Pratite nas

BiH

Fadil Novalić će biti federalni premijer!

Objavljeno

na

Dok se ne konstituira federalni Dom naroda i izabere predsjednik Federacije, a potom i mandatar za sastavljanje Vlade FBiH, razumljivo je da su pobjedničke stranke “zakopčane do grla” i drže u strogoj diskreciji imena kandidata za najviše pozicije u izvršnoj federalnoj vlasti.

Na kapaljku cure skrivane informacije i svi nekako čekaju pogodni proceduralni “tajming” za formalne objave odluka stranačkih tijela. Istodobno stranački lideri ne smiju biti zatečeni pa stoga i ne čudi da manje-više imaju u rukavu zgotovljene križaljke za raspodjelu čelnih pozicija u Vladi FBiH. Godinama se zna da je premijerska pozicija rezervirana za neku bošnjačku stranku, a s obzirom da je SDA uvjerljivi pobjednik listopadskih izbora, logično je da će ta stranka ponuditi svoga kandidata za vrlo osjetljivu i zahtjevnu fotelju predsjednika Vlade FBiH. Netom nakon proglašenja rezultata izbora, kada je postalo razvidno tko su pobjednici, zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović je obznanio kriterij da bi budući federalni premijer trebao biti neki ugledni i uspješni gospodarstvenik. Nerki tvrde kako je to bilo svojevrsno “eliminiranje” Adila Osmanovića, potpredsjednika SDA, često spominjanoga kandidata za tu odgovornu dužnost pa je automatski uslijedila “potjera” za tim fatalnim biznismenom, naravno bliskim SDA, ali i odanim Bakiru Izetbegoviću. Javna scena je u zadnje vrijeme bombardirana spekulacijama o mogućim kandidatima. U žrvnju su bili i Denis Zvizdić i Erdal Trhulj, ali i Fadil Novalić, gospodarstvenik iz Gradačca, navodno vlasnik nekoliko profitabilnih kompanija.

Tko je Novalić

Fadil_NovalicDoznaje se iz vrlo pouzdanih izvora iz samoga vrha SDA, kako je Bakir Izetbegović, jasno uz pristanak najbližih suradnika, dao zeleno svjetlo za Novalićevu kandidaturu za budućega federalnoga premijera. Navodno je Izetbegović iskoristio sav svoj autoritet da omekša i uvjeri Fadila Novalića u više entitetske i nacionalne interese jer, objektivno, grozno stanje u Federaciji s jako crnim financijsko-socijalnim prognozama nije nikakav motiv za gradnju političke karijere nekom uspješnom poduzetniku, a još manje neka potreba da se kompromitira i uvlači u moguću nepotrebnu blamažu.

No, Fadil Novalić je vojnik SDA, on je predsjednik Odbora za gospodarsko-financijsku politiku. Ne mora presudno značiti da je Novalić i službeno pristao, ali je indikativno da on navodno već uvelike radi na izradi programa rada Vlade FBiH s naglaskom na gospodarski oporavak i socijalnu stabilnost. Podsjećamo, Novalić se 2009. kao član stranke SDA spominjao kao kandidat za premijera Federacije Bosne i Hercegovine i tada se govorilo da ima odličan odnos s vlastima. Sa skupinom povezanih osoba je uspio izgraditi mrežu kompanija koje surađuju, bilo s Cimosom TMD ili automobilskom industrijom.
Jedna od njih je osnovana 2004. godine, TMD Group u vlasništvu Adema Hanića, koji također surađuje s Cimosom. Dio grupe TMD je tvrtka TMD Mibo, koja također radi za Cimos, a u njoj je direktor Hanićev brat Mersad Hanić. S Cimosom TMD je povezan i susjedni TMD Hanibal, na čelu sa Seadom Hanićem. Na istoj adresi kao i Cimos TMD sjedište u Gradačcu ima kompanija Supfina, u kojem je suvlasnica Novalićeva supruga.

Supfina je ispostava istoimene njemačke kompanije, koja se bavi proizvodnjom alata, ali među referencama na web stranici je na prvom mjestu naveden Cimos TMD. Fadil Novalić je zbog navodnih nepravilnosti u svibnju prošle godine smijenjen, uz spominjanje zlouporabe moći, a u Cimosu TMD su tim povodom izbili prosvjedi zaposlenika.

Cimos je u društvu iz Gradačca stopostotni vlasnički udio stekao prije deset godina. Danas, Cimos TMD, koji zapošljava oko 350 radnika, jedna je od najperspektivnijih tvrtki u Cimosu, i između ostalog, bavi se proizvodnjom dijelova za turbokompresore. Kćerinsko društvo iz BiH je prošle godine Cimosu isporučilo gotovo 56 milijuna eura robe. Ako Cimos uspije završiti prisilno poravnanje, planirano je da Gradačac postane jedan od tri ključna proizvodna središta Cimos grupe. To su uistinu blistave reference, ali voditi Vladu FBiH je posve drukčija matrica. To je daleko kompleksniji i trnovitiji posao, naročito u ovim sumornim vremenima, prepunih zamki i opterećen financijskom provalijom, što nalaže hrabrost i odlučnost, ali i balans oko socijalnoga tereta.

Vijeće ministara

Ako je, dakle, Fadil Novalić budući federalni premijer, golica pitanje tko će ispred SDA biti predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Nakon što je Asim Sarajlić svoju političku karijeru iznova locirao na šefovskoj poziciji u Klubu SDA u Zastupničkome domu Parlamenta BiH , knjiga je, barem po spekulacijama, spala na tri imena: na Adila Osmanovića, potpredsjednika SDA, dr. Halida Genjca, predsjednika GO-a stranke, i Denisa Zvizdića, kojeg se vidi kao pretendenta za mnoge važne funkcije, ali ga nigdje nema u službenoj kandidaturi. Po svim dostupnim informacijama, Izetbegović i Osmanović su postigli miroljubivi, dalekovidni, kompromis da Osmanović preuzme palicu od Vjekoslava Bevande, makar i neki visoki dužnosnici SDA daju velike šanse Halidu Genjcu. S obzirom da će Bevanda u fotelju Nikole Špirića u državnom Ministarstvu financija, preostaje da i HDZ BiH otvori karte oko federalnoga ministra financija. Navodno je sužen krug kandidata i ono što se za sada jedino pouzdano zna jest da budući ključar federalnoga proračuna dolazi iz zapadne Hercegovine.

Dnevni list/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sporazum Islamske zajednice s BiH ustvari je stvaranje islamske države BiH

Objavljeno

na

Objavio

Islamska zajednica u BiH jedina je vjerska institucija koja nema potpisan sporazum s državom BiH.  U predloženom osnovnom ugovoru između BiH i Islamske zajednice traže se privilegije – kako za samu instituciju, tako i za muslimanske vjernike.

Iako je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH to pitanje pokušao staviti na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, hrvatski i srpski članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović i Mladen Ivanić su na posljednjoj sjednici to odbili, piše Dnevnik.ba

BiH ima potpisane sporazume sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvu, a potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom na čekanju je već neko vrijeme zbog specifičnosti koje IZ BiH traži za muslimanske vjernike u našoj zemlji.

Dnevnik.ba je u posjedu sporazuma Islamske zajednice BiH i BIH iz kojeg  donosimo  ključne zahtjeve:

Vakufska imovina – područje cijele BiH? 

 „Bosna i Hercegovina jamči  Islamskoj zajednici nepovredivost prava vlasništva, upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, koja kao specifičan institut imovinskog prava neće biti narušena imovinskim i drugim zakonima Bosne i Hercegovine“

Primjerice, eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje neke autoceste koja spada u institut vakufske imovine ne bi bila moguća ako Islamska zajednica takvo što ne prihvati, što opet, nije posebno definirano ni određeno.  Za Islamsku zajednicu  ne bi vrijedio princip javnog dobra kao za obične građane BiH.

Urbanistički planovi gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice za gradnjom džamija  

„Pri izradi urbanističke regulative određenog područja, nadležni organi prostornog uređenja uvažit će prostorne potrebe Islamske zajednice za  izgradnjom vjerskih objekata na tom području.“

„Islamska zajednica odlučuje o potrebi izgradnje vjerskog objekta(…) na području cijele BiH, u skladu sa šerijatskim propisima o unutrašnjoj organizaciji i predlaže lokaciju, a nadležne vlasti BiH će to uvažiti ako se tome ne protive objektivni razlozi“.

Dakle, urbanistički i planovi prostornog uređenja gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice BiH za izgradnjom džamija, tekija, medresa, mesdžida i drugih objekata. Nije precizirano koji su to i kakvi  bi to bili eventualni „objektivni razlozi“ koji bi spriječili izgradnju islamskih vjerskih objekata.

Izravan utjecaj na pravosudne i policijske organe BiH  

 „U slučaju pokretanja sudske istrage protiv službenika Islamske zajednice zbog eventualnih krivičnih djela predviđenih krivičnim zakonom, sudske će vlasti BiH o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice.“

„U slučaju privođenja i zadržavanja vjerskog službenika, određivanja mjera pritvora ili alternativnih mjera pritvora, nadležna policijska uprava/tužilac  ili sud dužni su obavijestiti nadležno muftijstvo bez odlaganja.“

Islamska zajednica ustvari ovim zahtjevima izravno utječe na pravosudne i policijske organe u BiH, tijek i ishod istraga ili eventualnih sudskih postupaka  jer vjerske službenike Islamske zajednice kaznene odgovornosti ne amnestira njihov  vjerski poziv i oni, kao i svi građani BiH, odgovaraju prema ovozemaljskim zakonima, odnosno Kaznenom zakonu BiH.

Javni i privatni sektor: Džuma, hadž, halal prehrana, obavljanje molitvi na radnim mjestima, nikabi, burke, duge brade…

Islamska zajednica traži da se muslimanskim vjernicima u javnom i privatnom sektoru omogući pravo na klanjanje džuma-namaza, iftar tijekom Ramazana, pravo na odsustvo s posla zbog odlaska na hadž.

IZ BiH traži i  poštivanje prava vjernika na ispoljavanje molitve u javnom i privatnom sektoru kao što su obavljanje molitvi, izbor prehrane, odijevanja i izgleda u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima.

Tijekom Ramazana molitve se održavaju svakodnevno, a obavljanje džuma namaza je molitva petkom, odnosno, zajednički tjedni obred u džamiji u podne.

Međutim, takva prava, čak ni nedjeljom, nisu regulirana ni katoličkim ni pravoslavnim vjernicima. Također, pravo na stanku tijekom iftara  i sehura tijekom Ramazana je dio predloženog sporazuma. Katolički i pravoslavni vjernici imaju sličan mjesec, odnosno Korizmu koja je priprava za svetkovinu Uskrsa, ali im ovakvo što nije omogućeno.

Hadž je jedna od obveza muslimana – hodočašće u Meku što može trajati i do mjesec dana, a Islamska zajednica traži da se omogući pravo na odsutnost s posla u tom slučaju, i u javnom i privatnom sektoru.  Također, IZ BiH traži i obavljanja namaza na radnom mjesto što također nije slučaj s ugovorima Katoličke crkve, SPC-a i drugih vjerskih zajednica u BiH.

Prijeporno pitanje je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja.

Od izbora prehrane pa do odijevanja i izgledanja „u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima“. Prema sporazumu, osim hidžaba, burke i nikaba, ozakonile bi se i „duge brade“ i „kratke hlače“ koje nose pripadnici selefijskog- vehabijskog pokreta koji su nedavno u Graničnoj policiji BiH dobili pravnu bitku. Nikabi i burke, pa čak i hidžabi, u brojnim su europskim zemljama zabranjeni.

Ovim sporazumom muslimanski vjernici u BiH bili bi dodatno privilegirani, a državni i pravni subjekti u kojima rade imali dodatne financijske obveze.

K tomu, sporazumom kojeg je Islamska zajednica predložila poništeni bi bili  pojedini dosadašnji zakoni i pravne regulative institucija BiH, a u pitanje dovedena i njihova svjetovna pozicija.

Sporne su i odredbe vezane za obred  obrezivanja djece i osiguravanja zdravstvenih uvjeta za takvo što, kuhinje s halal prehranom koje bi morale biti otvorene u svim institucijama i privatnim tvrtkama, financijsko poslovanje same institucije IZ-a BiH, arhivske građe kojom raspolažu a koja samo privremeno može biti ustupljena iz, kako je navedeno, posebno važnih razloga, organima vlasti  BiH.

Također, Islamskoj zajednici jamči se pristup javnim RTV servisima u BiH, pravo na distribuciju knjiga, novina i drugih tiskovina, dok je primjerice, Katoličkoj crkvi u BiH pristup javnim medijima „omogućen“ a ne zajamčen.

BiH treba uskladiti svoje zakone sa zahtjevima Islamske zajednice? 

Ako se ovakav sporazum s Islamskom zajednicom BiH potpiše zakoni BiH se praktično moraju uskladiti s odredbama samog sporazuma jer Islamska zajednica kroz kompletan tekst predloženog sporazuma zahtjeva da se zakoni BiH urede prema njenim potrebama, ciljevima itd. dok su sporazumi s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnoj crkvom tek  načelno uredili i definirali  prava katoličkih i pravoslavnih vjernika u BiH.

Islamska zajednica BiH ovim sporazumom ustvari nalaže BiH da svoje zakone uskladi s njenim odredbama jer se nigdje ne poziva na zakone BiH i poštivanje pravnih legislativa BiH nego doslovce potpuno suprotno tražeći od institucija BiH da se u ovoj mjeri i na ovaj način prilagode njenim šerijatskim zakonima.

Cjelovit tekst sporazuma pročitajte na linku ispod:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Država BiH nikada nije zauzela službeno stajalište protiv gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je u utorak kako BiH nema jedinstveno stajalište oko gradnje Pelješkog mosta pa su neutemeljeni zahtjevi nekih od njenih dužnosnika da se taj projekt ne realizira dok se ne riješi granica s Hrvatskom odnosno uredi razgraničenje na moru kod Neumskog zaljeva.

“Predsjedništvo BiH nikada nije usvojilo zaključak ili neki drugi službeni akt u kojemu bi iznijelo jedinstveno stajalište države Bosne i Hercegovine a koje se odnosi na neslaganje s projektom Europske unije u Hrvatskoj oko izgradnje Pelješkog mosta i njegovo osporavanje u smislu da na bilo koji način ugrožava interese BiH”, stoji u izjavi koja je medijima dostavljena iz Čovićevog ureda u Sarajevu.

Čovićevo je tumačenje kako parlament BiH službeno nikada nije ni zatražilo obustavu izgradnje Pelješkog mosta jer je o tome odlučio samo Zastupnički ali ne i Dom naroda.

Ni Vijeće ministara BiH nikada nije osporilo realizaciju ovoga projekta.

“Javne reakcije, izjave i prethodna pisma pojedinih dužnosnika BiH različitim europskim institucijama i vladi Hrvatske samoinicijativni su akti i pokušaji komunikacije s institucijama drugih država i EU izvan okvira ustavno predviđenih nadležnosti, kojima se zadire u ovlasti drugih državnih tijela što nanosi nemjerljivu štetu BiH”, izjavio je Čović dodajući kako takvo djelovanje nema karakter ovlaštene međudržavne komunikacije pa stoga ne održava službena stajališta države Bosne i Hercegovine.

Čovićeva je ocjena kako je Hrvatska u prethodnoj komunikaciji usuglasila projekt s bosanskohercegovačkom stranom i u potpunosti uvažila sve tehničke zahtjeve koje su iznijeli eksperti i stručna tijela iz BiH.

Čović je u svojoj izjavi čestitao Hrvatskoj na potpisivanju ugovora i početku realizacije projekta izgradnje Pelješkog mosta.

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su u ponedjeljak u Dubrovniku ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama.

Nakon toga, iz BiH su stigle burne reakcije i stajališta kako se on ne može graditi prije utvrđivanja konačne granice BiH i Hrvatske.

Iz ureda predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića priopćeno je da se vlasti BiH protive gradnji Pelješkog mosta prije rješavanja graničnog pitanja s Hrvatskom i da je to nepromijenjeno stajalište već više od deset godina.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizidić najavio je kako će osobno tražiti od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska ne gradi Pelješki most sve dok se ne riješi otvoreno granično pitanje između dvije zemlje, te je potpisivanje ugovora nazvao “nekorektnim i nedobrosusjedskim postupkom”.

U utorak je Zvizdićev zamjenik i ministar financija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) upozorio kako je negativno Zvizdićevo reagiranje samoinicijativno pa time i štetno djelovanje koje ugrožava interese države koju predstavlja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati