Pratite nas

Evo zašto je Danska postala 
hit za naše studente!

Objavljeno

na

studenti-globusU zemljama EU naši studenti pod istim uvjetima kao i njihovi državljani

Otkako smo ušli u Europsku uniju naši građani u svim njezinim zemljama mogu studirati pod uvjetima pod kojima studiraju i njihovi državljani. Tamo gdje se studij ne plaća ne plaćaju ga ni hrvatski studenti, a tamo gdje se plaća cijena je za njih ista kao i za domaće.

Simbolične školarine

Potpuno besplatan studij ima nekoliko zemalja, među njima Austrija, Finska, Norveška, Švedska, Škotska za hrvatske studente preddiplomce, dijelom Slovenija, a neke zemlje, poput Češke, imaju simbolične školarine od nekoliko desetaka eura. U većini europskih zemalja koje ih imaju, školarine su oko tisuću eura, a razlikuju se značajnije za preddiplomske i diplomske studije. Najviše su u Velikoj Britaniji gdje iznose od sedam do deset i pol tisuća eura za preddiplomske studije. Među hrvatskim studentima posljednjih nekoliko godina hit je Danska.

– Osim što nudi besplatno školovanje, postoje i stipendije danske vlade. Za njih se mogu prijaviti studenti koji su voljni i raditi deset sati tjedno. Stipendija iznosi oko 750 eura i pokriva im potpuno troškove života. A ako imaju zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, u Danskoj ga mogu dobiti na vrlo jednostavan način – objašnjava Iva Mara Ljuština iz Instituta za razvoj obrazovanja koji već godinama olakšava našim državljanima odlazak na studij u inozemstvo. Studiji u Danskoj su i na engleskom jeziku, a danski se na sveučilištu uči besplatno. Zanimljiva je i Austrija, no mnogima je njemački jezik problem. Prema podacima Instituta, nekoliko stotina naših studenata studira i u SAD-u. Iako školarine na njihovim najprestižnijim sveučilištima iznose nekoliko desetaka tisuća dolara, ipak, uvjerava nas Mirela Polgar iz “Zone znanja”, studiranje i tamo može biti besplatno. – Desetak sveučilišta u Americi, a među njima Harvard, Princeton, Yale, MIT, studentu iz Hrvatske, ako ga prime, osiguravaju i stipendiju kojom plaća školarinu i ostalo – kaže Polgar.

Srednjoškolci godinu prije

U posljednjih pet godina uz njihovu pomoć na studij u Ameriku otišlo je dvadesetak studenata. Među njima je i Tin Orešković koji na Brownu studira ekonomiju i filozofiju, a školarina je, kaže, 57 tisuća dolara.

– Ako ste primljeni, sveučilište vam garantira financijsku pomoć. Ako vam obitelj zarađuje manje od 60 tisuća dolara godišnje, ne morate platiti ni dolar školarine – kaže Tin naglašavajući da Brown studentima omogućava sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima, ali i razgovore na gostujućim predavanjima s najuglednijim državnicima svijeta. Srednjoškolci koji žele studirati u inozemstvu na željena sveučilišta trebaju se prijaviti najmanje godinu dana ranije. Učenici trećih razreda srednjih škola trebaju već sada ostvariti kontakte sa željenim fakultetima. Pomoć mogu zatražiti od Instituta za razvoj obrazovanja na čijim stranicama imaju linkove za sveučilišta (www.iro.hr), ali i od pojedinih privatnih agencija, pogotovu kada je riječ o studijima u Americi.

večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Prosvjednici su možda izgubili bitku, no rat je tek započeo

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji sada u vrhu vlasti i HDZ-a i u većini oporbe i medija slave propast referendumskih inicijativa i to što se u Vukovaru skupilo “samo” 15 do 20 tisuća prosvjednika, zavaravaju se.

Prosvjednici su možda izgubili bitku, no rat je tek započeo. Uljuljkivanju i lovorikama nema mjesta jer onaj tko je u 14 dana uspio skupiti, sasvim svejedno 350 ili 400 tisuća potpisa, ozbiljan je politički igrač i nije ga pametno podcijeniti. Vjerojatno u Hrvatskoj sada ne postoji neka druga politička snaga koja bi mogla u tako kratkom roku prikupiti više potpisa za bilo što.

Ako znamo da onaj tko ne izlazi na izbore, ne izlazi ni na potpisivanje peticija, možemo zaključiti da su oni koji su dali svoj potpis glasači, odnosno birači i da će ti ljudi koristiti svoje biračko pravo. Ako pak znamo da su oni potpisom prosvjedovali protiv sadašnjih vlasti, Plenkovićeve Vlade i HDZ-a koji on vodi, jasno je da je vladajuća stranka u velikim nevoljama. Jer se može procijeniti da su potpisnici i prosvjednici iz HDZ-ova biračkog korpusa. Kada bi samo polovica njih izišla i na sljedeće izbore i umjesto HDZ-u glas dala nekoj drugoj političkoj opciji, HDZ bi doživio potop. A koliko je svaka tisuća birača važna potvrđuju brojke iz 2016., kada je na izborima za HDZ glasovalo 683 tisuće birača (61 saborski mandat), a za ujedinjenu lijevu opciju 637 tisuća (54 mandata).

Uostalom, Most je sa 187 tisuća glasova osvojio 13, a Živi zid je sa 117 tisuća glasova čak osam mandata. Stvarna ili hinjena mirnoća i samozadovoljstvo vladajućih sada počivaju na nekoliko premisa. Glavna kaže da će Plenković i njegov HDZ uspjeti nadoknaditi gubitak na desnom biračkom tijelu ulaskom u lijevi politički prostor koji će mu donijeti nove birače. To će se, prema tim računicama, morati dogoditi zbog potpune razlomljenosti ljevice, pa će oni koji sada slijeva aplaudiraju Plenkoviću ubuduće glasovati za njega. Je li tome baš tako?

Bivši šef i HDZ-ov premijer Sanader također se bio okušao u političkom manevriranju prema ljevici i gušenju stranačke desnice, no kad je trebalo, nije dobio dio glasova ljevice, nakon njegova odlaska HDZ je izgubio vlast. Sve je došlo na naplatu, a HDZ se vratio u sedlo tek kada se opet okrenuo prema svojem originalnom svjetonazoru.

Realnije je, dakle, procijeniti da je HDZ-ovo klatno doseglo svoju krajnju lijevu granicu i da više od toga HDZ-ovo biračko tijelo ne može tolerirati. Pouka je da najveći dio razočaranih birača SDP-a i ljevice sigurno neće glasovati za HDZ, pa bio on i Plenkovićev. Pa kada ministar Lovro Kuščević na HTV-u ustvrdi da su referendumske inicijative “zagadile društvo” on to kaže ili iz straha ili zato što uopće ne shvaća koja tektonska pomicanja nastaju u HDZ-ovu biračkom tijelu. Takve izjave iz vrha HDZ-a samo dodatno “ogađuju” HDZ kod tog dijela birača. Jedan od bivših HDZ-ovih lidera iz toga zaključuje da HDZ još nema pojma što mu se sprema i čudi se kako u vrhu stranke ne vide da su referendumske inicijative potpisivale uglavnom tisuće mladih i educiranih, obiteljskih ljudi. Koji su već nekoliko puta od prošlog proljeća, kada su u kolonama prosvjedovali u središtima velikih hrvatskih gradova, pokazali da posjeduju neku novu političku energiju.

Kako se stvari odvijaju, sad je već zamislivo da su oni blizu formiranja nove političke, konzervativne opcije koja bi, potencijalno, mogla izmijeniti hrvatski politički okvir. Ovdje se, dakle, ne radi o već viđenom – da dio srditih HDZ-ovaca radije glasuje za pravaške državotvorne stranke ili za sličnu opciju koju vode Hasanbegović, Esih i Glasnović. Naprotiv, ovdje je riječ o aktivizmu sasvim nove ekipe ljudi koji za sebe najkraće kažu da oni “vole Hrvatsku i Boga”. Kažu i to da su protiv političkih kalkulanata. Svesti te grupe mladih, obrazovanih konzervativaca na štićenike i aktiviste Željke Markić također bi moglo biti pogrešno. Koliko se zasad može čuti iz tog za javnost zasad vrlo zatvorenog kruga, Markić je “svoje odigrala” i u tijeku je okupljanje oko lidera koji će imati težinu za izbore.

I kada se kaže da je Plenković ovladao HDZ-om te da je dobro da se od pokreta HDZ profilira u stranku, zaboravlja se da je u HDZ-u kao pokretu bilo mjesta i za konzervativce. Ako se oni više u njega ne mogu uklopiti i ako za njih u HDZ-u više nema mjesta, jasno je da moraju krenuti svojim putem. A onda će postati odlučujuće tko će na izborima dobiti tih 350 tisuća glasova. I koji bi, da parafraziramo Kuščevića, iz temelja mogli “zagaditi” izbore.

Davor Ivanković / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Divjak: Hrvatska u CERN-u od 2019. godine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministrica znanosti i obrazovanje Blaženka Divjak potvrdila je u nedjelju u Dubrovniku kako je Republika Hrvatska prvi put ispunila sva tri uvjeta te će od 2019. godine bit će pridruženi član Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija.

Ministrica Divjak istaknula je među ispunjenim uvjetima dovoljan znanstveni kapacitet u području fizike, računarstva i informatike.

„Naši fakulteti i instituti imaju u tom smislu vrlo značajne kapacitete, u što se uvjerila i CERN-ova misija tijekom posjeta Hrvatskoj. Osim toga, ispunjavamo uvjet kapaciteta u inovativnoj industriji koja nudi inovativna rješenja u inženjerstvu, informatike i razvoja novih materijala. Treći ispunjeni uvjet je politička volja države, koja kroz Ministarstvo i Zakladu za znanost daje ovim procesima punu podršku“, objasnila je Divjak.

Pridruženo članstvo u CERN-u počinje 2019. godine, a ministrica Divjak istaknula je kako je riječ o potpuno novim prilikama za hrvatske znanstvenike, nastavnike i učitelje, ali i inovativnu industriju, koja sudjelovanjem na CERN-ovim natječajima u vrijednosti 500 milijuna eura godišnje može bitno unaprijediti svoje poslovne procese.

„Neke su naše tvrtke u tim natječajima već sudjelovale, ali sad i drugi imaju priliku, ponajviše puno manjih IT tvrtki. Dobili su pristup potpuno novom tržištu“, rekla je Divjak.

Divjak je napomenula kako članarina u CERN-u iznosi oko milijun franaka, ali s obzirom na tržište smatra kako to nije velik polog.

„Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma ističe kako se svijet dijeli na države koje će uhvatiti korak s četvrtom industrijskom revolucijom i na one koje neće. Bilo bi propast za Hrvatsku da ostanemo s krive strane ‘željezne zavjese’. Želimo držati korak sa strelovitim razvojem tehnologije i potpuno nove industrije“, rekla je Divjak.

Ministrica je podsjetila kako je protekli tjedan bio tjedan dobrih vijesti za međunarodnu prepoznatljivost hrvatskog obrazovanja i znanosti, budući da je i Europska komisija objavilo vrlo pozitivno izvješće o ambicioznim obrazovnim reformama.

Ministrica Divjak je u listopadu 2017. godine o pridruživanju razgovarala s glavnom direktoricom CERN-a Fabiollom Gianotti, a peteročlana misija CERN-a u Hrvatskoj je u svibnju ove godine provela tri dana kako bi utvrdila ispunjava li Hrvatska uvjete.

Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) je najveći istraživački laboratorij na svijetu, a osnovalo ga je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja i njim upravlja dvadeset država. U CERN-u je zaposleno oko 2500 ljudi, a oko 8000 znanstvenika iz 580 raznih institucija diljem svijeta koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari