Pratite nas

Politika

Evo zašto je napad na ministra kulture zbog talijanskog lista- bespredmetan

Objavljeno

na

“To nije naša obveza i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture zapravo nema ništa s tim”, rekao je Hasanbegović

Današnji Novi list piše o “udaru ministarstva Zlatka Hasanbegovića na nevladine udruge koji je dobio novu neugodnu posljedicu: teška kriza potresa izdavačku kuću Edit, jedinu koja izdaje dnevni list na talijanskom jeziku La Voce del popolo, jer je Ministarstvo kulture drastično smanjilo dotacije”.

No, to i nije baš tako, naime, sami u Novom listu u istom tekstu pišu da Edit, izdavačka kuća koja je nakladnik La Voce del popolo, “godišnje od hrvatske države dobiva od 5 do 7 milijuna kuna, veći dio od Ureda za nacionalne manjine, a manji od ministarstva, što pokriva oko dvije trećine budžeta, no svake godine sve manje”, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Nakon što su najavljena masovna otpuštanja, za danas je sazvano Upravno vijeće Edita, a prije toga i skupština Sindikata novinara i Radničkog vijeća gdje su pozvani čelnici Talijanske unije, Furio Radin, Maurizio Tremul i cijelo Upravno vijeće. Sindikat novinara Edita uputio je molbu za pomoć Sindikatu novinara Hrvatske (SNH).

»Novinsko-izdavačka ustanova Edit nalazi se u vrlo teškoj financijskoj situaciji i prijeti joj zatvaranje. U ovom trenutku su plaće smanjene za 20 posto i upitno je što će se dogoditi sa sljedećom i da li će uopće biti isplaćena. Naime, s uspostavom nove Vlade, Ministarstvo kulture je smanjilo dotacije prema Editu za punih 50 posto, a Ured za manjine za 10-15 posto. Uza sve to, uplata dotacija kasni zbog aktualne blokade Ureda za manjine od strane Državne revizije. Nastali su problemi i s dotacijama iz Italije”, piše, između ostalog Novi list.

Zašto se smanjuje

No, medalja ima dvije strane, ali ne i ona na internetskom izdanju Novog lista, koje ne prenosi objašnjenje ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za razliku od tiskanog izdanja.

Za tiskano izdanje Novog lista Hasanbegović je objasnio zašto je novac Editu prepolovljen, a sljedeće godine ga neće ni biti. Naime, Edit je stavka koja uopće ne pripada Ministarstvu kulture.

“Mi se ne bavimo financiranjem manjinskih udruga, ovo je presedan, relikt, Ugovor iz vremena kad su to dogovarali Furio Radin i Ivo Sanader iz nekog svog predizbornog sporazuma. To nije naša obveza i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture zapravo nema ništa s tim”, rekao je Hasanbegović i dodao da država svakako treba podupirati list na jeziku manjine, ali i da se “svaka ustanova mora prilagođavati tržištu”.

Doznajemo u ministarstvu

Direktno.hr doznaje u Ministarstvu kulture da je pri izradi prijedloga Državnoga proračuna za 2016. godinu Ministarstvo kulture ukazalo je na pitanje osiguravanja sredstava za Novinsko-izdavačku kuću Edit iz Rijeke.

Putem Ministarstva kulture od 2004. godine za Izdavačku kuću Edit osiguravana su sredstva u iznosu od 1,300.000 kn, a u 2015. godini 2,000.000 kn. Ministarstvo kulture smatra da sredstva za financiranje redovite djelatnosti Edita treba osiguravati na jednome mjestu u Državnome proračunu, putem Ureda za nacionalne manjine, koji je i inače nadležan za omogućivanje financijskih sredstava za programe rada nacionalnih manjina.

U 2016. godini za djelatnost Edita putem Ministarstva kulture osigurana su sredstva u iznosu od 1,000.000 kn.

Ministarstvo kulture će prilikom izrade prijedloga državnoga proračuna za 2017. godinu predložiti da se sredstva za Novinsko-izdavačku kuću Edit ne osiguravaju unutar proračuna Ministarstva kulture, doznaje direktno.hr u tom ministarstvu.

Državna revizija 2012. godine ustanovila: Peglalo se kartice, trošilo…. svašta

Silvio Forza, direktor izdavačke kuće EDIT, podnio je u veljači 2014. godine ostavku, a razriješen je i Upravni odbor poduzeća. Ta je vijest službeno obznanjena na sjednici Talijanske unije koja je tada održana u Poreču. Do Forzine ostavke došlo je nakon što je Državna revizija dala negativno mišljenje o financijskom poslovanju EDIT-a za 2012. godinu, uočivši mnoge nepravilnosti, prenio je Novi list.

Prema izvješću Radija Pule, skupština Talijanske unije prihvatila je financijski plan i program rada za 2014. godinu. Za provođenje aktivnosti u tekućoj godini Talijanska unija raspolagat će s 5,7 milijuna eura. Najviše od tog iznosa daje Republika Italija, zatim Hrvatska i Slovenija. Prigodom predstavljanja financijskog plana, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Maurizio Tremul zahvalio je matičnoj zemlji jer je, kako je rekao, zadržala dosadašnju razinu financiranja unatoč krizi koja nije poštedjela ni Italiju. Vijećnici su za sljedeću sjednicu odgodili raspravu o financijskom poslovanju izdavačke kuće EDIT za 2012. godinu, prenio je tada Novi list.

Manjkave kontrole

O ostavci Silvija Forze piše i tršćanski dnevnik »Il Piccolo«, koji navodi riječi Furija Radina, predsjednika Talijanske unije i saborskog zastupnika, koji ističe da je u ovom trenutku prerano okriviti nekoga jer cijela stvar mora biti temeljitije istražena. Na internetu je dostupno izvješće o obavljenoj reviziji Državnog ureda za reviziju – Područnog ureda Rijeka, u kojemu se navodi da su obavljenom revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na sustav unutarnjih kontrola, djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode i potraživanja, te rashode i obveze.

Na kraju izvješća nabrajaju se činjenice koje su utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja Državne revizije. Ističe se da sustav unutarnjih kontrola nije uspostavljen i ne osigurava pravilnost i zakonitost poslovanja. Slabosti sustava unutarnjih kontrola uočene su u planiranju, računovodstvenom poslovanju, prihodima i potraživanjima, te rashodima i obvezama.

»Peglanje« kartica

Ustanova nije dostavila Hrvatskoj gospodarskoj komori izvješće o financijskom poslovanju za prethodnu godinu s podacima o prihodima i tržišnom udjelu koji su ostvarili na tržištu čitatelja i oglašavanja.

Financijski plan za 2012. nije donesen pravodobno i nisu donesene izmjene i dopune financijskog plana. Financijski izvještaji nisu dostavljeni Državnom uredu za reviziju u zakonskom roku. Ustanova nije donijela program informiranja sa specifikacijom troškova i nije Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske dostavljala propisana izvješća o radu i ostvarivanju programa s financijskim pokazateljima, iako je bila u obvezi, te je otežano praćenje trošenja sredstava iz donacija.

Sistematizacija nije usklađena sa stvarnim potrebama radnih mjesta. Kreditne kartice su korištene u osobne svrhe (podizanje gotovine na bankomatima i neopravdani računi).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari