Pratite nas

Herceg Bosna

Evo tko je koga napadao u Mostaru: Armija BiH planirala pokoriti zapadni dio grada

Objavljeno

na

U Bosni i Hercegovini odavno su stereotipi i javne percepcije zamijenili istinu, kao što je to i u slučaju ratnih zbivanja u Mostaru.

No, nedavno svjedočenje vještaka obrane Slovenca Milana Gorjanca, umirovljenoga časnika JNA, u predmetu protiv nekadašnjeg zapovjednika II. bojne HVO-a u Mostaru Mile Puljića, kao i prvi put predstavljanje dokumenata – zapovijedi Armije BiH o napadu na HVO, od kapitalne su važnosti. Ne samo za predmet “Puljić” nego općenito za utvrđivanje što se zbivalo na području Mostara 1993. godine, piše Večerenji list.

“Drugi bataljun ima zadaću zaposjedanja položaja za obranu u svojoj zoni odgovornosti, zatvaranje smjera iz s. Rodoč k Mostaru i rajonu Čekrk. Težiti za zaposjedanjem linije obrane Čekrk – magistrala – Šemovac – Bulevar – Ulica dr. Safeta Mujića – banka (nova) – kafić Vaha – ambulanta garnizona – stara bolnica – mljekara – Centar II. U pozadini dostignute linije izvršiti blokiranje snaga HVO-a i njihovo neutraliziranje. Dio snaga iz 4. čete uputiti k zapovjedništvu 41. motorizirane brigade zbog pojačavanja obrane. U daljnjim djelovanjima izvršiti napad s krila pravcima Šemovac – Podhum – Balinovac i Centar II – Rudnik. Dio snaga odvojiti za zauzimanje brda Hum”.

To je sastavni dio zapovijedi koju je 19. travnja 1993. godine, dakle 20-ak dana prije 9. svibnja i otvorenoga rata, uputio zapovjednik 41. motorizirane brigade  Midhat Hujdur Hujka.

Taj dokument, kao i onaj od 20. travnja, koji je također potpisao Hujka, zorno svjedoče tko je planirao i izveo napad na položaje u zapadnom dijelu Mostara koje je kontrolirao HVO.

Istodobno, potvrdio je Gorjanc kako ni jedne zapovijedi o napadnim djelovanjima HVO-a nije bilo. Dapače. Kada se događao sukob oko zgrade “Vranica”, tadašnji zapovjednik Zbornoga područja HVO-a traži hitno pojačanje iz Čitluka, što zasigurno ne bi bio slučaj da su Hrvati planirali napad.

Istodobno Hujka traži od prvog bataljuna zauzimanje južnih prilaza gradu te borbeno djelovanje prema Rodoču. Treći bataljun je pak bio zadužen za “zatvaranje Vrapčića” i onemogućavanje prijelaza preko hidroelektrane Mostar uz upotrebu raketnih bacača.

Bataljun Nevesinje trebao je zauzeti Đački dom i Ekonomsku školu, a Samostalna četa Blagaj – Kosor – Buna i trebala je ovladati mostovima preko Bune na cesti Mostar – Čapljina i Mostar – Domanovići te ne dopustiti dolazak pojačanja HVO-a iz Čapljine.

Posebno zahtjevnu ulogu imali su pripadnici MUP-a RBiH koji su trebali “izvršiti napad na prostorije MUP-a HZ HB i Policijske postaje Mostar, zaposjesti ih i uporno braniti”.

“Težiti da u našoj zoni obrane ostane zgrada Kirurgije. Ljudstvo za izvršenje napada na zgradu MUP-a i Policijske postaje Mostar imati u pripravnosti u hotelu Mostar”, stoji u zapovijedi.

Sve to planiralo se iza leđa u vrijeme kada je najveći dio linije prema srpskim snagama u Podveležju držao HVO. Izviđački vod trebao je zauzeti zgradu “Elektrohercegovina”, a diverzantski vod imao je zadaću “napasti objekte Žitoprometa”.

“Izvršiti diverziju na prijelazu iz Sjevernog logora preko rijeke Neretve”, stoji doslovno u pozivu za mobilizaciju.

“Uspostaviti skupine koje će se tijekom dana ubaciti iza neprijateljskih linija sa zadaćom uništavanja vatrenih sredstava neprijatelja. Signal za izvršenje borbene radnje spajanja 4. čete s bataljunom, a po stjecanju uvjeta za to, i spajanje sa zapovjedništvom 41. motorizirane brigade je RAK-625”, stoji u zapovijedi koja posve ruši “istinu” o ratu u Mostaru, piše Večernji list.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena žrtva Vukovara u BiH i 26. obljetnica Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U središtima većinskih hrvatskih općina u Bosni i Hercegovini u petak su upaljenje svijeće i služene mise za Vukovar i druge hrvatske žrtve u BiH i Hrvatskoj, te je istaknuto kako je uspostavom Hrvatske zajednice Herceg Bosne istoga dana kada je i pao hrvatski grad heroj osigurana opstojnost Hrvata u toj zemlji.

U mostarskoj Vukovarskoj ulici, te na prozorima brojnih stanova i kuća u petak su zapaljene svijeće, a vjernici su se nakon misa u tome gradu okupili na prigodnoj molitvi pred spomen obilježjem. I u drugim općinama zapaljene su svijeće složene u obliku slova grada Vukovara.

Zamjenik predsjednika Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bariša Čolak je govoreći povodom 26. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne istaknuo kako su tu odluku 18. studenog 1991. Hrvati u BiH donijeli poučeni padom Vukovara.

Rekao je kako Hrvati u BiH očekuju da drugostupanjska presuda šestorici dužnosnika Herceg Bosne bude oslobađajuća budući su se u ratu branili od agresije.

“Mi smo uvjereni da će ta presuda biti bitno drukčija u odnosu na prvostupanjsku. Naravno da mi očekujemo oslobađajuću presudu jer nije bilo nikakvog udruženog zločinačkog pothvata niti smo mi sudjelovali u takvom nečemu”, rekao je Čolak. Dodao je kako Haški sud nije utemeljen kako bi sudio narodima i državama, nego da bi sudio pojedincima koji su počinili ratne zločine.

U Grudama su 18. studenog 1991. predstavnici 30 općina u kojima su Hrvati činili većinu ili znatan broj utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kako bi se obranili pred predstojećom srpskom agresijom na BiH.

U kolovozu 1993. je utemeljena Hrvatska republika HercegBosna kao hrvatska federalna jedinica kao pokušaj rješavanja hrvatskoga pitanja u BiH. Herceg-Bosna je prestala postojati u veljači 1994. nakon što je potpisan Washingtonski sporazum kojim je uspostavljena hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH.

Zbog promjena toga sporazuma na štetu Hrvata, njihove političke stranke stalno inzistiraju na izmjenama ustava i izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH ostvarili jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari