Pratite nas

Politika

Evo zašto je napad na ministra kulture zbog talijanskog lista- bespredmetan

Objavljeno

na

“To nije naša obveza i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture zapravo nema ništa s tim”, rekao je Hasanbegović

Današnji Novi list piše o “udaru ministarstva Zlatka Hasanbegovića na nevladine udruge koji je dobio novu neugodnu posljedicu: teška kriza potresa izdavačku kuću Edit, jedinu koja izdaje dnevni list na talijanskom jeziku La Voce del popolo, jer je Ministarstvo kulture drastično smanjilo dotacije”.

No, to i nije baš tako, naime, sami u Novom listu u istom tekstu pišu da Edit, izdavačka kuća koja je nakladnik La Voce del popolo, “godišnje od hrvatske države dobiva od 5 do 7 milijuna kuna, veći dio od Ureda za nacionalne manjine, a manji od ministarstva, što pokriva oko dvije trećine budžeta, no svake godine sve manje”, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Nakon što su najavljena masovna otpuštanja, za danas je sazvano Upravno vijeće Edita, a prije toga i skupština Sindikata novinara i Radničkog vijeća gdje su pozvani čelnici Talijanske unije, Furio Radin, Maurizio Tremul i cijelo Upravno vijeće. Sindikat novinara Edita uputio je molbu za pomoć Sindikatu novinara Hrvatske (SNH).

»Novinsko-izdavačka ustanova Edit nalazi se u vrlo teškoj financijskoj situaciji i prijeti joj zatvaranje. U ovom trenutku su plaće smanjene za 20 posto i upitno je što će se dogoditi sa sljedećom i da li će uopće biti isplaćena. Naime, s uspostavom nove Vlade, Ministarstvo kulture je smanjilo dotacije prema Editu za punih 50 posto, a Ured za manjine za 10-15 posto. Uza sve to, uplata dotacija kasni zbog aktualne blokade Ureda za manjine od strane Državne revizije. Nastali su problemi i s dotacijama iz Italije”, piše, između ostalog Novi list.

Zašto se smanjuje

No, medalja ima dvije strane, ali ne i ona na internetskom izdanju Novog lista, koje ne prenosi objašnjenje ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za razliku od tiskanog izdanja.

Za tiskano izdanje Novog lista Hasanbegović je objasnio zašto je novac Editu prepolovljen, a sljedeće godine ga neće ni biti. Naime, Edit je stavka koja uopće ne pripada Ministarstvu kulture.

“Mi se ne bavimo financiranjem manjinskih udruga, ovo je presedan, relikt, Ugovor iz vremena kad su to dogovarali Furio Radin i Ivo Sanader iz nekog svog predizbornog sporazuma. To nije naša obveza i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture zapravo nema ništa s tim”, rekao je Hasanbegović i dodao da država svakako treba podupirati list na jeziku manjine, ali i da se “svaka ustanova mora prilagođavati tržištu”.

Doznajemo u ministarstvu

Direktno.hr doznaje u Ministarstvu kulture da je pri izradi prijedloga Državnoga proračuna za 2016. godinu Ministarstvo kulture ukazalo je na pitanje osiguravanja sredstava za Novinsko-izdavačku kuću Edit iz Rijeke.

Putem Ministarstva kulture od 2004. godine za Izdavačku kuću Edit osiguravana su sredstva u iznosu od 1,300.000 kn, a u 2015. godini 2,000.000 kn. Ministarstvo kulture smatra da sredstva za financiranje redovite djelatnosti Edita treba osiguravati na jednome mjestu u Državnome proračunu, putem Ureda za nacionalne manjine, koji je i inače nadležan za omogućivanje financijskih sredstava za programe rada nacionalnih manjina.

U 2016. godini za djelatnost Edita putem Ministarstva kulture osigurana su sredstva u iznosu od 1,000.000 kn.

Ministarstvo kulture će prilikom izrade prijedloga državnoga proračuna za 2017. godinu predložiti da se sredstva za Novinsko-izdavačku kuću Edit ne osiguravaju unutar proračuna Ministarstva kulture, doznaje direktno.hr u tom ministarstvu.

Državna revizija 2012. godine ustanovila: Peglalo se kartice, trošilo…. svašta

Silvio Forza, direktor izdavačke kuće EDIT, podnio je u veljači 2014. godine ostavku, a razriješen je i Upravni odbor poduzeća. Ta je vijest službeno obznanjena na sjednici Talijanske unije koja je tada održana u Poreču. Do Forzine ostavke došlo je nakon što je Državna revizija dala negativno mišljenje o financijskom poslovanju EDIT-a za 2012. godinu, uočivši mnoge nepravilnosti, prenio je Novi list.

Prema izvješću Radija Pule, skupština Talijanske unije prihvatila je financijski plan i program rada za 2014. godinu. Za provođenje aktivnosti u tekućoj godini Talijanska unija raspolagat će s 5,7 milijuna eura. Najviše od tog iznosa daje Republika Italija, zatim Hrvatska i Slovenija. Prigodom predstavljanja financijskog plana, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Maurizio Tremul zahvalio je matičnoj zemlji jer je, kako je rekao, zadržala dosadašnju razinu financiranja unatoč krizi koja nije poštedjela ni Italiju. Vijećnici su za sljedeću sjednicu odgodili raspravu o financijskom poslovanju izdavačke kuće EDIT za 2012. godinu, prenio je tada Novi list.

Manjkave kontrole

O ostavci Silvija Forze piše i tršćanski dnevnik »Il Piccolo«, koji navodi riječi Furija Radina, predsjednika Talijanske unije i saborskog zastupnika, koji ističe da je u ovom trenutku prerano okriviti nekoga jer cijela stvar mora biti temeljitije istražena. Na internetu je dostupno izvješće o obavljenoj reviziji Državnog ureda za reviziju – Područnog ureda Rijeka, u kojemu se navodi da su obavljenom revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na sustav unutarnjih kontrola, djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode i potraživanja, te rashode i obveze.

Na kraju izvješća nabrajaju se činjenice koje su utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja Državne revizije. Ističe se da sustav unutarnjih kontrola nije uspostavljen i ne osigurava pravilnost i zakonitost poslovanja. Slabosti sustava unutarnjih kontrola uočene su u planiranju, računovodstvenom poslovanju, prihodima i potraživanjima, te rashodima i obvezama.

»Peglanje« kartica

Ustanova nije dostavila Hrvatskoj gospodarskoj komori izvješće o financijskom poslovanju za prethodnu godinu s podacima o prihodima i tržišnom udjelu koji su ostvarili na tržištu čitatelja i oglašavanja.

Financijski plan za 2012. nije donesen pravodobno i nisu donesene izmjene i dopune financijskog plana. Financijski izvještaji nisu dostavljeni Državnom uredu za reviziju u zakonskom roku. Ustanova nije donijela program informiranja sa specifikacijom troškova i nije Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske dostavljala propisana izvješća o radu i ostvarivanju programa s financijskim pokazateljima, iako je bila u obvezi, te je otežano praćenje trošenja sredstava iz donacija.

Sistematizacija nije usklađena sa stvarnim potrebama radnih mjesta. Kreditne kartice su korištene u osobne svrhe (podizanje gotovine na bankomatima i neopravdani računi).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog Narodnog Sabora, te još aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako će za 10 do 15 dana biti aktiviran NATO-ov program partnerstvo za mir za BiH.

”Mi ćemo u narednih 10 15 dana dobiti, aktivirati MAP, Partnerstvo za mir. Naš jedini put je euroatlanski put, kazao je Čović na večeri zahvale koju je priredio u mostarskom hotelu Mepas za stotine uzvanika iz svih područja BiH, kako bi im zahvalio na potpori u izbornoj kampanji”, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Građanska BiH nije moguća

Čović je ponovio kako je koalicija stranaka HNS-a BiH predvođena HDZ BiH u predizbornoj kampanji slala poruke prijateljstva, ljubavi, domoljublja, poruke da zajedno gradimo zajedničku nam domovinu BiH i to, zajedništvo i Hrvatski Narodni sabor, naglasio je, nemaju alternativu. I zato smo ostvarili takav izborni rezultat. Naš je cilj bio doseći 130.000, a moja je malenkost dobila podršku 155 tisuća, koalicija predvođena HDZ-om 145.000 što je najbolji rezultat ostvaren u posljednjih 20 godina. I tu snagu nitko ne može staviti u stranu, unatoč tomu što bi to neki željeli, kazao je Čović.

Istaknuo je kako takvima poručuje da građanska Bosna i Hercegovina nije moguća. ”To građansko je fingirano, jer ono postaje unitarno i daje jednonacionalnu državu koju nitko ne želi”, kazao je Čović, upozorivši kako bez HDZ BiH i HNS-a nije moguće napraviti vlast u BiH. ”U Vijeću ministara imat ćemo puninu svih ministara i zamjenika kao što ih sada imamo, imat ćemo 4 delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH.

Imat ćemo Vladu Federacije onoliko snažnu koliko budemo postavili odgovorne i pametne ljude i vlast u svih pet županija, a ja vjerujem uz malo mudrosti i strpljenja da ćemo dobiti ono što nam pripada i u vladi šeste Zeničko-dobojske županije”, kazao je.

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Nema BiH bez Hrvata

Predsjednik HDZ BiH uvjeren je kako zahvaljujući politici HDZ BiH i HNS-a Hrvati imaju razumijevanje i podršku vlasti Hrvatske, ali i Europske unije. ”Čut će se, vrlo skoro, i iz Bruxellesa da nema Bosne i Hercegovine bez hrvatskog naroda kao do kraja jednakopravnog s druga dva naroda u svakom dijeliću BiH bez bilo kakve unutarnje podjele”, dodao je.

Čović je, međutim, ponovio kako predstavnici Hrvatskog Narodnog sabora neće ući u vlast dok se ne izmjeni Izborni zakon sukladno presudi Ustavnog suda BiH, aludirajući na vlast u FBiH. ”Ja vas uvjeravam da se u novu vlast, u jednom djelu, nikada neće ući dok se ne promjeni Izborni zakon BiH sukladno odluci Ustavnog suda kako bi imali pravo da biramo svoje predstavnike u institucije koje su i po Ustavu institucije koje predstavljaju hrvatski narod.

Bez HDZ BiH i HNS BiH ne može se promišljati budućnost BiH”, ponovio je Čović. Lider HDZ BiH najavio je održavanje konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog Narodnog sabora BiH, kojeg će činiti svi novoizabrani hrvatski zastupnici u skupštine županija te zastupničke domove FBiH i BiH, kao i vijećnici izabrani u Općinska vijeća na prošlim lokalnim izborima, do kraja veljače, a izborni Sabor HDZ BiH krajem travnja iduće godine.

Birati najbolje među Hrvatima

”U ponedjeljak ćemo imati sjednicu Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ BiH, a onda idemo ostvariti ono što nam je dužnost kako bi svaki naredni izbori bili utakmica između Hrvata da možemo birati najbolje između nas, da se ne moramo uvijek zbijati i govoriti da ako ne budemo svi glasovali za jednoga da nećemo uspjeti”, kazao je Čović te dodao:- ”I ne sumnjajte da ćemo ovako okupljeni u zajedništvo i zajedno s čestitim Bošnjacima i čestitim Srbima učiniti da ova država profunkcionira kao normalna država.”

Najavio je kako će njegova stranka u izvršnu vlast uključiti najbolje i najodgovornije, te znatan broj žena i mladih, te je pozvao sve stranačke dužnosnike da do kraja budu posvećeni svojim obvezama, svjesni ogromnog povjerenja koju je HDZ BiH, na čelu koalicije HNS-a dobio od hrvatskog naroda, na izborima.

”Šansu da budu dio izvršne vlasti dat ćemo uz još ovo malo veterana damama i mladosti, da nam daju energiju i ohrabrenje, da i tu napravimo zajedništvo mladosti i iskustva. I poruka svima da moramo biti svjesni odgovornosti ovog trenutka i ostaviti prostora da najbolji među nama budu na ključnim pozicijama u izvršnoj vlasti. I poruka još jednom svima vama da date sve od sebe tamo gdje raditi bilo u bolnici, u školi, u gospodarskom sustavu, da se u potpunosti predate svom poslu”, kazao je Čović.

 

Marijan Knezović: Jadni Komšić je umislio da je predsjednik

 

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari