Pratite nas

Evo što su Milanović i Miljenić napisali Bruxellesu

Objavljeno

na

[pullquote_left]Hrvatska Vlada i Ministarstvo pravosuđa objavili su sadržaj pisama o slučaju ‘lex Perković’ koja su premijer Zoran Milanović i ministar Orsat Miljenić poslali Europskoj komisiji.[/pullquote_left]

Na internetskim stranicama Vlade i Ministarstva pravosuđa objavljen je sadržaj pisama koje su premijer Zoran Milanović i ministar pravosuđa Orsat Miljenić poslali Europskoj komisiji u vezi slučaja ‘lex Perković‘.

Premijer je pisao predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, dok je ministar pisao europskoj povjerenici za pravosuđe Viviane Reding.

 [box_light]

‘Poštovani gospodine predsjedniče,

ne znam je li Vam poznato da postoje razlike u tumačenju provedbe Europskog uhidbenog naloga (EUN – Okvirna odluka 2002/584/JHA) između nadležne Opće uprave i Hrvatske vezane uz suverenu jednakost država članica EU, te osjećam neophodnim izvijestiti Vas o zadnjim događajima s tim u svezi. Ističem kako se ne radi o nespremnosti Hrvatske da provede EUN, već o različitom tumačenju prava svake države članice EU na punu ravnopravnost u odnosu na ostale. Kad je riječ o EUN i načinu njegove primjene, to nažalost nije slučaj.

Potpredsjednica Reding zatražila je 29. srpnja 2013. od Hrvatske pojašnjenje našeg stava, što je ministar pravosuđa i učinio svojim pismom od 26. kolovoza. U pismu, ministar Miljenić je izvijestio potpredsjednicu o trenutnom stanju provedbe Uhidbenog naloga. U ovom kratkom razdoblju Hrvatska je već izvršila 19 od 119 zaprimljenih naloga. Neke države članice svojevremeno su stavile trajna vremenska ograničenja na provedbu EUN. Hrvatska je stoga osobito zabrinuta zbog činjenice da se EUN ne provodi jednako na čitavom teritoriju Europske unije, te se građani država članica u istim pravnim situacijama tretiraju na različiti način što u konačnici dovodi do pravne nesigurnosti.

Ministar zaključno u ime moje Vlade ističe kako će Hrvatska poduzeti potrebne mjere da bi Zakon o pravosudnoj suradnji uskladila s pravnom stečevinom prihvaćenom u vrijeme pristupnih pregovora.

U ovom stadiju ne bih Vam se niti obraćao da nas jučer nije šokirala izjava glasnogovornice potpredsjednice Reding, koja je službeno dopisnici Hrvatske izvještajne agencije u Bruxellesu rekla kako se “kriminalci, osumnjičeni za ubojstvo hrvatskih disidenata u drugim zemljama EU za vrijeme komunističkog režima, mogu nastaviti skrivati iza granica Hrvatske”. Isto tako, ona je zaprijetila sankcijama i primjenom čl. 39 Pristupnog ugovora zaključujući da “hrvatski postupci predstavljaju ozbiljno kršenje EU prava”. Kad bi tome bilo tako, onda bi RATIONÆ MATERIÆ jedan značajan broj država članica bio u istom prekršaju.

Nažalost, od Vas kao predsjednika EK moram tražiti zaštitu, ali i obrazloženje, kako je moguće da se jedna država članica EU izravno optužuje da štiti “komunističke ubojice i kriminalce”. Želim Vas u tom kontekstu izvijestiti kako već mjesecima upravo moja Vlada nastoji okupiti parlamentarnu većinu kako bi se u Ustavu Republike Hrvatske ukinula zastara upravo za kaznena djela političkih ubojstava, kako bi se preživjelim počiniteljima moglo suditi. Toliko o motivima “zaštite komunističkih ubojica”. S obzirom da i Vi i ja dobro znamo da glasnogovornici ne govore u osobno ime, dodatno me zabrinjava rječnik predstavnice potpredsjednice Reding koji je istovjetan rječniku hrvatske političke oporbe. Želim vjerovati da se radilo o neovlaštenom istupu učinjenom bez znanja gđe. potpredsjednice.

Hrvatska ima dugu povijest dobrog, sadržajnog i partnerskog dijaloga s Komisijom – te nema nikakvog razloga da tako ne bude i u ovom pitanju. Uvjeren sam da se taj dijalog mora odvijati u izravnim kontaktima između nadležnih dužnosnika i stručnih službi dviju strana, a što je moguće manje u javnoj domeni. Hrvatska je svoje obveze uvijek ispunjavala i ispunjavat će ih – naše članstvo u EU tome je najbolji dokaz. Istovremeno očekujemo i razumijevanje za hrvatsku zainteresiranost da se ista pravila primjenjuju na isti način na sve države članice.

Jednako tako, međutim, Hrvatska očekuje takav odnos s članovima Komisije koji dolikuje uvriježenom dijalogu Komisije i Vijeća, odnosno države članice.

S poštovanjem,
Zoran Milanović’

Pismo ministra pravosuda Orsata Miljenića

‘Želio bih Vam zahvaliti na Vašem pismu od 29. srpnja 2013. godine i konzultativnom sastanku između naših stručnjaka održanom 25. srpnja 2013. godine. U pogledu zamjerki koje ste stavili na implementaciju Europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj, odnosno na određivanje vremenskog ograničenje razdoblja primjene tog instituta, ukazao bih na određene činjenice za koje vjerujemo da upozoravaju na općenite nedostatke u primjeni Europskog uhidbenog naloga te iznijeti stav hrvatske Vlade o rješavanju nastalih problema.

Odredbom članka 32. Okvirne odluke 2002/584/JHA od 13. lipnja 2002. godine, omogućeno je državama članicama da mogu izraziti rezervu u pogledu vremenskog ograničenja za primjenu Europskog uhidbenog naloga, što su neke države i iskoristile. Praktična posljedica navedene odredbe Okvirne odluke i stavljenih rezervi jest da pojedine članice, u istim pravnim situacijama i za ista kaznena djela počinjena u isto vrijeme, ne moraju drugim članicama izručivati svoje državljane. Istodobno, druge države članice koje nisu stavile tu rezervu moraju izručivati svoje državljane, između ostalim i državama koje ne izručuju.

Ovakvo rješenje dovodi do nejednakosti među državama članicama što je u suprotnosti s člankom 4. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji. Budući da se Europski uhidbeni nalog ne provodi jednako na teritoriju Europske unije, građani država članica se u istim pravnim situacijama tretiraju na različiti način što u konačnici dovodi do pravne nesigurnosti i nije u skladu s načelom pravednosti.

Republika Hrvatska uvijek je inzistirala i inzistirat će da hrvatski građani budu u potpunosti ravnopravni s drugim građanima Europske unije pa i kad je u pitanju provedba Europskog uhidbenog naloga.

Istovremeno, smatram da je Europski uhidbeni nalog iznimno bitno sredstvo u borbi protiv svih oblika kriminala. Republika Hrvatska ga podržava i provodi od prvog dana ulaska u Europsku uniju. Sukladno postojećem zakonskom rješenju, od 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska zaprimila je 119 uhidbenih naloga prema hrvatskim državljanima od čega ih je do sada realizirano 19.

Slijedom navedenog, ne bih se mogao složiti s tezom da vremensko ograničenje primjene, koje je istovjetno rješenjima u nekim drugim članicama Europske unije, predstavlja ozbiljni nedostatak u prenošenju pravne stečevine ili provedbi akata koje su donijele europske institucije. Kada bi tomu bilo tako, onda bi se moglo zaključiti da i druge zemlje članice koje imaju ova ograničenja u bitnome povređuju sustav Europskog uhidbenog naloga iako na to imaju formalno pravo. Stoga je, po našem sudu, neprihvatljivo pozivanje na članak 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, osobito kada se uzme u obzir da Republika Hrvatska, osim ovog vremenskog ograničenja koje imaju i druge države članice, u cijelosti ispunjava svoje obveze po Okvirnoj odluci 2002/584/JHA od 13. lipnja 2002. godine.

Međutim, prihvaćam Vaš stav da je, formalno, pitanje postavljanja rezerve u pogledu implementacije Europskog uhidbenog naloga trebalo pokrenuti tijekom pristupnih pregovora u okviru poglavlja 24, što nažalost nije učinjeno. S druge strane, unatoč navedenom ograničenju iz Okvirne odluke, osjećam potrebu ponoviti da je člankom 4. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji izričito propisano da “Unija poštuje jednakost država članica pred Ugovorima”.

Stoga, uzimajući u obzir gore navedeno, hrvatska Vlada će poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU, u pogledu vremenskog ograničenja primjene Europskog uhidbenog naloga, uskladio s pravnom stečevinom kako je prihvaćena tijekom pregovora.

Istodobno, Vlada Republike Hrvatske koristi ovu priliku predložiti Europskoj komisiji pokretanje inicijative za jednaku primjenu Europskog uhidbenog naloga u svim državama članicama, a zbog uspostave jednakosti među građanima Europske unije i jačanja pravne sigurnosti. U tom smislu spremni smo Vam pružiti svaku podršku.

Ukoliko smatrate potrebnim bilo kakva dodatna objašnjenja naših stavova, stojim Vam na raspolaganju.’

[/box_light]

dnevnik.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

Krešo Beljak podnosi ostavku nakon izbornog debakla?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak mogao bi do kraja tjedna podnijeti ostavku zbog izbornog poraza koji je doživjela njegova stranka u savezu sa SDP-om, doznaje N1 iz HSS-a. Beljak je bio odan SDP-ov partner otkako je preuzeo stranku i zaokrenuo je oštro ulijevo smatrajući da je to pravi smjer HSS-a i ispravan nastavak izvorne politike Stjepana Radića. Činio je to u stalnoj borbi protiv konzervativnijeg dijela stranke.

“Već mu je svega dosta. Predsjedništvu će ponuditi ostavku i predložiti raspisivanje izborne skupštine na kojoj će se moći kandidirati tko god želi”, rekao je za Index izvor iz vrha HSS-a. Beljak je bio u stalnom sukobu s desnim dijelom stranke koji nikako nije pristajao na strateški savez sa SDP-om kao ni na prograsivnu politiku koju je zagovarao predsjednik stranke, Sam Krešo Beljak jučer je na Facebooku napisao da se smatra najvećim krivcem za poraz HSS-a.

“HSS kao stranka je uspio (nekako) preživjeti, a s osvojena dva saborska mandata imamo priliku pokušati ponovno graditi povjerenje birača koje smo očito poprilično izgubili. Najveći krivac za ovaj (ipak) neuspjeh sam naravno, kao predsjednik, ja osobno i od te odgovornosti ne mogu i neću bježati”, napisao je Beljak koji je uspio ući u sabor na koalicijskoj listi i drži jedan od samo dva HSS-ova mandata.

Moguć i odlazak iz stranke

Teško je predvidjeti kako će se stvari odvijati u HSS-u i kojim će putem nastaviti ta stranka. Među njima postoji veliki broj onih koji bi željeli da HSS bude konzervativna stranka i zazivaju povratak Marijane Petir i njoj sličnih političara. Uspiju li to društvo preuzeti stranku nije isključeno ni da Beljak izađe iz HSS-a, piše N1

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ostojić: SDP treba promijeniti politiku i vratiti se radništvu

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić u utorak je ocijenio da su na izborima loše prošli jer njihove poruke nisu došle do birača te da trebaju promijeniti politiku, vratiti se radništvu i vratiti dug umirovljenicima kojima su također okrenuli leđa.

“Naše poruke očito nisu došle do naših birača. Za razliku od ostalih stranaka, SDP ima najstarije birače te da moraju razmišljati o tome da njihove poruke nisu došle do njihovih birača”, komentirao je izborni fijasko na konferenciji za novinare.

Činjenica je da što je manje birača, to je više mandata za HDZ, rekao je dodavši da je u pet godina izlaznost građana pala 14 posto i da je to odgovornost SDP-a što se tiče njihovih birača.

Moramo promijeniti poruke našim biračima, moramo biti jasniji, agresivniji, točniji i na tome će novi predsjednik ili predsjednica raditi, rekao je Ostojić.

Kazao je da se moraju vratiti korijenima, radništvu 21. stoljeća,.

Moramo se boriti protiv prekarijata, ali i posvetiti populaciji koja je žrtva privatizacije, a to su umirovljenici kojima smo naprosto okrenuli leđa, i to ne prvi put. To je naša publika i njima napokon netko treba vratiti dug njihove žrtve jer svi znamo koliko iznosi prosječna mirovina, kazao je Ostojić.

Najavio da su za 18. srpnja sazvali sjednicu Glavnog odbora stranke koji bi trebao raspisati unutarstranačke izbore, najvjerojatnije za 26. ili 27. rujna. Idući tjedan će se održati i Predsjedništvo stranke kada će se analizirati rezultati izbora, a na kojemu će sudjelovati i četvorica suspendiranih članova – Peđa Grbin, Siniša Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović i Vedran Babić, kojim ovih dana istječe dvogodišnja suspenzija zbog javnog oponiranja predsjedniku stranke Davoru Bernardiću.

Važnim smatra da se unutarstranački izbori održe što prije kako bi se što kvalitetnije pripremili za lokalne izbore u svibnju iduće godine, a odbacio je teze da je stranka u rasulu.

Ocijenio je i da je poruka to što su upravo suspendirani članovi Predsjedništva dobili najviše preferencijskih glasova. Dodao je i da se povijest ponavlja jer je na europarlamentarnim izborima 2014. godine najbolje prošao Tonino Picula s osvojenih 150 tisuća glasova kojega je tadašnji predsjednik Zoran Milanović stavio na začelje liste.

Izvijestio je da su na sjednici Predsjedništva u ponedjeljak otvoreno razgovarali i da su svi članovi kazali da se osjećaju odgovornima, ali su odlučili da neće svi članovi Predsjedništva podnijeti ostavku jer organi stranke moraju funkcionirati i voditi izborni proces.

“Naši izborni rezultati su loši u svim izbornim jedinicama, izgubili smo 220 tisuća birača. U svim jedinicama smo pali, a najbolji nam je rezultat u trećoj izbornoj jedinici gdje smo osvojili šest mandata. Analizirat ćemo rezultate i organizirati izbor novog čelništva. Svi članovi Predsjedništva i svi članovi Glavnog odbora se biraju načelom jedan član i jedan glas, poštujući rodnu ravnopravnost”, kazao je.

Dodao je da se on sigurno neće kandidirati za predsjednika stranke, a tek će vidjeti hoće li se natjecati za neku drugu funkciju u stranci. Istaknuo je i da nije zažalio što je podupirao Davora Bernardića.

Bernardić je od jučer na odmoru, kazao je, dodavši da on nije formalno podnio ostavku nego se povukao i prenio sve ovlasti predsjednika na potpredsjednika Zlatka Komadinu.

Bernardić de iure, na papiru još uvijek jest predsjednik SDP-a, ali de facto nije, jer sada sve odluke donosi Komadina kao vršitelj dužnosti predsjednika SDP-a, pojasnio je. Bernardić se više neće kandidirati, kako bi se mogao kandidirati nakon ovakvih rezultata, odgovorio je na novinarsko pitanje.

Za imena koja se u medijima spominju kao budući čelnik stranke kazao je da imaju svoj dignitet, ime, uspjeh te izrazio nadu da će unutarstranački izbori proći bez teških riječi i s argumentima.

Novi predsjednik mora biti osoba koja nije kontaminirana nikakvim aferama i koja je već pobjeđivala na nekim izborima ili dobivala veliki broj preferencijalnih glasova, smatra Ostojić. Biljana Borzan, Peđa Grbin, Siniša Hajdaš Dončić, Mišel Jakšić i Zvonimir Mršić zadovoljavaju sve kriterije, rekao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari