziva na mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i potencijalno dovodi do nasilja i nemira, imajući u vidu kontekst u kojem je objavljen. Iako tekst „Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u“ neosporno predstavlja javni izričaj koji u određenoj mjeri ismijava Katoličku crkvu i njen sustav vjerovanja, pa se može smatrati usmjerenim prema skupini ljudi zbog njihove vjerske pripadnosti, smatramo da nedostaje ključni element za utvrđivanje govora mržnje, a to je poticanje na nasilje ili mržnju. Naime, poticanjem se kroz zagovaranje i prijetnje, nastoji utjecati na druge da se uključe u određene oblike ponašanja.

Tekst ne sadrži elemente poticanja na ikakvo nasilje, a nema ni elemenata poticanja drugih na mržnju. Iako se tekst može smatrati čak i iskazivanjem netrpeljivosti kroz ridikuliziranje, mržnja podrazumijeva aktivni osjećaj odbojnosti i neprijateljstva povezan sa sklonošću ozljeđivanja, a ti se stavovi ne mogu iščitati iz ovoga teksta. Tekst sadrži elemente parodije i satire, a ovi stilovi podrazumijevaju napad i ismijavanje koje može izazvati negativne emotivne reakcije kod pojedinaca i skupina koje predstavljaju objekt napada. Unatoč očito negativnom stavu spram religije općenito te posebice spram institucije Katoličke crkve, smatramo kako sporni tekst ipak istovremeno analizira i određena pitanja od javnog interesa jer razmatra ulogu javne televizije.

Europski sud za ljudska prava prihvatio je stajalište kako uvreda vjerske dogme ili predstavnika vjerske zajednice ne prerasta nužno u uvredu svakog/pojedinca koji pripada toj vjerskoj zajednici. U tom kontekstu podsjećamo i na Rezoluciju „Sloboda izražavanja i poštovanje religijskih uvjerenja“ Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 2006. godine, u kojoj se ističe kako kultura kritičkog promišljanja i umjetničkih sloboda ima dugu tradiciju u Europi i smatra se pozitivnom i neophodnom za razvoj i društva i svakog pojedinca. „Kritički diskurs, satira, humor i umjetnički izričaj stoga trebaju uživati veći stupanj slobode izražavanja, a pribjegavanje pretjerivanju ne smije se smatrati provokacijom“ ističe se u točki 9. Rezolucije.

U pravnoj teoriji postoje brojne definicije „govora mržnje“. Sve te definicije, usprkos razlikama, sadrže i ističu dva bitna elementa kao specifične distinktivne značajke “govora mržnje“: – prvo, mora se raditi o izražavanju određenih mrzilačkih i uvredljivih poruka, odnosno sadržaju kojim se izražava, zagovara ili potiče mržnja, diskriminacija ili nasilje, ili koji ponižava, dehumanizira ili obezvređuje – drugo, takav mrzilački/napadački govor mora biti usmjeren protiv određenih ciljanih, ponajviše manjinskih, ranjivih društvenih skupina i/ili njihovih pripadnika, koji se mogu identificirati po određenim zajedničkim objektivnim značajkama kao što su rasa, boja kože, nacionalno ili etničko podrijetlo, vjera, spol, seksualna orijentacija, imigrantski status ili porijeklo i slično.

Važno je reći, da se „govor mržnje“ nikako ne smije poistovjećivati sa svakom vrstom ostrašćenog, polemičkog, ili napadačkog javnog diskursa, samo zato što, po ocjeni razborite osobe, iz njega isijavaju negativne emocije, poput gnjeva, mržnje ili netrpeljivosti prema nekome ili nečemu. U „govor mržnje“ posebice nikako i nipošto ne spadaju kritike vlasti, vladine politike ili postupaka i stajališta pojedinaca u vlasti, pa ma koliko te kritike bile žestoke, nepravedne, šokantne, uznemirujuće, mrzilačke ili uvredljive. Vijeće podsjeća da je pravo na slobodu izražavanja jedno od najdragocjenijih ljudskih prava u svakom demokratskom društvu, izrijekom zajamčeno različitim međunarodnim konvencijama i nacionalnim ustavima.

Međutim, pravo na slobodu izražavanja ne odnosi se samo na činjenične tvrdnje i vrijednosne sudove koji se blagonaklono primaju, koji su ne uvredljiviji ili neutralni, nego i na one koji vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju društvo ili dio populacije. Mora se, naime, imati na umu da pravo na slobodu izražavanja obuhvaća i pravo građana da izražavaju negativne emocije, naročito u odnosu na vlast koju su demokratski izabrali. U tom smislu ono ima i funkciju svojevrsnog “ispušnog ili sigurnosnog ventila”, bez kojeg bi različite osobne i grupne frustracije i nezadovoljstva, u nemogućnosti da se slobodno javno izraze, mogle rezultirati ozbiljnim društvenim poremećajima, pa i nasiljem, te tako ugroziti i same temelje demokratskog poretka.

Iako takva vrsta “negativnim emocijama nabijenog” javnog (političkog) diskursa može, dakako pod određenim pretpostavkama, biti ograničena i sankcionirana kao povreda nečijeg ugleda ili časti, ili kao realna i neposredna prijetnja državnoj sigurnosti ili javnom redu i miru, ona se nikako ne smije zakonom zabraniti ili sudski sankcionirati kao „govor mržnje“. Pojedini dijelovi teksta zasigurno mogu povrijediti osjećaje vjernika i načelno mogu predstavljati uvredu, ali to nije dovoljno. Da bi postojala uvreda, mora postojati uvrijeđena osoba.

U pravilu će to biti pojedinac, no iznimno se može raditi i o kolektivu ako skupna uvreda predstavlja ujedno uvredu pojedinaca kao članova kolektiva. Načelno su to manje skupine čiji je broj pripadnika ograničen i pregledan jer ako je pak uvreda sasvim uopćena, a samim time i razvodnjena, pojedini član skupine neće se ni osjećati uvrijeđenim. Da bi se radilo o uvredi, izričaj mora biti usmjeren na bilo koju određenu osobu kojoj bi takvo izražavanje moglo naškoditi časti i ugledu, a ovaj tekst ismijava Katoličku crkvu i vjernike općenito.

Pravo na zaštitu dostojanstva čovjeka nikad se a priori ne smatra pretežnijim pravom koje bi u slučaju sukoba s pravom na slobodu izražavanja trebalo zaštititi. Radi se o pravima istog pravnog statusa. Stoga u slučaju sukoba spomenuta dva ljudska prava treba uspostaviti pravičnu ravnotežu s obzirom na sve okolnosti svakog pojedinog slučaja, vodeći posebice računa da li se sporni medijski prilog odnosi na temu od javnog interesa, da li se njime povrjeđuje dostojanstvo tijela javne vlasti ili pojedinaca, da li je povrijeđeni pojedinac političar, javna osoba ili tzv. anonimni građanin.

Sukladno navedenome, Vijeće za elektroničke medije utvrdilo je da u tekstu autora Hrvoja Marjanovića „Mrtvaci uživo: katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u“ objavljen na portalu Index.hr dana 13. travnja 2016., nije došlo do kršenja odredaba članka 12. stavka 2. te članka 26. stavka 1. Zakona o elektroničkim medijima. Ovom prigodom Vijeće poziva sve novinare i strukovne udruge da promiču kulturu dijaloga i izbjegavaju netolerantni diskurs u javnom prostoru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

Beljak: Nadam se da će biti još kandidata na desnici pa da onda gledamo kako se čereče

Objavljeno

na

Objavio

O previranjima na političkoj sceni nakon izbora za Europski parlament, o kandidatima za predsjednika države, o planovima Amsterdamske koalicije za parlamentarne izbore i o aktualnim saborskim i drugim političkim pitanjima u “Oporbenom zarezu” Hrvatskog radija govorio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Pozdravio je kandidaturu Miroslava Škore i kazao kako se ne bavi kandidaturama raznoraznih “koji misle da u politici mogu napraviti sve”. Dodao je kako se nada “da će se pojaviti još nekoliko kandidata na desnici, pa da onda gledamo kako se čereče”. Za Škorine namjere izmjena Ustava pozvao se na stav prof. Branka Smerdela te kazao da su Škorine izjave “politikanstvo i spin”. Nada se da “građani tomu neće nasjesti”. Smatra da Škorina kandidatura “ugrožava” rejting Kolinde Grabar-Kitarović.

– Kandidatura Zorana Milanovića je puno ozbiljnija priča, što se mene osobno tiče. HDZ drži i Vladu i Pantovčak i vjerujem da većina ljudi želi kazniti njihovu politiku i većinu onoga što se događa ispod žita, prije svega mislim na tajne službe. Prvi korak za to je smjena na Pantovčaku, koja će se sigurno dogoditi, rekao je Krešo Beljak. Ponovio je kako bi volio da njihova opcija ima jednog kandidata te da će o tome najvjerojatnije sve članice Amsterdamske koalicije odlučiti najesen.

Smatra da u utrci za Pantovčak “Mislav Kolakušić gubi dah” jer “i njemu Škoro uzima dio glasova: ubrzano se smjenjuju novi mesije. HSLS je trajao, Most je trajao četiri godine, Živi zid manje, Dalija Orešković mjesec-dva, a Kolakušićeva sudbina je blizu tomu. Takva je vjerojatno i budućnost Miroslava Škore”, kazao je.

Nisu zadovoljni rezultatom na europskim izborima, ali dali su si prolaznu ocjenu. Neće više ići u takav ‘eksperiment’. Dogovor je da Amsterdamska koalicija opstane do idućih parlamentarnih izbora – smatra da mogu postati opcija koja s koalicijskim partnerima može preuzeti odgovornost za vođenje države. Hreljin i HSU najvjerojatnije u toj koaliciji neće ostati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Mesić u drugom krugu priželjkuje Škoru i Milanovića

Objavljeno

na

Objavio

Stjepan Mesić jedini je dva puta dobio predsjedničke izbore. U Intervjuu tjedna Hrvatskog radija rekao je što misli o kandidaturi Zorana Milanovića, ali i Miroslava Škore.

– Lakše će birači ocijeniti koliko je Milanović evoluirao. On je što se tiče stranke bio neprikosnoven, učvrstio je stranku, ali mislim da nije dovoljno radio na širenju lijevog centra. Koliko će sada raditi na okupljanju lijevog centra, o tome će ovisiti njegov uspjeh na izborima, kaže Mesić.

Izjava “Ili mi ili oni” kojom je pokušao polarizirati javnost, pregovori s Josipom Klemmom, izjave na račun majke šefa HDZ-a koju je nazvao “vojnom lekarkom”…  Sve se te izjave danas izvlače Milanoviću kao podsjetnik na njegovu političku ostavštinu.

– Dosta birači zaboravljaju – kaže Mesić, ali nema čovjeka bez mrlje u biografiji, dodaje.

– Mislim da je imao dosta iskustva i kao premijer i kao predsjednik stranke, a na kraju i sada, kada je praktično izašao iz politike. On bi morao sada akumulirati sve ono što je dosad skupio i u izbornu kampanju ući s jednim drugim likom koji može biti garancija Hrvatskoj da će ići pravim smjerom, garancija da će se Hrvatska malo odmaknuti od ovog mrziteljskog ambijenta koji je stvoren. Katastrofalno je za jednu zemlju koja je davno izašla iz rata da se prosipa ovoliko mržnje po eteru. Mora doći do prijelomnog trenutka i da se kaže: pustimo povijest povjesničarima – kaže Mesić.

“Znamo da Mesić voli Milanovića, ali zašto hvali Škoru?” – komentiralo se ovih dana.

– Ja samo procjenjujem. Naime, moja je procjena da će njih dvojica ući u drugi krug. Birači će odlučiti tko će od njih pobijediti – odgovara Mesić.  Rekao je i da ćemo se iznenaditi kada Škoro progovori.

– Nigdje nije ekstremno nastupao, doktorirao je na temi važnoj za Hrvatsku. On je umjeren čovjek, ali i čovjek koji je imao dosta iskustva u diplomaciji, iskustva u hrvatskom parlamentu. Na kraju, ima iskustva i u gospodarstvu, što je za Hrvatsku možda i najvažnije. Bio bi praktično prvi čovjek koji dolazi s jednim ozbiljnim iskustvom iz gospodarstva – komentira Mesić, svjestan da Škoro na poziciji predsjednika ne bi mogao puno mijenjati u gospodarstvu, ali za njega je, kaže, bitno da “razumije problem”.

Mesića začuđuje što ljudi očekuju izjašnjavanje sadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o kandidaturi.

– Pa ona je u izbornoj kampanji od prvog dana kada je izabrana na mjesto predsjednice, jer sve je to bila jedna kampanja. Sasvim je razumljivo da je sasvim svejedno kada će i službeno reći da objavljuje svoju kandidaturu. Ove dvije kandidature mene nisu iznenadile. Prije svega, bivši premijer Milanović je već na nekoliko mjesta, ne najavio, ali govorio o toj mogućnosti. Dakle, nije iznenađenje. Škoro može za neke biti iznenađenje, ali on je vrlo ozbiljan kandidat i ja očekujem da će u drugom krugu biti Miroslav Škoro i Milanović – kaže Mesić i dodaje kako misli da će u prvom krugu Miroslav Škoro pobijediti sadašnju predsjednicu, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari