Pratite nas

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Milorad Dodik podržao izmjene Izbornog zakona BiH

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podržava promjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojim bi se, kako kaže, dala prilika Srbima, Hrvatima i Bošnjacima da biraju svoje predstavnike.

To je, kaže, jedini način da BiH, ipak osigura mir i stabilnost te da se svako nametanje rješenja drugima pokazalo kao neprihvatljivo.

Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci kazao kako predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ima pravo kada traži promjenu Izbornog zakona BiH, “jer se nitko od konstitutivnih naroda u BiH ne može preglasavati, kao što je bilo takvih slučajeva s Hrvatima”.

U Daytonskom sporazumu je, kaže, uspostavljen jedan važan princip da BiH može egzistirati samo uz dogovor tri naroda i dva entiteta, ali su ga predstavnici međunarodne zajednice oskvrnuli i “bilo je puno petljavina”.

Ponovio je da je neprihvatljiv Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, jer je njime, kako tvrdi, učinjena diskriminacija prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njezinoj imovini, te da treba podržati zahtjeve za njegovo ukidanje.

On je danas u Banjoj Luci sudjelovao u procesiji povodom pravoslavog praznika Bogojavljenja, a koja je, kako je naveo, bila je posvećena podršci srpskom narodu i Crkvi u Crnoj Gori u nastojanjima da se pokaže jedinstvo kada je riječ o obrani srpskih svetinja, ma gdje se nalazili. (Fena)

Čović: Uz ovu dinamiku Izborni zakon moguće usuglasiti do kraja ožujka

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Nakon 12 godina održat će se izbori u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ustvrdio je u nedjelju da će se na jesen prvi put nakon 12 godina održati izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru, izražavajući očekivanja da će se izmijeniti i izborna pravila za biranje Doma naroda i Predsjedništva.

U intervju za Novinsku agenciju Federacije BiH (FENA) Čović je rekao kako se vode intenzivni razgovori s vodećom bošnjačkom Strankom demokratske akcije (SDA) kako bi se postigao dogovor o Mostaru.

„Sigurno će biti organizirani izbori u Mostaru 2020. godine. Taj problem će se riješiti, to je sasvim izvjesno. I to u za to predviđenim zakonskim rokovima“, rekao je Čović.

Ustavni sud BiH je 2010. godine po apelaciji tadašnje predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto (HDZ BiH) poništio odredbe Izbornog zakona BiH o načinu biranja vijećnika u Gradsko vijeće iz šest gradskih područja.

Nakon toga je aktivistica Naše stranke Irma Baralija prošle godine pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu dobila presudu protiv BiH jer u Mostaru građani godinama ne mogu birati tijela vlasti.

Čović je pojasnio kako je suština tih presuda da se pronađe način izbora 35 vijećnika za Gradsko vijeće, dok pak bošnjačka SDA inzistira na promjeni Statuta i donošenju posebnog zakona o Mostaru kojim bi se onemogućila dominacija brojnijih Hrvata nad Bošnjacima u tome gradu.

„Meni se čini da je realno postaviti plan do kraja trećeg mjeseca da taj posao završimo“, istaknuo je čelnik HDZ-a. Dodao kako se zajedno s time treba postići dogovor o izmjeni izbornog zakonodavstva o načinu biranja Doma naroda i Predsjedništva BiH gdje pak Hrvati traže zaštitu od preglasavanja brojnijih Bošnjaka.

Po njegovim riječima HDZ-ov prijedlog i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora temelje se na idejama federalizma koje baštini Europska unija kao standard, te da se u BiH uz građane trebaju zaštititi i tri naroda.

Čović je uvjeren kako bi se nakon izmjena Izbornog zakona BiH trebali stvoriti uvjeti za izbor nove Vlade Federacije BiH i predsjednika toga entiteta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari