Pratite nas

Evo zašto je Danska postala 
hit za naše studente!

Objavljeno

na

studenti-globusU zemljama EU naši studenti pod istim uvjetima kao i njihovi državljani

Otkako smo ušli u Europsku uniju naši građani u svim njezinim zemljama mogu studirati pod uvjetima pod kojima studiraju i njihovi državljani. Tamo gdje se studij ne plaća ne plaćaju ga ni hrvatski studenti, a tamo gdje se plaća cijena je za njih ista kao i za domaće.

Simbolične školarine

Potpuno besplatan studij ima nekoliko zemalja, među njima Austrija, Finska, Norveška, Švedska, Škotska za hrvatske studente preddiplomce, dijelom Slovenija, a neke zemlje, poput Češke, imaju simbolične školarine od nekoliko desetaka eura. U većini europskih zemalja koje ih imaju, školarine su oko tisuću eura, a razlikuju se značajnije za preddiplomske i diplomske studije. Najviše su u Velikoj Britaniji gdje iznose od sedam do deset i pol tisuća eura za preddiplomske studije. Među hrvatskim studentima posljednjih nekoliko godina hit je Danska.

– Osim što nudi besplatno školovanje, postoje i stipendije danske vlade. Za njih se mogu prijaviti studenti koji su voljni i raditi deset sati tjedno. Stipendija iznosi oko 750 eura i pokriva im potpuno troškove života. A ako imaju zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, u Danskoj ga mogu dobiti na vrlo jednostavan način – objašnjava Iva Mara Ljuština iz Instituta za razvoj obrazovanja koji već godinama olakšava našim državljanima odlazak na studij u inozemstvo. Studiji u Danskoj su i na engleskom jeziku, a danski se na sveučilištu uči besplatno. Zanimljiva je i Austrija, no mnogima je njemački jezik problem. Prema podacima Instituta, nekoliko stotina naših studenata studira i u SAD-u. Iako školarine na njihovim najprestižnijim sveučilištima iznose nekoliko desetaka tisuća dolara, ipak, uvjerava nas Mirela Polgar iz “Zone znanja”, studiranje i tamo može biti besplatno. – Desetak sveučilišta u Americi, a među njima Harvard, Princeton, Yale, MIT, studentu iz Hrvatske, ako ga prime, osiguravaju i stipendiju kojom plaća školarinu i ostalo – kaže Polgar.

Srednjoškolci godinu prije

U posljednjih pet godina uz njihovu pomoć na studij u Ameriku otišlo je dvadesetak studenata. Među njima je i Tin Orešković koji na Brownu studira ekonomiju i filozofiju, a školarina je, kaže, 57 tisuća dolara.

– Ako ste primljeni, sveučilište vam garantira financijsku pomoć. Ako vam obitelj zarađuje manje od 60 tisuća dolara godišnje, ne morate platiti ni dolar školarine – kaže Tin naglašavajući da Brown studentima omogućava sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima, ali i razgovore na gostujućim predavanjima s najuglednijim državnicima svijeta. Srednjoškolci koji žele studirati u inozemstvu na željena sveučilišta trebaju se prijaviti najmanje godinu dana ranije. Učenici trećih razreda srednjih škola trebaju već sada ostvariti kontakte sa željenim fakultetima. Pomoć mogu zatražiti od Instituta za razvoj obrazovanja na čijim stranicama imaju linkove za sveučilišta (www.iro.hr), ali i od pojedinih privatnih agencija, pogotovu kada je riječ o studijima u Americi.

večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Barcelona obilježava godišnjicu napada na Rambli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AP

Godinu dana nakon napada u Kataloniji u kojima je život izgubilo 16 ljudi, Barcelona u petak odaje počast žrtvama u nazočnosti kralja Filipa VI. u blizini avenije Ramble gdje se tragedija dogodila.

“Nismo odustali od svojih vrijednosti i uvjerenja koja su, godinu dana poslije, snažnija no ikad. Jesmo i bit ćemo grad mira, odvažan grad koji na teror uzvraća ljubavlju”, rekla je u četvrtak, uoči komemoracije, gradonačelnica Barcelone Ada Colau dok je sa suzama u očima čitala imena poginulih.

Svečanost, na kojoj neće biti govora, počet će u 10.30 sati po mjesnom i srednjoeuropskom vremenu na Katalonskom trgu, na vrhu Ramble. U njoj će sudjelovati obitelji i prijatelji žrtava, predstavnici vlasti, među kojima predsjednik vlade Pedro Sanchez i kralj Filip VI.

Prije same svečanosti položit će se vijenci na mozaik barcelonskog umjetnika Joana Miroa u središtu Ramble gdje se završila smrtonosna vožnja kamioneta kojim je upravljao Younes Abouyaaqoub.

Taj 22-godišnji Marokanac je 17. kolovoza 2017. u 16.30 sati svojim vozilom gazio pješake na glasovitoj ulici i pritom ubio 14 ljudi, među kojima sedmogodišnjeg Australca i trogodišnjeg Španjolca te ozlijedio više od sto ljudi, nakon čega je ostavio kamionet.

Zatim je ukrao drugo vozilo čijeg je vozača ubio i pobjegao. Policija ga je ubila nakon četverodnevne potjere nedaleko od Barcelone.

Nekoliko sati nakon napada na Rambli, petorica njegovih kolega izvode sličan napad noću na 18. kolovoza, zaletjevši se automobilom u prolaznike u ljetovalištu Cambrilsu, južno od Barcelone i napadajući ih nožem. Jedna je žena izbodena na smrt.

Odgovornost za oba napada preuzela je džihadistička skupina Islamska država. No istražitelji još nisu uspjeli dokazati povezanost ćelije u Ripolliju, u podnožju katalonskih Pireneja, gdje je jedan imam radikalizirao desetke mladih marokanskog podrijetla, s vrhom te organizacije u inozemstvu.

Napadi su snažno potresli španjolsku javnost, ali su ubrzo ostali u sjeni političkih napetosti zbog pokušaja odcjepljenja Katalonije u listopadu.

Godinu dana poslije, napetost se pojačala zbog dolaska kralja Filipa VI. na svečanost u petak. Kralja su pristaše katalonske neovisnosti lani zvižducima dočekali na skupu organiziranom nakon napada.

Organizacije koje zagovaraju neovisnost nisu za petak najavile prosvjede protiv kralja, ali će održati posebne komemoracije kako ne bi morale biti u društvu s Filipom VI.

U takvu ozračju obitelji žrtava pozvale su vlasti da poštuju uspomenu na poginule i ostave političke sukobe po strani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

VIDEO – 17. kolovoza 1990. – početak tzv. ‘Balvan revolucije’

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 27 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti. Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari