Pratite nas

Politika

Evo zašto je napad na ministra kulture zbog talijanskog lista- bespredmetan

Objavljeno

na

“To nije naša obveza i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture zapravo nema ništa s tim”, rekao je Hasanbegović

Današnji Novi list piše o “udaru ministarstva Zlatka Hasanbegovića na nevladine udruge koji je dobio novu neugodnu posljedicu: teška kriza potresa izdavačku kuću Edit, jedinu koja izdaje dnevni list na talijanskom jeziku La Voce del popolo, jer je Ministarstvo kulture drastično smanjilo dotacije”.

No, to i nije baš tako, naime, sami u Novom listu u istom tekstu pišu da Edit, izdavačka kuća koja je nakladnik La Voce del popolo, “godišnje od hrvatske države dobiva od 5 do 7 milijuna kuna, veći dio od Ureda za nacionalne manjine, a manji od ministarstva, što pokriva oko dvije trećine budžeta, no svake godine sve manje”, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Nakon što su najavljena masovna otpuštanja, za danas je sazvano Upravno vijeće Edita, a prije toga i skupština Sindikata novinara i Radničkog vijeća gdje su pozvani čelnici Talijanske unije, Furio Radin, Maurizio Tremul i cijelo Upravno vijeće. Sindikat novinara Edita uputio je molbu za pomoć Sindikatu novinara Hrvatske (SNH).

»Novinsko-izdavačka ustanova Edit nalazi se u vrlo teškoj financijskoj situaciji i prijeti joj zatvaranje. U ovom trenutku su plaće smanjene za 20 posto i upitno je što će se dogoditi sa sljedećom i da li će uopće biti isplaćena. Naime, s uspostavom nove Vlade, Ministarstvo kulture je smanjilo dotacije prema Editu za punih 50 posto, a Ured za manjine za 10-15 posto. Uza sve to, uplata dotacija kasni zbog aktualne blokade Ureda za manjine od strane Državne revizije. Nastali su problemi i s dotacijama iz Italije”, piše, između ostalog Novi list.

Zašto se smanjuje

No, medalja ima dvije strane, ali ne i ona na internetskom izdanju Novog lista, koje ne prenosi objašnjenje ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za razliku od tiskanog izdanja.

Za tiskano izdanje Novog lista Hasanbegović je objasnio zašto je novac Editu prepolovljen, a sljedeće godine ga neće ni biti. Naime, Edit je stavka koja uopće ne pripada Ministarstvu kulture.

“Mi se ne bavimo financiranjem manjinskih udruga, ovo je presedan, relikt, Ugovor iz vremena kad su to dogovarali Furio Radin i Ivo Sanader iz nekog svog predizbornog sporazuma. To nije naša obveza i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture zapravo nema ništa s tim”, rekao je Hasanbegović i dodao da država svakako treba podupirati list na jeziku manjine, ali i da se “svaka ustanova mora prilagođavati tržištu”.

Doznajemo u ministarstvu

Direktno.hr doznaje u Ministarstvu kulture da je pri izradi prijedloga Državnoga proračuna za 2016. godinu Ministarstvo kulture ukazalo je na pitanje osiguravanja sredstava za Novinsko-izdavačku kuću Edit iz Rijeke.

Putem Ministarstva kulture od 2004. godine za Izdavačku kuću Edit osiguravana su sredstva u iznosu od 1,300.000 kn, a u 2015. godini 2,000.000 kn. Ministarstvo kulture smatra da sredstva za financiranje redovite djelatnosti Edita treba osiguravati na jednome mjestu u Državnome proračunu, putem Ureda za nacionalne manjine, koji je i inače nadležan za omogućivanje financijskih sredstava za programe rada nacionalnih manjina.

U 2016. godini za djelatnost Edita putem Ministarstva kulture osigurana su sredstva u iznosu od 1,000.000 kn.

Ministarstvo kulture će prilikom izrade prijedloga državnoga proračuna za 2017. godinu predložiti da se sredstva za Novinsko-izdavačku kuću Edit ne osiguravaju unutar proračuna Ministarstva kulture, doznaje direktno.hr u tom ministarstvu.

Državna revizija 2012. godine ustanovila: Peglalo se kartice, trošilo…. svašta

Silvio Forza, direktor izdavačke kuće EDIT, podnio je u veljači 2014. godine ostavku, a razriješen je i Upravni odbor poduzeća. Ta je vijest službeno obznanjena na sjednici Talijanske unije koja je tada održana u Poreču. Do Forzine ostavke došlo je nakon što je Državna revizija dala negativno mišljenje o financijskom poslovanju EDIT-a za 2012. godinu, uočivši mnoge nepravilnosti, prenio je Novi list.

Prema izvješću Radija Pule, skupština Talijanske unije prihvatila je financijski plan i program rada za 2014. godinu. Za provođenje aktivnosti u tekućoj godini Talijanska unija raspolagat će s 5,7 milijuna eura. Najviše od tog iznosa daje Republika Italija, zatim Hrvatska i Slovenija. Prigodom predstavljanja financijskog plana, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Maurizio Tremul zahvalio je matičnoj zemlji jer je, kako je rekao, zadržala dosadašnju razinu financiranja unatoč krizi koja nije poštedjela ni Italiju. Vijećnici su za sljedeću sjednicu odgodili raspravu o financijskom poslovanju izdavačke kuće EDIT za 2012. godinu, prenio je tada Novi list.

Manjkave kontrole

O ostavci Silvija Forze piše i tršćanski dnevnik »Il Piccolo«, koji navodi riječi Furija Radina, predsjednika Talijanske unije i saborskog zastupnika, koji ističe da je u ovom trenutku prerano okriviti nekoga jer cijela stvar mora biti temeljitije istražena. Na internetu je dostupno izvješće o obavljenoj reviziji Državnog ureda za reviziju – Područnog ureda Rijeka, u kojemu se navodi da su obavljenom revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na sustav unutarnjih kontrola, djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode i potraživanja, te rashode i obveze.

Na kraju izvješća nabrajaju se činjenice koje su utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja Državne revizije. Ističe se da sustav unutarnjih kontrola nije uspostavljen i ne osigurava pravilnost i zakonitost poslovanja. Slabosti sustava unutarnjih kontrola uočene su u planiranju, računovodstvenom poslovanju, prihodima i potraživanjima, te rashodima i obvezama.

»Peglanje« kartica

Ustanova nije dostavila Hrvatskoj gospodarskoj komori izvješće o financijskom poslovanju za prethodnu godinu s podacima o prihodima i tržišnom udjelu koji su ostvarili na tržištu čitatelja i oglašavanja.

Financijski plan za 2012. nije donesen pravodobno i nisu donesene izmjene i dopune financijskog plana. Financijski izvještaji nisu dostavljeni Državnom uredu za reviziju u zakonskom roku. Ustanova nije donijela program informiranja sa specifikacijom troškova i nije Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske dostavljala propisana izvješća o radu i ostvarivanju programa s financijskim pokazateljima, iako je bila u obvezi, te je otežano praćenje trošenja sredstava iz donacija.

Sistematizacija nije usklađena sa stvarnim potrebama radnih mjesta. Kreditne kartice su korištene u osobne svrhe (podizanje gotovine na bankomatima i neopravdani računi).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Steinmeier: U Europi je upravo ‘suočavanje s teškoćama u prošlosti utrlo put u budućnost’

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija ne smije se izgubiti u bilateralnim razmiricama, rekao je u četvrtak u Zagrebu njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier nakon sastanka s hrvatskom kolegicom Kolindom Grabar-Kitarović s kojom se suglasio da se izgledi za još bolju bilateralnu suradnju otvaraju 2020. kada će obje zemlje predsjedati Europskom unijom.

Službeni posjet predsjednik Savezne Republike Njemačke počeo je u četvrtak svečanim dočekom u uredu predsjednice i razgovorom u četiri oka u kojem su oboje istaknuli  da dvije zemlje dijele stajališta u mnogim europskim pitanjima, snažno ih povezuje hrvatska zajednica u Njemačkoj, a još tješnje surađivat će kada budu svaka pola godine predsjedali Unijom.

Europska unija ne smije se “izgubiti u bilateralnim razmiricama”, rekao je Steinmeier u zajedničkoj izjavi novinarima s predsjednicom nakon sastanka.

Najmlađa članica Europske unije, Hrvatska je i “most” između europskog bloka i zemalja jugoistočne Europe s kojom je veže zajednička prošlost, rekao je.

Naravno u toj prošlosti bilo je i teških razdoblja, rekao je njemački predsjednik odaslavši tako poruku zemljama jugoistočne Europe (JIE) da prevladaju otvorena pitanja.

U Europi je upravo “suočavanje s teškoćama u prošlosti utrlo put u budućnost”, rekao je Steinmeier.

Njemački gost će u četvrtak posjetiti međunarodnu školu Eurocampus u kojoj pod istim krovom djeluju njemačka i francuska škola.

“To je lijep primjer pomirenja”, rekao je Steinmeier.

Hrvatska podupire euroatlantsku perspektivu svih zemalja JIE, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“U tom smislu želimo stabilnu jugoistočnu Europu, a posebno Bosnu i i Hercegovinu”, rekla je.

Najavila je da će za svog predsjedanja u prvoj polovici 2020. organizirati još jedan summit posvećen proširenju JIE.

Kalendar je predvidio da jedni iza drugih preuzmemo odgovornost, rekao je predsjednik Njemačke koja će Vijećem EU predsjedati iza Hrvatske, u drugoj polovici 2020.

“To je šansa da još bolje surađujemo na europskoj razini”, smatra Steinmeier.

Hrvatska ne zaboravlja ključnu potporu Njemačke 90-ih

Hrvatska predsjednica istaknula je da dvije zemlje dijele zajedničke europske vrijednosti i predanost snažnoj Europskoj uniji.

Hrvatska će uvijek pamtiti “ključnu ulogu Njemačke i drugih bliskih prijatelja tijekom borbe za opstojnost, posebice tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i ministra vanjskih poslova Hans-Dietricha Genschera, rekla je i naznačila da Zagreb računa na dalju potporu Njemačke.

Hrvatska cijeni “stalnu i snažnu” potporu Njemačke članstvu Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rekla je predsjednica.

Naglasila je da će EU “postati sigurnija i jača kada Hrvatska uđe u schengenski prostor”  i eurozonu.  “U tom pogledu računamo na potporu Njemačke”, rekla je Grabar-Kitarović dodala da Hrvatska već ulaže velike napore u učinkovit nadzor “najduže istočne vanjske granice EU”.

Njemačka je među najvažnijim gospodarskim partnerima Hrvatske. Ona je prvi vanjskotrgovinski partner, 4. po veličini inozemni ulagač te tradicionalno prva po broju turističkih posjeta, rekla je Grabar-Kitarović uz podatak da je lani 2,9 milijuna posjetitelja u Hrvatsku stiglo iz Njemačke.

Hrvatska želi povećati izvoz u Njemačku, rekla je.

Dvije zemlje surađuju u nizu područja, ali posebnost u bilateralnim odnosima su hrvatski građani u Njemačkoj i hrvatski građani njemačke nacionalnosti koji su “snažan most prijateljstva i spona”.

Hrvatska zajednica od 368.000 ljudi snažno je integrirana u Njemačkoj, rekla je predsjednica.

Na pitanje njemačkih novinara o iseljavanju iz Hrvatske predsjednica je ponovila da je demografija pitanje svih pitanja, da je mobilnost dobra, ali da treba stvoriti uvjete za povratak.

Izbori za EP odlučuju o budućnosti EU 

Steinemeier je istaknuo da je Hrvatska mlada članica, ali se u “srcu EU nastanila” kao most koji pomaže u prevladavanju teškoća između starih i novih članica.

Tu ulogu je ilustrirao primjerom “Inicijative tri mora” koju su neki u Europi tumačili kao pokušaj da se nove članice odmaknu od “stare Europe”.

Hrvatska je u samom početku rekla da se ta inicijativa ne smije zlorabiti u političke svrhe i pozvala je i druge države da joj se pridruže, a Njemačka to i učinila, rekao je Steinmeier.

Naglasio je u svojoj izjavi da je u Europi danas “puno toga na kocki”.

Zato izbori za Europski parlament u svibnju nisu “samo još jedni u povijesti”, jer oni će “odlučivati o različitim nacrtima za budućnost Europske unije”, rekao je.

Njedno od dvoje predsjednika nije željelo nagađati kakav će biti ishod sastanka Europskog vijeća kasnije danas u četvrtak i u petak u pogledu brexita.

Na pitanje kako će to utjecati na odluku o raspisivanju izbora za EP hrvatska predsjednica je rekla da ona izbore mora raspisati najkasnije do 26 ožujka.

Njemački predsjednik razgovarao je poslije u četvrtak i s predsjednikom parlamenta Gordanom Jandrokovićem, a osim Eurocampusa Steinmeier posjetit će i tvrtku „Rimac Automobili“ u Svetoj Nedelji. U petak boravi u Splitu gdje će se susresti s gradonačelnikom Splita Androm Krstulovićem Oparom i županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom, zatim s članovima udruga „Most“ i „ Pokret otoka“ te obići staru gradsku jezgru grada. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HSP AS pristupio Hrvatskim ‘suverenistima’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Hrvatska stranka prava Ante Starčević (HSP AS) pristupila je u četvrtak platformi Hrvatskih suverenista, potpisavši u Saboru Povelju o zajedništvu i političkoj suradnji Hrvatskih suverenista.

Saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović izrazio je zadovoljstvo što suverenisti rastu i što im se svakim danom pridružuje neka nova stranka, uvjeren kako će postati relevantan faktor na političkoj sceni.

Platformu Hrvatskih suverenista, uz HSP AS, čine Hrvatska konzervativna stranka, Hrast, građanske inicijative Hrvatski bedem i Istina o Istanbulskoj, udruge udovica poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata, te neke osobe iz političkog i javnog života.

Predsjednik HSP AS Hrvoje Niče istaknuo je kako im je plan sa suverenističkim snagama izaći na predstojeće izbore za Europski parlament, a potom i na predsjedničke i izbore za Hrvatski sabor sljedeće godine. Na izborima za Europski parlament, dodao je, očekuju jedan mandat.

Predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček istaknuo je kako mu je drago da se nakon desetljeća “odnarođene vlasti” hrvatskim građanima nudi suverenistička opcija.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić istaknuo je da će njegova stranka zajedno sa svojim političkim partnerima zastupati kršćanske vrijednosti i vjerodostojnost u političkom izričaju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari