Pratite nas

Intervju

Fakultet hrvatskih studija ponosno nastavlja svoju misiju

Objavljeno

na

EKSKLUZIVNO – Prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta hrvatskih studija, nakon što je Visoki trgovački sud u Zagrebu odbio žalbu ministrice Divjak protiv upisa Fakulteta u Sudski registar

Fakultet hrvatskih studija ponosno nastavlja svoju misiju

Razgovarao: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Gospodine dekane, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske presudio je kako je žalba ministrice Blaženke Divjak protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar neosnovana. Time je Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta postalo pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna.

Mi smo s velikim odobravanjem i olakšanjem dočekali konačnu potvrdu Visokoga trgovačkog suda. Sudsko Rješenje stavilo je točku na „i“ u, nadam se, posljednjem postupku osporavanja. To nije jedini napadaj kojim se pokušavalo Fakultet hrvatskih studija osporiti ili zaustaviti, nego je samo jedan u nizu sličnih pokušaja.

Ovim pravorijekom zapravo je otklonjen zadnji prigovor. Fakultet, njegovi studenti, njegovi zaposlenici i svi koji pozitivno podupiru njegovu djelatnost time su doživjeli svojevrsnu zadovoljštinu, a sve nas koji se pouzdajemo u pravnu državu to doista ispunjava radošću. Fakultet napokon može neometano nastaviti svoje djelovanje. Djelatnost Fakulteta na području visoke naobrazbe i znanosti toliko je dragocjena da zaslužuje potporu, a ne zaprjeke. Začudno je što neosnovani žalbeni prigovori dolaze od onih instancija koje su dužne podupirati djelatnosti Fakulteta.

U pitanju je proučavanje i nastava u području koje se odnosi na kulturološki profil i identitet Republike Hrvatske, hrvatskoga naroda, kako u domovini tako i iseljene Hrvatske. Zanimljivo je primijetiti kako su naši ljudi, osobito u iseljeništvu, izrazili čvrstu potporu i javno reagirali na očitu nepravdu. Mislim ipak da svi skupa imamo razloga optimistično gledati prema naprijed. Nadam se da će Fakultet uz najširu potporu još više unaprijediti svoju djelatnost.

Fakultet hrvatskih studija razvija se i postoji gotovo koliko i hrvatska država. On je odraz njezinih težnji i potreba. Usmjeren je na dobrobit hrvatskoga stanovništva, hrvatskoga naroda i hrvatskoga iseljeništva. Stoga je potpuno nepojmljivo i nečuveno da se tijela državne vlasti prema njemu ponašaju neprijateljski, kao što smo imali prigodu svjedočiti. Umjesto da Fakultetu pružaju potporu, da podupiru njegove programe i djelovanje, da izvlače korist od onoga zašto ovakva identitetska ustanova postoji, neki ga zapravo opstruiraju. Stoga, treba ustvrditi kako je to bilo nevjerojatno, besprimjerno ponašanje i nadati se da je to prošlost.

Želimo staviti točku na ono što je bilo te krenuti naprijed, prihvatiti se posla visokoga obrazovanja i znanosti. Neka se ono što je bilo više ne ponovi. Fakultet mogu napadati oni koji su protiv onoga zašto on postoji, ali ne i oni zbog kojih postoji. Današnja izjava ministrice Divjak da se sad može osnivati bilo koji fakultet bez ikakve kontrole države pokazuje kako ona isključivo sebe poistovjećuje s državom. Pa zar državu ne čine i tijela sveučilišta, i sudbena vlast koja je provjeravala valjanost prijave o upisu u registar ustanova, i Sabor koji određuje proračun sveučilištima i Vlada? Čini se da ministrici nije mjerodavan zakon prema kojemu je postupao Visoki trgovački sud nego je samo ona mjerilo zakonitosti. Za pravnu državu nije dobro kada se čelnik resora izvršne vlasti želi staviti iznad zakona i samovoljno arbitrirati.

Vidljivo je kako je nanesena šteta Fakultetu i studentima. Pisalo se svašta. Unošena je pomutnja. Može li se na ovakav način ponašati ministrica znanosti i obrazovanja jedne ozbiljne države?

Zanimljivo je u povodu ovoga vašega pitanja baciti pogled kako sam kao ministar znanosti i obrazovanja 2017. godine, upravo prema ustanovi Hrvatskih studija, na kojoj tada nisam bio ni zaposlen niti imao nekakav neposredan utjecaj, podupirao autonomiju Sveučilišta. A tadašnja zaposlenica Sveučilišta, profesorica Blaženka Divjak, sadašnja ministrica, u svojemu intervjuu u Jutarnjem listu, 28. ožujka 2017. godine dovodila je u pitanje pravo sveučilišnih tijela na autonomno ustrojavanje.

Smatram kako je doista nerazumljivo, ako se čelnici izvršne vlasti tako odnose prema sveučilišnoj ustanovi. Zbog bezrazložnih osporavanja Fakulteta tijekom siječnja nešto je niži interes maturanata za studiranje na Fakultetu hrvatskih studija nego lani. Tako je određena šteta nesumnjivo počinjena. No ipak se nadamo kako ćemo ovim konačnim otklanjanjem prigovora i potvrdom zakonitosti osnivanja ustanove uspjeti, ne samo vratiti zanimanje, nego da ćemo još više dobiti poticaja u daljnjem razvoju naše ustanove.

Bili su izrazito izraženi i „niski udarci“ od strane nositelja određenih dužnosti u Nezavisnom sindikatu znanosti i obrazovanja: Vilima Ribića, Igora Radeka, Vesnice Garašić i Ane Petošić. Ministrica očito nije bila usamljena? Je li u pitanju možda još nešto? Koja je bila uloga ministrice Divjak u nedavnim sindikalnim prosvjedima? U posljednje vrijeme čujemo i neke priče oko javnih nabava.

Ne bih previše ulazio u pozadinsku analizu. Međutim, činjenica je da se na razini osporavanja i opstrukcije Fakulteta dogodila neobična sprega čelnika Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja i resorne ministrice. Posrijedi je nešto što je, na prvi pogled, nerazumljivo. U pravilu se sindikat bavi zaštitom radnika i zaposlenika, a u ovom je slučaju na suprotnoj strani. Sindikat se nije založio za ugrožena prava zaposlenika. Oni su se mogli naći na ulici. Zaprepastilo me kada sam pročitao izjavu čelnika toga Sindikata Vilima Ribića koji je zatražio da država prestane financirati Fakultet hrvatskih studija. Neshvatljivo, ali to je činjenica. Očito ima razloga koje možemo promatrati kroz povijest odnosa. Taj je Sindikat pokrenuo i organizirao nezakoniti štrajk na Hrvatskim studijima i borio se protiv zapošljavanja na toj instituciji. To je suprotno od onoga što je sindikalni poziv. Na kraju je doživio nešto što se rijetko događa, Sindikat je osuđen da plati naknadu štete koju je nanio Hrvatskim studijima. No, smatram da se unatoč takvim spregama Fakultet hrvatskih studija potvrdio te da će moći razviti svoju djelatnost i promicati identitetska pitanja oblikujući svoj zamišljeni kulturološki profil.

Poznato je da je Fakultet hrvatskih studija i dok je bio u drugim organizacijskim oblicima imao posebnu zadaću održanja i razvijanja nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Nije li ovo bio samo još jedan neuspjeli pokušaj onih koji ideološki ne žele da Fakultet nastavi ispunjavati svoju zadaću ili je to samo orkestrirana i umrežena skupina ljudi koji gledaju svoje osobne interese ili možda čak oboje?

Moguće je to povezati. Ali u svakom slučaju riječ je o još jednom neuspjelom pokušaju. Nadamo se da će nakon svega na kraju ipak izvući zaključak kako bi bilo uputno posvetiti se vlastitom poslu i nadležnosti, a ne neosnovano osporavati i progoniti ustanovu koju bi zapravo trebalo podupirati. U prvom dijelu pitanja naznačili ste koliko je vrijedna i dragocjena djelatnost kojom se bavi Fakultet. Zbog nje je osnovan, na njoj ima puno posla za mnoge. Tu vrijednu djelatnost treba unaprjeđivati kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Na katedrama, prije svega slavističkim i kroatističkim, koje u nekim dijelovima svijeta nailaze na poteškoće i zbog ušteda ili drugih razloga smanjuju djelatnost. Negdje se čak zatvaraju. Zato ih je dužna podupirati u prvom redu matična zemlja. I mi smo kao sveučilišna ustanova posvećeni toj zadaći. Željeli bismo na tome raditi i očekujemo pomoć svih, a prije svega državnih institucija u ostvarivanju tih vrijednih zadaća.

Cijelo vrijeme odgovarate na pitanja s određenom dozom optimizma. Da je taj optimizam opravdan govore i činjenice da je Fakultet hrvatskih studija prije nekoliko dana posjetio predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, ugledni pravnik iz Kanade Ivan T. Grbešić. Nakon posjeta on je na svom Facebook-profilu napisao kako Hrvati izvan RH sa zanimanjem prate događanja vezana za ovu ustanovu te kako, prije svega gledaju i imaju poseban interes i pokazuju ga za studij hrvatskoga iseljeništva te doktorski studij povijesti. Mi vidimo da su Hrvati iz dijaspore pokazali i potporu Fakultetu. Nedavno iz Australije, pa iz SAD-a, sada iz Kanade. Tijekom posljednjih dana vidi se zainteresiranost ljudi. Nije li to ono najvažnije i nije li to ono što ovom fakultetu daje opravdanost postojanja?

To je ono što nas obvezuje. Doista sam bio dirnut pažnjom kojom Hrvati u izvandomovinstvu prate rad i brinu za sudbinu naše ustanove. Ponajprije valja istaknuti pozitivne odjeke i izraze potpore uglednih predstavnika hrvatske iseljeničke zajednice na raznim kontinentima. Spomenuo bih posebice pisma upućena predsjedniku Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreju Plenkoviću prof. dr. sc. Ante Čuvala, bivšega predsjednika Udruge za hrvatske studije u Americi, te gospodina Stjepana Asića, predsjednika Hrvatsko-australskoga kongresa.

Naposljetku je gospodin Ivan T. Grbešić u svojstvu predsjednika Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske i osobno došao u posjet Fakultetu. Nismo se prije poznavali nego mi se izravno javio kao dekanu. Pisao je da dolazi u Hrvatsku te da posebice želi posjetiti Fakultet hrvatskih studija, upoznati se sa stanjem i izraziti potporu. Potvrdio je koliko važnu misiju ima naša ustanova za Hrvate u iseljeništvu. Osobitost je te misije ne samo u poučavanju studenata, nego joj pripada znatna uloga u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske.

Gospodin Grbešić impresionirao je moje suradnike i mene svojim otvorenim nastupom i svojim zalaganjem koje pokazuje na raznim stranama svijeta, putujući od Kanade i Sjeverne Amerike do Europe, Južne Amerike i Australije, u osobnom poslanju njegovanja i čuvanja hrvatskoga identiteta i promicanja kulturnih vrijednosti. Radi se o čovjeku koji je rođen u Kanadi. Premda je rođeni Kanađanin, koji se obrazovao u engleskom govornom području, nije zanemario materinji jezik nego govori biranim i njegovanim hrvatskim jezikom. Uzoran je primjer kako se prema vlastitom identitetu može pozitivno odnositi i u posve udaljenoj zemlji. To nam svima skupa daje snage da stvari promatramo u pozitivnom svjetlu. Nastojeći unaprijediti naš Fakultet, dajemo zacijelo vlastiti prinos očuvanju i promicanju hrvatskoga identiteta, hrvatskoga jezika, duhovnoga stvaralaštva, kulturnih dobara u širem europskom i svjetskom obzoru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković za RTL: ‘Nikad nismo spomenuli koaliciju sa Škorom, na izbore idemo pobijediti’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u nedjelju je rekao da HDZ na parlamentarne izbore ide po povjerenje hrvatskih građana za “drugo poluvrijeme” te istaknuo da je nakon izbora spreman sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed, no da Miroslav Škoro to nije.

“U izbore ulazimo nakon jednog izazovnog i dinamičkog mandata, u kojem smo ostvarili većinu obećanih ciljeva. Nosili smo se s raznim izazovima, kad su brojni kosturi popadali iz ormara. Nosili smo se s krizom pandemije i sad kad smo završili prvo poluvrijeme želimo dobiti povjerenje birača za drugo poluvrijeme, kojim bismo krenuli u gospodarski oporavak”, istaknuo je Plenković u intervjuu u Vijestima RTL-a.

Predsjednik HDZ-a najavio je da će stranka izborni program objaviti u “sljedećih nekoliko dana”. “Pripremili smo program i u njemu je sve što hrvatskim građanima u budućnosti treba. Spremni smo to realizirati”, poručio je.

HDZ će, rekao je, na izbore ići s partnerima s kojima je surađivao i 2016., uvjeren u svoja postignuća, s jasnim planom za sigurnu budućnost Hrvatske “u drugom poluvremenu koje je pred nama”.

S SDP-om, ponovio je, HDZ neće koalirati, a podsjetio je i da stranka nikada nije rekla da će u koaliciju s Domovinskim pokretom. “Nikad nismo rekli da ćemo u koaliciju s Domovinskim pokretom, a još manje s Mostom, s obzirom na naša iskustva. Na ove izbore HDZ ide pobijediti, a teze koje se plasiraju u javnost, donose drugi, izmišljene su, rekao je premijer te o čelniku Domovinskog pokreta ustvrdio kako se pokazao kao “sjajan partner SDP-u”.

Škoro je pomogao, rekao je Plenković, da Zoran Milanović bude izabran za predsjednika. “Tu je odigrao ključnu ulogu. Tu priču dva put nećemo gledati”, poručio je predsjednik HDZ-a.

“Spreman sam sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed. Miroslav Škoro to nije, pogotovo ne nakon predsjedničkih izbora. Partneri gospodina Škore su toliko laži, žuči i neistina sasuli na HDZ i na mene. To nije moje društvo. HDZ se nakon unutarstranačkih izbora jasno profilirao. Želim da HDZ-ov glavni partner budu hrvatski građani”, naglasio je.

Govoreći o eventualnom postizbornoj suradnji s Milanom Bandićem, izrazio je sumnju u to da Bandić može prijeći izborni prag. “Sumnjam u to, pogotovo ne nakon toga što je rekao prije nekoliko dana kada je navodio što je tko napravio za Zagreb za vrijeme potresa”, rekao je. Naveo je pritom da su problemi u izradi Zakona o obnovi Zagreba nastali na liniji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređanja te Grada Zagreba, a konsenzus je postignut, istaknuo je, tek kad se on uključio.

Potvrdio je da se s Marijanom Petir razgovaralo o tome da bude na listi HDZ-a na izborima, kao i s Mladenom Markačem, a niječno je odgovorio na pitanje je li o tome možda razgovarao i s bivšom predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović. “Nisam. Nema za to potrebe, nisam primijetio da ima želje biti zastupnica”, rekao je. Na pitanje postoji li mogućnost da ona bude dio Vlade, ako HDZ pobijedi, također je rekao da o tome nisu razgovarali.

Potvrdio je da će na izbornim listama biti šef nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović te ministar zdravstva Vili Beroš te rekao da se o tome da na listama budu i Alemka Markotić te Krunoslav Capak nije razgovaralo. Želja mu je da na listi bude i Damir Krstičević, bivši ministar obrane. “Računamo na njega”, rekao je.

Vezano uz mogućnost da na listama budu i poraženi protukandidati na unutarstranačkim izborima (Milijan Brkić, Davor Ivo Stier, Miro Kovač), Plenković je rekao da su HDZ-ovi glasači na unutarstranačkim izborima poslali najjasniju poruku. “Jasno se zna kakav HDZ članstvo želi. Hoće li netko od njih biti na listi, vidjet ćemo, moguće, dodao je.

Upitan kakva je komunikacija njega i predsjednika Republike rekao je da razgovaraju telefonski te da se, kad je to potrebno, konzultiraju. “A kad ima otvorenih pitanja, to završi u medijima”, ustvrdio je.

Premijer je potvrdio da će njegova djeca od ponedjeljka krenuti u vrtić te roditeljima poručio da pošalju djecu u vrtiće i škole. (Hina/RTL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Andrej Plenković: Škoro je već jednom pomogao Milanoviću i SDP-u

Objavljeno

na

Objavio

S predsjednikom HDZ-a i Vlade Andrejem Plenkovićem novinari Jutarnjeg lista razgovarali su u tjednu kada je raspušten Hrvatski sabor, kada je predsjednik Republike Zoran Milanović odredio da ćemo na ranije izbore ići 5. srpnja te u trenutku kada je Ivan Penava izašao iz stranke i sa sobom povukao sve vijećnike u Vukovaru, zbog čega je HDZ izgubio vlast u gradu heroju.

U opširnom intervjuu koji je dao za subotnje izdanje Jutarnjeg lista, osvrnuo se na protekli mandat, najavio nove mjere za poduzetnike koji su mu baš u trenutku dok smo razgovarali prvi put u povijesti prosvjedovali ispod prozora Banskih dvora.

– Mi ćemo pažljivo analizirati efekte reaktivacije gospodarstva. Danas imamo podatak da je indeks pada u trgovini na malo u prvih 20 dana svibnja ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem samo pet posto. Ići ćemo dalje s mjerama potpore realnom sektoru, ali ciljano – rekao nam je Plenković.

Komentirao je i rad Nacionalnog stožera oko kojeg se pletu kontroverze te otkrio što će biti s jednom od najspornijih njihovih mjera.

– Zabrana rada nedjeljom bila je epidemiološka mjera koja je donesena u sasvim drugačijem trenutku od današnjih okolnosti, kada imamo jednoznamenkasti broj novooboljelih. I cilj mjere je bio jedan dan u tjednu smanjiti intenzitet mobilnosti populacije. Ako se sada epidemiološki konstatira da to više nije nužno, onda će se ta mjera ukinuti. Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav Vlade i HDZ-a – rekao je Plenković.

Premijer se osvrnuo i na političke suparnike koji ga čekaju u ovoj, prema svemu sudeći, neizvjesnoj izbornoj utakmici.

– Naši su ljudi informirani i mudri i izabrat će one za koje smatraju da mogu najbolje upravljati zemljom, znaju se nositi s krizama i znaju provoditi ono što su u izborima predložili kao svoj program. Oni koji stvaraju kaos i koji su neodgovorni ne mogu voditi zemlju u teškim izazovnim trenucima – rekao je Plenković te nastavio: “Čovjek sam koji je uvijek spreman ići na sučeljavanja. Moj stil je stil argumenata. Ovi duboki ‘ofsajdi’ koje je napravio gospodin Bernardić ogromne su greške za svakog pristojnog birača. Nije dobro da on kao ne više tako mlad čovjek radi takve krupne greške i služi se uvredama najgore vrste.”

Plenković je rekao da i danas misli kako je mislio za vrijeme predsjedničkih izbora, odnosno da je glas za Miroslava Škoru glas za SDP.

– U varijanti kada Kolakušić, poduprt Živim zidom, odustaje od kampanje i na taj način omogućuje okrupnjavanje glasova ljevice, i dok se jedan dio ljudi unutar naše stranke više angažirao na nekoj drugoj strani nego za Kolindu Grabar-Kitarović, Škoro ide na 24 posto. I što se time postiglo? Ne samo da je Milanović bio prvi u prvom krugu nego se u drugom krugu učinilo nevažećim 100.000 listića, što je bila očita sabotaža. Vjerujem da ljudi to sada vide i da se isti scenarij neće ponoviti dvaput. Ponavljanje takvog scenarija pomoglo bi Bernardiću i SDP-u.

CIJELI INTERVJU S ANDREJEM PLENKOVIĆEM PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Plenković: Milanovićeva izjava vrlo je znakovita poruka Bernardiću

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari