Pratite nas

Intervju

Fakultet hrvatskih studija ponosno nastavlja svoju misiju

Objavljeno

na

EKSKLUZIVNO – Prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta hrvatskih studija, nakon što je Visoki trgovački sud u Zagrebu odbio žalbu ministrice Divjak protiv upisa Fakulteta u Sudski registar

Fakultet hrvatskih studija ponosno nastavlja svoju misiju

Razgovarao: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Gospodine dekane, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske presudio je kako je žalba ministrice Blaženke Divjak protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar neosnovana. Time je Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta postalo pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna.

Mi smo s velikim odobravanjem i olakšanjem dočekali konačnu potvrdu Visokoga trgovačkog suda. Sudsko Rješenje stavilo je točku na „i“ u, nadam se, posljednjem postupku osporavanja. To nije jedini napadaj kojim se pokušavalo Fakultet hrvatskih studija osporiti ili zaustaviti, nego je samo jedan u nizu sličnih pokušaja.

Ovim pravorijekom zapravo je otklonjen zadnji prigovor. Fakultet, njegovi studenti, njegovi zaposlenici i svi koji pozitivno podupiru njegovu djelatnost time su doživjeli svojevrsnu zadovoljštinu, a sve nas koji se pouzdajemo u pravnu državu to doista ispunjava radošću. Fakultet napokon može neometano nastaviti svoje djelovanje. Djelatnost Fakulteta na području visoke naobrazbe i znanosti toliko je dragocjena da zaslužuje potporu, a ne zaprjeke. Začudno je što neosnovani žalbeni prigovori dolaze od onih instancija koje su dužne podupirati djelatnosti Fakulteta.

U pitanju je proučavanje i nastava u području koje se odnosi na kulturološki profil i identitet Republike Hrvatske, hrvatskoga naroda, kako u domovini tako i iseljene Hrvatske. Zanimljivo je primijetiti kako su naši ljudi, osobito u iseljeništvu, izrazili čvrstu potporu i javno reagirali na očitu nepravdu. Mislim ipak da svi skupa imamo razloga optimistično gledati prema naprijed. Nadam se da će Fakultet uz najširu potporu još više unaprijediti svoju djelatnost.

Fakultet hrvatskih studija razvija se i postoji gotovo koliko i hrvatska država. On je odraz njezinih težnji i potreba. Usmjeren je na dobrobit hrvatskoga stanovništva, hrvatskoga naroda i hrvatskoga iseljeništva. Stoga je potpuno nepojmljivo i nečuveno da se tijela državne vlasti prema njemu ponašaju neprijateljski, kao što smo imali prigodu svjedočiti. Umjesto da Fakultetu pružaju potporu, da podupiru njegove programe i djelovanje, da izvlače korist od onoga zašto ovakva identitetska ustanova postoji, neki ga zapravo opstruiraju. Stoga, treba ustvrditi kako je to bilo nevjerojatno, besprimjerno ponašanje i nadati se da je to prošlost.

Želimo staviti točku na ono što je bilo te krenuti naprijed, prihvatiti se posla visokoga obrazovanja i znanosti. Neka se ono što je bilo više ne ponovi. Fakultet mogu napadati oni koji su protiv onoga zašto on postoji, ali ne i oni zbog kojih postoji. Današnja izjava ministrice Divjak da se sad može osnivati bilo koji fakultet bez ikakve kontrole države pokazuje kako ona isključivo sebe poistovjećuje s državom. Pa zar državu ne čine i tijela sveučilišta, i sudbena vlast koja je provjeravala valjanost prijave o upisu u registar ustanova, i Sabor koji određuje proračun sveučilištima i Vlada? Čini se da ministrici nije mjerodavan zakon prema kojemu je postupao Visoki trgovački sud nego je samo ona mjerilo zakonitosti. Za pravnu državu nije dobro kada se čelnik resora izvršne vlasti želi staviti iznad zakona i samovoljno arbitrirati.

Vidljivo je kako je nanesena šteta Fakultetu i studentima. Pisalo se svašta. Unošena je pomutnja. Može li se na ovakav način ponašati ministrica znanosti i obrazovanja jedne ozbiljne države?

Zanimljivo je u povodu ovoga vašega pitanja baciti pogled kako sam kao ministar znanosti i obrazovanja 2017. godine, upravo prema ustanovi Hrvatskih studija, na kojoj tada nisam bio ni zaposlen niti imao nekakav neposredan utjecaj, podupirao autonomiju Sveučilišta. A tadašnja zaposlenica Sveučilišta, profesorica Blaženka Divjak, sadašnja ministrica, u svojemu intervjuu u Jutarnjem listu, 28. ožujka 2017. godine dovodila je u pitanje pravo sveučilišnih tijela na autonomno ustrojavanje.

Smatram kako je doista nerazumljivo, ako se čelnici izvršne vlasti tako odnose prema sveučilišnoj ustanovi. Zbog bezrazložnih osporavanja Fakulteta tijekom siječnja nešto je niži interes maturanata za studiranje na Fakultetu hrvatskih studija nego lani. Tako je određena šteta nesumnjivo počinjena. No ipak se nadamo kako ćemo ovim konačnim otklanjanjem prigovora i potvrdom zakonitosti osnivanja ustanove uspjeti, ne samo vratiti zanimanje, nego da ćemo još više dobiti poticaja u daljnjem razvoju naše ustanove.

Bili su izrazito izraženi i „niski udarci“ od strane nositelja određenih dužnosti u Nezavisnom sindikatu znanosti i obrazovanja: Vilima Ribića, Igora Radeka, Vesnice Garašić i Ane Petošić. Ministrica očito nije bila usamljena? Je li u pitanju možda još nešto? Koja je bila uloga ministrice Divjak u nedavnim sindikalnim prosvjedima? U posljednje vrijeme čujemo i neke priče oko javnih nabava.

Ne bih previše ulazio u pozadinsku analizu. Međutim, činjenica je da se na razini osporavanja i opstrukcije Fakulteta dogodila neobična sprega čelnika Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja i resorne ministrice. Posrijedi je nešto što je, na prvi pogled, nerazumljivo. U pravilu se sindikat bavi zaštitom radnika i zaposlenika, a u ovom je slučaju na suprotnoj strani. Sindikat se nije založio za ugrožena prava zaposlenika. Oni su se mogli naći na ulici. Zaprepastilo me kada sam pročitao izjavu čelnika toga Sindikata Vilima Ribića koji je zatražio da država prestane financirati Fakultet hrvatskih studija. Neshvatljivo, ali to je činjenica. Očito ima razloga koje možemo promatrati kroz povijest odnosa. Taj je Sindikat pokrenuo i organizirao nezakoniti štrajk na Hrvatskim studijima i borio se protiv zapošljavanja na toj instituciji. To je suprotno od onoga što je sindikalni poziv. Na kraju je doživio nešto što se rijetko događa, Sindikat je osuđen da plati naknadu štete koju je nanio Hrvatskim studijima. No, smatram da se unatoč takvim spregama Fakultet hrvatskih studija potvrdio te da će moći razviti svoju djelatnost i promicati identitetska pitanja oblikujući svoj zamišljeni kulturološki profil.

Poznato je da je Fakultet hrvatskih studija i dok je bio u drugim organizacijskim oblicima imao posebnu zadaću održanja i razvijanja nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Nije li ovo bio samo još jedan neuspjeli pokušaj onih koji ideološki ne žele da Fakultet nastavi ispunjavati svoju zadaću ili je to samo orkestrirana i umrežena skupina ljudi koji gledaju svoje osobne interese ili možda čak oboje?

Moguće je to povezati. Ali u svakom slučaju riječ je o još jednom neuspjelom pokušaju. Nadamo se da će nakon svega na kraju ipak izvući zaključak kako bi bilo uputno posvetiti se vlastitom poslu i nadležnosti, a ne neosnovano osporavati i progoniti ustanovu koju bi zapravo trebalo podupirati. U prvom dijelu pitanja naznačili ste koliko je vrijedna i dragocjena djelatnost kojom se bavi Fakultet. Zbog nje je osnovan, na njoj ima puno posla za mnoge. Tu vrijednu djelatnost treba unaprjeđivati kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Na katedrama, prije svega slavističkim i kroatističkim, koje u nekim dijelovima svijeta nailaze na poteškoće i zbog ušteda ili drugih razloga smanjuju djelatnost. Negdje se čak zatvaraju. Zato ih je dužna podupirati u prvom redu matična zemlja. I mi smo kao sveučilišna ustanova posvećeni toj zadaći. Željeli bismo na tome raditi i očekujemo pomoć svih, a prije svega državnih institucija u ostvarivanju tih vrijednih zadaća.

Cijelo vrijeme odgovarate na pitanja s određenom dozom optimizma. Da je taj optimizam opravdan govore i činjenice da je Fakultet hrvatskih studija prije nekoliko dana posjetio predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, ugledni pravnik iz Kanade Ivan T. Grbešić. Nakon posjeta on je na svom Facebook-profilu napisao kako Hrvati izvan RH sa zanimanjem prate događanja vezana za ovu ustanovu te kako, prije svega gledaju i imaju poseban interes i pokazuju ga za studij hrvatskoga iseljeništva te doktorski studij povijesti. Mi vidimo da su Hrvati iz dijaspore pokazali i potporu Fakultetu. Nedavno iz Australije, pa iz SAD-a, sada iz Kanade. Tijekom posljednjih dana vidi se zainteresiranost ljudi. Nije li to ono najvažnije i nije li to ono što ovom fakultetu daje opravdanost postojanja?

To je ono što nas obvezuje. Doista sam bio dirnut pažnjom kojom Hrvati u izvandomovinstvu prate rad i brinu za sudbinu naše ustanove. Ponajprije valja istaknuti pozitivne odjeke i izraze potpore uglednih predstavnika hrvatske iseljeničke zajednice na raznim kontinentima. Spomenuo bih posebice pisma upućena predsjedniku Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreju Plenkoviću prof. dr. sc. Ante Čuvala, bivšega predsjednika Udruge za hrvatske studije u Americi, te gospodina Stjepana Asića, predsjednika Hrvatsko-australskoga kongresa.

Naposljetku je gospodin Ivan T. Grbešić u svojstvu predsjednika Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske i osobno došao u posjet Fakultetu. Nismo se prije poznavali nego mi se izravno javio kao dekanu. Pisao je da dolazi u Hrvatsku te da posebice želi posjetiti Fakultet hrvatskih studija, upoznati se sa stanjem i izraziti potporu. Potvrdio je koliko važnu misiju ima naša ustanova za Hrvate u iseljeništvu. Osobitost je te misije ne samo u poučavanju studenata, nego joj pripada znatna uloga u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske.

Gospodin Grbešić impresionirao je moje suradnike i mene svojim otvorenim nastupom i svojim zalaganjem koje pokazuje na raznim stranama svijeta, putujući od Kanade i Sjeverne Amerike do Europe, Južne Amerike i Australije, u osobnom poslanju njegovanja i čuvanja hrvatskoga identiteta i promicanja kulturnih vrijednosti. Radi se o čovjeku koji je rođen u Kanadi. Premda je rođeni Kanađanin, koji se obrazovao u engleskom govornom području, nije zanemario materinji jezik nego govori biranim i njegovanim hrvatskim jezikom. Uzoran je primjer kako se prema vlastitom identitetu može pozitivno odnositi i u posve udaljenoj zemlji. To nam svima skupa daje snage da stvari promatramo u pozitivnom svjetlu. Nastojeći unaprijediti naš Fakultet, dajemo zacijelo vlastiti prinos očuvanju i promicanju hrvatskoga identiteta, hrvatskoga jezika, duhovnoga stvaralaštva, kulturnih dobara u širem europskom i svjetskom obzoru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Intervju

Generalni direktor hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković – vodnokomunalni projekti u Slavoniji

Objavljeno

na

Objavio

Tradicija vodnog gospodarstva u Hrvatskoj je iznimno bogata, ove godine Hrvatske vode obilježavaju 144 godine upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj čime se rijetko koja institucija u Hrvatskoj može pohvaliti. Jesmo li uspješni u gospodarenju vodnim resursima i održivom upravljanju?

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj se voda pije iz slavine. Voda je naš kapitalni resurs, a generacije stručnjaka predano rade da taj resurs ostavimo u nasljeđe budućim generacijama.

Tradicija vodnog gospodarstva potječe upravo iz Slavonije. Biskup i vizionar Josip Juraj Strossmayer davne 1876. godine osnovao je Društvo za regulaciju rijeke Vuke što se smatra i temeljem modernog organiziranja sustava vodnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Društvo za regulaciju rijeke Vuke koje je utemeljio Strossmayer nastalo je na dobrovoljnoj osnovi jer se pokazalo da se isplati ulagati u vodnogospodarske sustave i da su štete od poplava uvijek veće od potrebnih ulaganja. Iz tog razloga neprekidno se održava postojeći melioracijski sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina kao i sustav obrane od poplava s obzirom da su u posljednje vrijeme sve učestalije ekstremne hidrološke prilike koje rezultiraju novim povijesnim maksimalnim vodostajima.

Hrvatska dakle ima dugu tradiciju i velika iskustva u obrani od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, a njezinim stručnjacima različitih profila koji se bave ili će se u budućnosti baviti takvim poslovima predstoje veliki izazovi zbog stalnog intenziviranja hidroloških ekstrema.

Posljednje četiri godine Hrvatska je, unatoč ekstremnim hidrološkim promjenama, prošla bez poplava, iako su još uvijek svježa sjećanja na županjsku Posavinu i katastrofalnu poplavu koja je pogodila stanovnike tog područja 2014. godine. Jesu li stanovnici Gunje i Račinovaca sada sigurni?

Nasip uz rijeku Savu u županjskoj Posavini koji je 2014. godine popustio i poplavio brojne domove tamošnjih stanovnika se obnavlja na čemu predano rade domaće, uglavnom slavonske građevinske tvrtke. Vrijednost radova modernizacije lijevoobalnih nasipa je 370 milijuna kuna od čega 85 posto pokriva Europska unija bespovratnim sredstvima. Nasip će biti ojačan na potezu od Nove Gradiške do granice sa Srbijom u duljini od čak 172 kilometra, odnosno obuhvaća Brodsko – posavsku i Vukovarsko – srijemsku županiju. Radi se na trenutačno devet dionica, a kako bi sve bilo završeno najkasnije za tri godine. Apsolutne sigurnosti od poplava nema, posebno kada uzmemo u obzir sve učestalije klimatske promjene, ali radimo sve što možemo kako se tragični događaji u Gunji i Račinovcima više nikada ne bi ponovili.

Slavonija se susrela s problemima povećane koncentracije arsena u vodi za ljudsku potrošnju. Je li danas konzumacija vode na tom području sigurna za građane?

Posebna važnost pridaje se i osiguranju ispravnosti vode za piće u skladu s najstrožim standardima i svim europskim direktivama te je nedavno u probni pogon pušten uređaj za dvostupanjsku filtraciju u Vodovodu Osijek vrijedan 66,2 milijuna kuna, a koji će dugoročno osigurati ispravnost vode za piće po pitanju arsena.

Grade se i magistralni cjevovodi koji će omogućiti dopremu vode s crpilišta Sikirevci čime će se također trajno riješiti problem arsena na područjima kojima vodu isporučuje Vinkovački vodovod. Prethodno smo riješili problem arsena u Komletincima na području grada Otoka, a upravo gradimo cjevovode koji će trajno riješiti problem arsena na području općina Vrbanja i Drenovci.

Isto tako, realizacijom EU projekta aglomeracije Semeljci osigurat će se dobava vode u općini Semeljci iz crpilišta Trslana pored Đakova. I na taj način praktično ćemo u cijelosti riješiti pitanje arsena u vodi za ljudsku potrošnju na području cijele Slavonije, iako, treba podsjetiti da je arsen u Slavoniji prirodnog porijekla i nije rezultat nekog kemijskog zagađenja.

Značajan je napredak ostvaren i kroz navodnjavanje poljoprivrednih površina. Znači li to i da će hrvatski poljoprivrednici i njihovi proizvodi biti konkurentniji na tržištu?

Stabilnost i neovisnost svake države vežemo i uz osiguranje vlastitih izvora proizvoda za prehranu i njihovu preradu. Stabilna i uspješna poljoprivredna proizvodnja vezana je uz osiguranje dovoljnih količina vode. Značenje je brojnih akumulacija da će smanjiti rizik od pojave poplava, a ujedno će omogućiti razvoj navodnjavanja te korištenje tih vodnih građevina za potrebe sporta i rekreacije naših građana. Istovremeno, značajna sredstva se ulažu u razvoj sustava navodnjavanja na području Slavonije. Prije nekoliko godina smo završili i dovodni melioracijski kanal za Biđ – bosutsko polje kojim je moguće upuštati vode rijeke Save za potrebe osiguravanja dovoljnih količina vode za daljnji razvoj navodnjavanja. Za tu namjenu potrošeno je 500 milijuna kuna, a omogućava navodnjavanje na izgrađenim sustavima Blato-Cerna i Sopot te u budućnosti sustava Ervenica i Lipovac. Ukupna vrijednost posljednja četiri projekta na području Vukovarsko – srijemske županije iznosi više od 200 milijuna kuna.

Navodnjavanje je omogućeno i na području Osječko – baranjske županije. Prethodno je izgrađen lateralni kanal Kneževi Vinogradi – Zmajevac i sustav navodnjavanja u Baranji na 5000 hektara, ukupne vrijednosti 130 milijuna kuna, a priprema se gradnja dodatna 3 sustava: „Poljoprivredni institut Osijek“, „Mala šuma, veliki vrt“ te „Budimci – Krndija“. Ukupna vrijednost sustava je 50 milijuna kuna. Također, u suradnji s Osječko – baranjskom županijom ulažu se dodatna sredstva u visini od gotovo 20 milijuna kuna za potrebe razvoja navodnjavanja na području Puškaša u Baranji. Realizacija četiri sustava omogućit će navodnjavanje 1834 hektara u Osječko – baranjskoj županiji, a što je od iznimnog značaja za domaću poljoprivredu. Na ovaj način hrvatskim poljoprivrednicima daje se prilika da ostanu u Slavoniji, uspiju dovoljno zaraditi za svoju obitelji, ali i da mogu biti konkurentni na tržištu. Naravno, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila uspješna za što više naših poljoprivrednika, u sustave navodnjavanja potrebno je i nadalje ulagati i razvijati ih.

Nismo zaboravili ni Brodsko – posavsku županiju za koju je navodnjavanje također iznimno važno. Tako se kod Davora gradi sustav za navodnjavanje Orubica, a značajna ulaganja u navodnjavanju su i u Virovitičko – podravskoj županiji gdje su izgrađeni sustavi Kapinci – Vaška, Novi Gradac – Detkovac koji je u izgradnji te upravo otvoreni sustav Đolta. Ovaj mjesec se također očekuje objava natječaja za izgradnju druge faze sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška za što je iz Programa ruralnog razvoja osigurano 37 milijuna kuna, a obuhvaćat će novih 750 hektara poljoprivrednih površina koje će se moći navodnjavati što će uskoro omogućiti korištenje gotovo 3000 hektara navodnjavanih površina u Virovitičko – podravskoj županiji. Pored navedenih projekata, Hrvatske vode pripremaju još desetak novih projekata navodnjavanja na području Slavonije koji će se financirati iz Programa ruralnog razvoja za sljedeće programsko razdoblje 2021.-2027.

Vodnokomunalni sektor definitivno ima najveću ulogu po broju europskih projekata, a koji, kada je riječ o milijardama bespovratnih sredstava koje bi se mogle uložiti na području Republike Hrvatske, značajno mogu utjecati i na gospodarske prilike u zemlji. Koliko je takvih projekata u Slavoniji?

U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. do sada je u vodnokomunalnom sektoru odobreno 59 projekata ukupne vrijednosti 24,3 milijarde kuna s PDV-om od čega udio EU sufinanciranja iznosi 13,6 milijardi kuna te se na taj način velika sredstva ulažu u razvoj vodnokomunalnih projekata, odnosno rješavanja sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i sustava javne vodoopskrbe te je, samo na području Osječko – baranjske županije,  omogućeno korištenje 2 milijarde kuna uz sufinanciranje Europske unije u prosječnom iznosu od 70 posto. Ti se projekti realiziraju u Osijeku, Valpovu, Belišću, Đakovu, Belom Manastiru, Našicama i Semeljcima, a u visokoj fazi pripreme je i projekt Đurđenovac – Sušine.

Inače, ukupna vrijednost odobrenih EU projekata u pet slavonskih županija iznosi 4,7 milijardi kuna s PDV-om, a bespovratna europska sredstva 3,8 milijardi kuna.

Velika pažnja posvećuje se ulaganjima u razvoj vodnokomunalne infrastrukture i na područjima izvan velikih aglomeracija, odnosno i na područjima manjih općina i naselja, a kako bi omogućili stanovnicima manjih općina što bolje uvjete života i daljnji ostanak u mjestima u kojima žive te su nedavno u Osijeku, u Osječko – baranjskoj županiji, potpisani ugovori za izgradnju sustava javne vodoopskrbe i odvodnje vrijedni gotovo stotinu milijuna kuna.

Primjetno je da su vizure gradova uz rijeke sve uređenije. O čemu se točno radi?

Uređujemo obaloutvrde, odnosno radimo na stabilizaciji obale i obalnog pojasa, primjerice u Slavonskom Brodu završeni su radovi na izgradnji 600 metara obaloutvrde i šetnice, kao i obrambenog zida i šetnice na savskom nasipu u Davoru. U Vukovaru na Dunavu i rijeci Vuki uređujemo obale unutar samog centra grada Vukovara, a namjeravamo obalom Dunava spojiti Vukovar s Vučedolom. Također, grade se i nove obaloutvrde i šetnice u Osijeku čime će se omogućiti spajanje Gornjeg i Donjeg grada i formiranja jedinstvene šetnice u duljini od 6 kilometara. Na taj način građani će imati priliku slobodno vrijeme kvalitetno provesti uz šetnju i pogled na rijeku Dravu.

Namjera je i uređenje Bosuta u Vinkovcima i Ođenice u Virovitici te isto tako omogućiti gradnju šetnica i biciklističkih staza u ostalim gradovima uz rijeke, a naravno u koordinaciji s gradovima i jedinicama lokalne samouprave ujedno izgraditi urbanu komunalnu infrastrukturu (rasvjetu, odmorišta, hortikulturu). Na taj način Hrvatske vode žele promovirati rijeke koje su naš kapitalni resurs te omogućiti građanima da uživaju u prirodnim blagodatima naših rijeka, ujedno ih sačuvati i za generacije koje tek dolaze. Hrvatske rijeke su u dobrom stanju, a zajedno se moramo potruditi da takve i ostanu.

Ipak, glavni cilj je pružiti sigurnost građanima od poplava. Posljednjih godina značajno su smanjeni rizici od poplava na području Slavonije, unatoč ekstremnim hidrološkim prilikama, a zahvaljujući dobrom održavanju i dogradnji sustava zaštite od štetnog djelovanja voda. Iz tog razloga priprema se i gradnja brojnih novih retencija i akumulacija, primjerice akumulacije Kamensko u Požeško – slavonskoj županiji, akumulacije Miletinac i drugih akumulacija na području Virovitičko – podravske županije kao i retencija Glogovica i Rešetarica na području Brodsko – posavske županije. U gradnji su akumulacija Švajcarija blizu Đurđenovca, a upravo je dovršena akumulacija Kešinci u Semeljcima nedaleko Đakova.

Svakom projektu posvećujemo iznimnu pažnju jer smo svjesni da time unapređujemo vodno gospodarstvo vodeći računa o zaštiti okoliša, ali ujedno osiguravamo zaštitu i kvalitetan život našim građanima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Petar Škorić: Split i Dalmacija veća sada su, ali uskoro će biti još i više – jedno veliko gradilište

Objavljeno

na

Objavio

Intervju – Petar Škorić, predsjednik GO HDZ a Split i kandidat za Sabor na listi HDZ-a u X. Izbornoj jedinici

Iako se stječe dojam kako je Petar Škorić već dugo na političkoj sceni on, ipak, pripada mlađoj generaciji hrvatskih političara. Međutim, u politici je aktivan još od srednjoškolskih dana kada se 1989. priključio mladeži HDZ-a. Sada već s ozbiljnim političkim stažom i iskustvom iz proteklog mandata u Hrvatskom saboru za naš portal sumira učinjeno, ono što je trebalo učiniti a nije se stiglo ili moglo te najvljuje za što će se zalagati ukoliko ponovno bude izabran za saborskog zastupnika.

Kako bi se Petar Škorić u najkraćim crtama predstavio čitateljima našeg portala.

Rođen sam 1972. u selu Rošnjače,  Tomislavgrad. Odrastao sam u Splitu gdje sam završio srednju školu.  Poslije sam završio Pravni fakultet u Splitu, te Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Moja generacija je imala tu čast, ali i nesreću da je ratom morala izboriti slobodu pa sam kao i tisuće mladića moje generacije i ja te 1991. krenuo u obranu domovine. Poslije rata sam se sam zasnovao obitelj, danas sam sretno oženjen i ponosni otac dvojice mladića.

U politiku ste ušli dosta rano, danas ste predsjednik HDZ-a Split, bili ste i saborski zastupnik u proteklom mandatu?

Moju generaciju i mene osobno na bavljenje politikom je potakao val demokratskih promjena i povijesni trenutak stvaranja demokratske Hrvatske. U tom trenutku prepoznao sam prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i HDZ kao jedinu opciju koja može ostvariti san hrvatskog naroda o neovisnosti i nacionalnoj suverenosti. Tada sam se još kao srednjoškolac priključio HDZ-u kao pokretu koji je predvodio ideju i borbu za samostalnu Hrvatsku.

HDZ je ostao moj jedini izbor još od tada, već više od tri desetljeća. Zahvalan sam obitelji i prijateljima što imaju razumijevanja za moj angažman u politici i prate me na mom putu. Čovjek teško može nešto učiniti sam, a ja sam zahvalan što sam u bližnjima imao neupitnu podršku. Poslije sam obavljao više stranačkih funkcija, a bio sam i član prošlog saziva Hrvatskog sabora.

Ono što je manje poznato je kako vi obnašate i dužnost ravanatelja Županijske uprave za ceste? Kako spojiti politiku i cestogradnju i što su vam najveća postignuća u mandatu na čelu ŽUC-a Splitsko dalmatinske županije?

U protekle četiri godine tim ljudi kojima ravnam obnovio je i izgradio preko 100 km županijskih i lokalnih cesta. Upravljamo s preko 1700 kilometara cesta na našem području. Dio sredstva osiguravamo iz vlastitog proračuna, a dio povlačimo iz europskih fondova. Cilj nam je ravnomjeran razvoj cestovne mreže i infrastrukture na cjelom našem području. Takav posao nužno vas upućuje na kontakte s ljudima na terenu, načelnicima i gradonačelnicima, ali s građanima, preko kojih dobivate najbolji uvid u sve njihove probleme. Iskustvo iz ŽUC-a svakako mi je pomoglo i kod lobiranja za najveće infrastrukturne projekte na području Splita i Dalmacije. Riječ je o zaobilaznici Splita te brzoj vezi Splita sa zračnom lukom. Prometnim rješenjima poboljšati ćemo protočnost prometa iz centra Splita, kao i osigurati bolju povezanost sa Solinom i Zračnom lukom Split. Kreće izgradnja splitske zaobilaznice Mravince – TTTS, a realizirati ćemo pripremljene projekte raskrižja Širina i čvora Stobreč, izgraditi prometnicu Split-Omiš, kao i nastaviti gradnju prometnica prema Sinju, Imotskom i susjednoj BiH. Ukratko, Split i Dalmacija veća sada su, ali uskoro će biti još i više – jedno veliko gradilište. Ponosaan sam što sam i ja dao mali doprinos toj graditeljskoj i prometnoj renesansi.

Kandidat ste na listi HDZ-a u X. Izbornoj jedinici za saborskog zastupnika. Zašto mislite da HDZ zaslužuje još jednu priliku da vodi RH?

Hrvatska demokratska zajednica i ova Vlada su pokazali zrelost, znanje i odgovornost u svim krizama koje su pogodile našu državu u posljednje četiri godine. Ta odgovornost je vidljiva u makroekonomskim i ukupnim gospodarskim rezultatima, kao i brojnim postignućima na vanjskopolitičkom planu. Ova Vlada je vodila i vodi Hrvatsku u najtežem javnozdravstvenom izazovu, pandemiji covid19 virusa i upravo odgovornošću cijele Vlade Hrvatska je danas među najsigurnijim državama u Europi. Predstoje nam brojni novi izazovi, a na te izazove će znati odgovoriti samo HDZ. Hrvatski narod zna da političko eksperimentiranje ne može donijeti ništa dobro i da može ugroziti sve ovo što smo gradili posljednje četiri godine – sve rezultate i uspjehe koje smo zajedno ostvarili. Naš program je #SigurnaHrvatska, a taj cilj postižemo stručnošću, znanjem i odgovornošću. Hrvatska se nalazi u dobrim, ali prije svega u sigurnim rukama. Naši sugrađani u to su se uvjerili u ovim turbulentnim i kriznim vremenima. Uspješno smo obranili zdravlje naše nacije i korona milijardama spasili preko pola milijuna radnih mjesta u privatnom sektoru. Ovo nije vrijeme za eksperimente, za nesigurne i neiskusne ljude bez plana, za ljude koji ni sami ne vjeruju u vlastiti uspjeh. Hrvatskoj treba sigurnost.

Kada govorite o sigurnosti, podsjetit ću vas kako je bilo puno povika kako policija nije u stanju zaštititi državnu granicu uslijed migrantske krize, čak se tražilo i raspoređivanje vojske u graničnom pojasu?

Ta primjedba jednostavno ne stoji. Hrvatska ima jednu od najsigurnijih granica u Europi, a za to redovito dobivamo priznanja od vodećih europskih političara. Granična i temeljna policija danas su opremljeni modernim termalnim sustavima za nadzor granice, vozilima, osobnom opremom, helikopterima i bespilotnim sustavima. Niti jedna vlada prije nas nije toliko ulagala u sigurnost naših granica i naroda. Što se tiče naše vojske, redarstvene zadaće nisu u njenom opisu posla. Međutim, popravili smo materijalni status naših vojnika, povećali obrambeni proračun i svake godine uvodimo nove sustave u našu vojsku. Od obalnog ophodnog broda, novih haubica, protuoklopnih sustava, besposadnih sustava… HV će biti dobro opremljena i visoko mobilna vojska s izvrsnim časnicima i vojnicima. To je opredjeljenje ove vlade i to ćemo realizirati.

 Ima i onih koji vam zamjeraju neodlučnost u zaštiti nacionalnih interesa?

Duboko sam uvjeren kako smo radili najbolje što smo mogli u zadanim uvjetima i okolnostima. Vlada je na najbolji  mogući način pozicionirala Hrvatsku u Europskoj uniji i međunarodnim institucijama. Pa naša bivša ministrica je glavana tajnica Vijeća Europe. Hrvatska nikada nije imala bolji položaj i ugled u međunarodnoj zajednici, a to nam omogućava da pomognemo i našem narodu u Bosni i Hercegovini da se izbori za ravnopravnost i konstitutivnost koja mu pripada.

Kada smo kod Bosne i Hercegovine, kako gledate na sadašnje izazove koji su pred Hrvatima? Često ste istupali kako bi upozorili na neprihvatljivo urušavanje ustavnih prava Hrvata u BiH….

Nastavit ćemo podupirati nastojanja Hrvatu u BiH da se izbore za ravnopravnost i konstitutivnost na razini Federaciji Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine. Pred hrvatskim narodom u BiH ključno je razdoblje u kojem s ostalim konstitutivnim narodima, a pod pokroviteljstvom Međunarodne zajednice, treba dogovoriti izmjenu Izbornog zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Republika Hrvatska redovito upoznaje sva tijela Europske unije i Međunarodne zajednice s neravnopravnim položajem Hrvata u BiH, a kontinuiran rad na upoznavanju tijela EU sa stanjem u BiH urodio je s nekoliko rezolucija u Europskom parlamentu koje su redom osudile centralizam i separatizam u BiH te potvrdile kako je budućnost BiH u federalizmu kojeg zagovaraju i predstavnici Hrvatskog Narodnog Sabora BiH. Vlada RH je zadržala principijalan stav kod problema legitimnog predstavljanja Hrvat u BiH i taj stav je prepoznat od Međunarodne zajednice koja u posljednje vrijeme vrši sve veći pritisak kako bi do dogovora naroda u BIH u konačnici i došlo. Da je dogovor moguć pokazuje i primjer Mostara, gdje su lideri konačno dogovorili izmjene statuta nakon punih 12 godina što će rezultirati izborima u ovom gradu nakon dugog perioda. Međutim, da nije bilo ustrajne politike Vlade RH, zacrtane i kroz Saborsku Deklaraciju, teško bi došlo do dogovora. I u budućnosti nam ostaje obveza skrbiti za budućnost Hrvata u BiH, to je obveza koju smo ugradili u naš Ustav i nikada od nje nećemo odustati.

Nismo završili izgradnju države sve dok cjelokupan hrvatski narod ne bude uključen u hrvatsku političku naciju. Hrvatima izvan Hrvatske ne pomaže vika, galama i status žrtve. To ih uništava. Hrvatima izvan Hrvatske može koristiti samo snaga, moć i vlast u Republici Hrvatskoj, vlast a ne oporba, HDZ a ne ljevica, HDZ a ne egzibicionisti s nejasnim ciljevima. Slaba vlast je slaba Hrvatska, slaba Hrvatska je nestanak Hrvata izvan Hrvatske. Bez autoriteta u EU i NATO Hrvatska ne može pomoći Hrvatima u BiH. Zato je histerija protiv EU vrlo opasna, nerazumna i izravno šteti hrvatskom narodu.

To sve lijepo zvuči, ali Hrvatima u BiH prijeti demografski slom. Iseljavanje i nizak natalitet doslovno su prepolovili hrvatski živalj u BiH. Kako zaustaviti te trendove ili ih preokrenuti?

Prije svega treba kazati kako je za Republiku Hrvatsku od vitalnog nacionalnog interesa opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Također, ne treba smetnuti s uma kako su Hrvati u BiH, velika većina, i građani Europske unije. To nam otvara brojne mogućnosti u podizanju kvalitete života kod našeg naroda u BiH. Republika Hrvatska i dalje će ulagati u primarne zdravstvene, obrazovne i kulturne institucije Hrvata u BiH. Međutim, članstvo u europskoj uniji omogućava nam da osmislimo i projekte kako bi se popravio materijalni položaj našeg naroda s druge strane granice. Osiguramo li poslove za naše ljude mislim da će se i valovi iseljavanja zaustaviti. Tu postoji dosta prostora za razne projekte prekogranične suradnje, ali bi trebalo razmisliti i o osnivanju neke vrste HBOR-a za Hrvate u BiH. Kreditne institucije koja bi financirala gospodarske projekte po simboličnim kamatnim stopama

Za kraj, što očekujete od izbora? Hoće li HDZ biti pobjednik izbora i s kim će sastavljati vladu?

Ono što je sasvim sigurno je da će HDZ biti pobjednik izbora a Andrej Plenković i naredni mandat na čelu Vlade RH. Treba pričekati konačne rezultate kako bi se vidjelo tko će biti u poziciji da pregovara o koaliciji. Hrvatskoj je potrebna jaka i stabilna, nacionalno orjentirana vlada spremna odgovoriti na sve izazove koji pred njom stoje na gospodarskom i nacionalnom planu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari