Pratite nas

Politika

Evo zašto je napad na ministra kulture zbog talijanskog lista- bespredmetan

Objavljeno

na

“To nije naša obveza i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture zapravo nema ništa s tim”, rekao je Hasanbegović

Današnji Novi list piše o “udaru ministarstva Zlatka Hasanbegovića na nevladine udruge koji je dobio novu neugodnu posljedicu: teška kriza potresa izdavačku kuću Edit, jedinu koja izdaje dnevni list na talijanskom jeziku La Voce del popolo, jer je Ministarstvo kulture drastično smanjilo dotacije”.

No, to i nije baš tako, naime, sami u Novom listu u istom tekstu pišu da Edit, izdavačka kuća koja je nakladnik La Voce del popolo, “godišnje od hrvatske države dobiva od 5 do 7 milijuna kuna, veći dio od Ureda za nacionalne manjine, a manji od ministarstva, što pokriva oko dvije trećine budžeta, no svake godine sve manje”, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Nakon što su najavljena masovna otpuštanja, za danas je sazvano Upravno vijeće Edita, a prije toga i skupština Sindikata novinara i Radničkog vijeća gdje su pozvani čelnici Talijanske unije, Furio Radin, Maurizio Tremul i cijelo Upravno vijeće. Sindikat novinara Edita uputio je molbu za pomoć Sindikatu novinara Hrvatske (SNH).

»Novinsko-izdavačka ustanova Edit nalazi se u vrlo teškoj financijskoj situaciji i prijeti joj zatvaranje. U ovom trenutku su plaće smanjene za 20 posto i upitno je što će se dogoditi sa sljedećom i da li će uopće biti isplaćena. Naime, s uspostavom nove Vlade, Ministarstvo kulture je smanjilo dotacije prema Editu za punih 50 posto, a Ured za manjine za 10-15 posto. Uza sve to, uplata dotacija kasni zbog aktualne blokade Ureda za manjine od strane Državne revizije. Nastali su problemi i s dotacijama iz Italije”, piše, između ostalog Novi list.

Zašto se smanjuje

No, medalja ima dvije strane, ali ne i ona na internetskom izdanju Novog lista, koje ne prenosi objašnjenje ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za razliku od tiskanog izdanja.

Za tiskano izdanje Novog lista Hasanbegović je objasnio zašto je novac Editu prepolovljen, a sljedeće godine ga neće ni biti. Naime, Edit je stavka koja uopće ne pripada Ministarstvu kulture.

“Mi se ne bavimo financiranjem manjinskih udruga, ovo je presedan, relikt, Ugovor iz vremena kad su to dogovarali Furio Radin i Ivo Sanader iz nekog svog predizbornog sporazuma. To nije naša obveza i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture zapravo nema ništa s tim”, rekao je Hasanbegović i dodao da država svakako treba podupirati list na jeziku manjine, ali i da se “svaka ustanova mora prilagođavati tržištu”.

Doznajemo u ministarstvu

Direktno.hr doznaje u Ministarstvu kulture da je pri izradi prijedloga Državnoga proračuna za 2016. godinu Ministarstvo kulture ukazalo je na pitanje osiguravanja sredstava za Novinsko-izdavačku kuću Edit iz Rijeke.

Putem Ministarstva kulture od 2004. godine za Izdavačku kuću Edit osiguravana su sredstva u iznosu od 1,300.000 kn, a u 2015. godini 2,000.000 kn. Ministarstvo kulture smatra da sredstva za financiranje redovite djelatnosti Edita treba osiguravati na jednome mjestu u Državnome proračunu, putem Ureda za nacionalne manjine, koji je i inače nadležan za omogućivanje financijskih sredstava za programe rada nacionalnih manjina.

U 2016. godini za djelatnost Edita putem Ministarstva kulture osigurana su sredstva u iznosu od 1,000.000 kn.

Ministarstvo kulture će prilikom izrade prijedloga državnoga proračuna za 2017. godinu predložiti da se sredstva za Novinsko-izdavačku kuću Edit ne osiguravaju unutar proračuna Ministarstva kulture, doznaje direktno.hr u tom ministarstvu.

Državna revizija 2012. godine ustanovila: Peglalo se kartice, trošilo…. svašta

Silvio Forza, direktor izdavačke kuće EDIT, podnio je u veljači 2014. godine ostavku, a razriješen je i Upravni odbor poduzeća. Ta je vijest službeno obznanjena na sjednici Talijanske unije koja je tada održana u Poreču. Do Forzine ostavke došlo je nakon što je Državna revizija dala negativno mišljenje o financijskom poslovanju EDIT-a za 2012. godinu, uočivši mnoge nepravilnosti, prenio je Novi list.

Prema izvješću Radija Pule, skupština Talijanske unije prihvatila je financijski plan i program rada za 2014. godinu. Za provođenje aktivnosti u tekućoj godini Talijanska unija raspolagat će s 5,7 milijuna eura. Najviše od tog iznosa daje Republika Italija, zatim Hrvatska i Slovenija. Prigodom predstavljanja financijskog plana, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Maurizio Tremul zahvalio je matičnoj zemlji jer je, kako je rekao, zadržala dosadašnju razinu financiranja unatoč krizi koja nije poštedjela ni Italiju. Vijećnici su za sljedeću sjednicu odgodili raspravu o financijskom poslovanju izdavačke kuće EDIT za 2012. godinu, prenio je tada Novi list.

Manjkave kontrole

O ostavci Silvija Forze piše i tršćanski dnevnik »Il Piccolo«, koji navodi riječi Furija Radina, predsjednika Talijanske unije i saborskog zastupnika, koji ističe da je u ovom trenutku prerano okriviti nekoga jer cijela stvar mora biti temeljitije istražena. Na internetu je dostupno izvješće o obavljenoj reviziji Državnog ureda za reviziju – Područnog ureda Rijeka, u kojemu se navodi da su obavljenom revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na sustav unutarnjih kontrola, djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode i potraživanja, te rashode i obveze.

Na kraju izvješća nabrajaju se činjenice koje su utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja Državne revizije. Ističe se da sustav unutarnjih kontrola nije uspostavljen i ne osigurava pravilnost i zakonitost poslovanja. Slabosti sustava unutarnjih kontrola uočene su u planiranju, računovodstvenom poslovanju, prihodima i potraživanjima, te rashodima i obvezama.

»Peglanje« kartica

Ustanova nije dostavila Hrvatskoj gospodarskoj komori izvješće o financijskom poslovanju za prethodnu godinu s podacima o prihodima i tržišnom udjelu koji su ostvarili na tržištu čitatelja i oglašavanja.

Financijski plan za 2012. nije donesen pravodobno i nisu donesene izmjene i dopune financijskog plana. Financijski izvještaji nisu dostavljeni Državnom uredu za reviziju u zakonskom roku. Ustanova nije donijela program informiranja sa specifikacijom troškova i nije Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske dostavljala propisana izvješća o radu i ostvarivanju programa s financijskim pokazateljima, iako je bila u obvezi, te je otežano praćenje trošenja sredstava iz donacija.

Sistematizacija nije usklađena sa stvarnim potrebama radnih mjesta. Kreditne kartice su korištene u osobne svrhe (podizanje gotovine na bankomatima i neopravdani računi).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Što se događalo za vrijeme ‘nogometne euforije’: Agrokor, mirovinska reforma, unutarstranački prijepori u SDP-u…

Objavljeno

na

Objavio

Agrokor, mirovinska reforma i unutarstranački prijepori u SDP-u neke su od tema kojima smo se bavili prije kolektivne euforije posljednja dva tjedna, tijekom kojih je donesen i zakon o najmoprimcima i porasle su cijene nekretnina.

Valutna klauzula u slučaju švicarskog franka – ništetna

Visoki Trgovački sud je zaključio da su banke povrijedile interese potrošača nudeći im kredite u toj valuti. Procjena je Udruge Franak da bi banke u ime odštete mogle klijentima isplatiti od 10 do 15 milijardi kuna. Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka.

Izmijenjen Zakon o najmu stanova

Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova koji bi konačno trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su u prošlom sustavu koristili stanarsko pravo u stanovima koji imaju privatnog vlasnika. Navedenim Zakonom postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom. Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Porasle cijene nekretnina

Eurostat je izvijestio da je rast cijena nekretnina u EU i Hrvatskoj u prvom tromjesečju ubrzao. U Hrvatskoj je to ubrzanje bilo izrazitije, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku. U prvom su kvartalu cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto na prostoru Europske unije te za 4,7 posto u eurozoni. To je nešto brži rast nego u posljednja tri mjeseca 2017., kada su cijene u EU porasle 4,5 posto, a u eurozoni 4,3 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.

Mirovinska reforma

Detalji o mirovinskoj reformi izašli su u javnost danima prije nego što su koalicijski partneri došli u Vladu po infomacij iz prve ruke. O produljenju radnog vijeka do 67. godine i eventualnom ukidanju drugog mirovinskog stupa tek treba postići dogovor. Prema riječima Milorada Batinića, HNS stoji pri tome da drugi mirovinski stup treba jačati, budućnost mladih koji će tek početi raditi po njima je u drugom mirovinskom stupu. Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformisti kazo je da je model koji je ponuđen protuustavan i nezakonit te da otvara procesne nejednakosti među građanima. “Dakle, neprihvatljivo”, zaključio je.

Vodit će se računa o održivosti sustava boljim mirovinama te izjednačavanju prava svih osiguranika, poručuje Gordan Jandroković. Vjeruje da će u tome imati potporu koalicijskih partnera. HDZ-ov Milijan Brkić pak kaže: “ne može se funkiconirati u koaliciji pod pretpostavkom ucjene”. Koalicijski partneri poručili su da će se o svemu još razgovarati, HSLS-ov Darinko Kosor rekaoj da će se cijelo ljeto voditi javna rasprava, glavna će tema biti kako ispraviti nepravdu prema ljudima koji će u idućih 15 ili 20 godina ići u mirovinu. Vlada bi konačni prijedlog mirovinske reforme u Sabor trebala poslati na jesen, nakon javne rasprave.

Agrokor

Nagodba o Agrokoru izglasovana je 4. srpnja, 450 predstavnika vjerovnika predstavljalo je 93 posto ukupnih tražbina. Oni koji podupiru nagodbu bili su izuzetno zadovoljni zbog činjenice da je bio tako velik odaziv, ali i da je nagodbu poduprlo znatno više vjerovnika od onoga što su zakonske obveze, odnosno dvotrećinske većine. Protiv nagodebilo je 20 posto vjerovnika s gotovo 7 milijardi kuna potraživanja i svoju će zadovoljštinu vjerojatno potražiti na sudu.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković zadovoljna je. Zadovoljni su i u Sberbanku, novom najvećem suvlasniku Agrokora. “Proslavit ćemo nagodbu, ali nema opuštanja jer usmjereni smo na njezino provođenje kako bi sve završilo što prije, što efikasnije i kvalitetnije. Tek tada ćemo kao budući suvlasnici, s 40 posto novog Agrokora, početi raditi na promjenama u kompaniji, rekao je Sergej Volk iz Sberbanka.

No ima i onih koji nisu zadovoljni – uz Ivicu Todorića i Adris može se očekivati još sudskih tužbi. Nagodba bi nakon roka za žalbe trebala biti pravovaljana na jesen, a do kraja godine ili početkom iduće očekuje se njezino provođenje u svakodnevnom poslovanju novog Agrokora. Trgovački sud je rješenjem potvdio nagodbu.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je teško za vjerovati da će nakon tri, a posebno nakon pet godina, ostati onakav koncern kakvog ga je izgrađivao Ivica Todorić. Za nagodbu kaže da smo se ponovno vratili na početak – “Došli smo ponovno do toga da ruske banke, a njih podržavaju i američki investicijski fondovi, žele napraviti isti taj korak kao i prije 400 dana. Bira se savjetnika koji će to dalje profesionalno voditi da se pripremi za ono što banke hoće. A one hoće, vjerovatno u pristojnom roku i najboljem trenutku to prodati”.

Potresi u SDP-u

U SDP-u su se nastavili potresi. Mjera privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine izrečena je za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni su se našli na popisu 90 stranačkih dužnosnika nezadovoljnih načinom na koji se vodi SDP i stanjem u stranci. Pismo u kojem traže njegovu ostavku, predali su šefu SDP-a Davoru Bernardiću.

On im je na sjednici Glavnog odbora o stanju u stranci prije dva dana poručio da će, ako je on glavni problem SDP-a, podnijeti ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Uvjet je da ostavke podnesu i 23 zastupnika koji su među 90 nezadovoljnika potpisnika pisma u kojem traže odlazak Bernardića. Nakon toga bi i on podnio ostavku i na mjesto predsjednika stranke.

Dotad, suspenzija za gore navedene pojedince. To znači da više neće biti članovi Predsjedništva, a predloži li Predsjedništvo, Hajdaš Dončić i Zmajlović mogli bi otići i sa čelnih funkcija u svojim županijskim organizacijama na koje su izabrani u lipnju. Što se tiče članskih prava koja uključuju mogućnost da biraju i budu birani, ovlast za njihovo oduzimanje prema članku 32. Statuta ima samo Predsjedništvo stranke. U slučaju da ostanu i bez članskih prava, to bi značilo da ne bi bili kandidati stranke na izborima bilo koje razine.

CRO Demoskop: HDZ u blagom rastu, SDP i dalje pada

Prema najnovijem mjesečnom istraživanju političkih preferencija u RH, CRO-Demoskopu, zaustavljen je pad potpore HDZ-u, dok SDP-u i Mostu i dalje pada, a Živom zidu raste. HDZ ima 25% potpore, drugi je SDP s 18,7%, treći Živi zid – 13,4% a četvrti Most sa 7,3%. Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja političara i ovaj mjesec je “nitko”, predsjednica RH je na drugome mjestu, a premijer treći. Vrh ljestvice negativnog doživljaja političara predvodi premijer, na drugo mjesto vratio se čelnik SDP-a Davor Bernardić, dok su na trećem “svi političari”. Razina potpore politici Vlade u 20. mjesecu njezina mandata je 30,5%, što je 0,5% više nego u lipnju. Vladinu politiku ne podupiru 54,3% građana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP: Suspendirani Hajdaš Dončić, Grbin, Zmajlović i Babić

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Glavnog odbora SDP-a, na kojoj se cijelu subotu raspravljalo o krizi u stranci, izglasana je dvogodišnja suspenzija za Sinišu Hajdaša Dončića, Peđu Grbina, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića.

Davor Bernardić predložio je kako će dati ostavku na mjesto saborskog zastupnika, ako to isto učine svi oni koji ga ruše. Dodao je i kako je spreman dati i ostavku na mjesto predsjednika SDP-a.

Ubrzo nakon stanke završilo je glasanje. I s 56 glasova za članovi glavnog odbora SDP-a izglasali su sankcije za četiri članova predsjedništva stranke. Drugim riječima odlučeno je da su Siniša Hajdaš Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović i Vedran Babić suspendirani su na dvije godine što znači da u tom razdoblju neće imati pravo kandidirati se za bilo koju funkciju dođe li do novih unutarstranačkih izbora.

Podsjetimo, na odboru se raspravlja o krizi u stranci koja je kulminirala pismom 90 nezadovoljnika, od kojih su i 23 saborska zastupnika, u kojemu se moli predsjednika Davora Bernardića da odstupi za dobrobit stranke.

Za razliku od dosadašnje prakse, novinari prvi put nisu mogli slušati Bernardićev uvodni govor pred Glavnim odborom.

Reporter televizije N1 Ivan Hrstić javlja da se Bernardić ipak pojavio pred kamerama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori