Pratite nas

Federacija nemilice otima: ZHŽ godišnje dobije 3,5 milijuna KM manje nego što mu pripada

Objavljeno

na

U samo godinu dana u proračun Zapadnohercegovačke županije se ulije 3, 5 milijuna maraka manje zbog nepravedne raspodjele PDV-a, tvrdi načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić. Naime, Barbarić kaže kako samo općina Ljubuški svake godine dobiva 350 000 KM manje nego što joj to pripada brojem stanovnika. Na ovu činjenicu je, kaže, upozoravao godinama sve razine vlasti, međutim bezuspiješno, piše Večernji list.

mapa_zzh“Popis 1991. koji je jedini relevantan pokazao je kako u ovoj općini živi 28.340 stanovnika. Iz meni nepoznatih razloga 1998. godine je zavedeno da u ovoj općini žive 22.000 stanovnika.

Došavši na ovo mjesto uočio sam pogrešku, međutim godinama nismo mogli ispraviti nepravdu”, kaže Barbarić. Nadležnima je tvrdi, slao raznu dokumentaciju, od popisa iz župnih ureda s područja općine, do podataka o broju izvađenih osobnih iskaznica, broju školske djece itd, međutim sve je to bilo nedovoljno da Federacija ispravi nepravdu koja se godinama nanosi ovoj općini. “Stalno smo dostavljali tu dokumentaciju. Nažalost, to smo uspijeli izbalansirati za samo par tisuća i po tom se kriteriju vrši raspodjela PDV-a posljednjih godina.

Da sam bio u potpunosti u pravu kada je u pitanju broj stanovnika koji je ujedno jedan od najvažnijih kriterija raspodjele PDV-a, pokazao je posljednji popis stanovništva prema kojem nas u općini Ljubuški živi 29.510”, kaže Barbarić. Dodaje kako mu nije jasno zbog čega još uvijek nisu u obzir uzeti posljednji službeni podaci dobiveni posljednjim popisom stanovništva 2013. godine u BiH. “Prvi rezultati popisa su objavljeni početkom ove godine i sadašnja politička garnitura, odnosno vlast na svim razinama, ne želi te podatke uvažiti kod raspodjele sredstava. Još se uvijek koriste tzv. procijene zavoda za statistiku”, navodi Barbarić. Dodaje kako je razlog tomu vjerojatno činjenica da će se povećavanjem sredstava općini Ljubuški, nekoj drugoj općini morati smanjiti sredstva. “Kad će se uvažiti ne zna se jer je evidentno da bi se nekome nešto povećalo drugome treba smanjiti jer ukupan broj stanovnika u BiH nije manji u odnosu na ranije procijene, nego su očito drugačije raspoređeni nego je to procijenjeno”, tvrdi Barbarić.

Uz to što zbog nepravednog Zakona godinama u startu dobivaju manje nego im to uistinu pripada, u ovoj općini se sredstva od povrata PDV-a iz godine u godinu smanjuju i zbog zaduženja viših razina vlasti.

Ako je ova općina prije par godina od PDV-a dobivala skoro 3 milijuna maraka godišnje, ove godine to bi bilo nešto manje od 2 milijuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Štromar: Blaženka Divjak nezavisna kandidatkinja na HNS-ovoj listi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministrica Blaženka Divjak će kao nezavisna kandidatkinja HNS-a na parlamentarnim izborima biti na listi u 3. izbornoj jedinici na 14. mjestu, najavili su na konferenciji za novinare u nedjelju u Varaždinu potpredsjednik Vlade i predsjednik HNS-a Predrag Štromar i Divjak.

“Iza nas, iza mene, su zaista zahtjevne i izazovne tri godine mandata u kojem smo pokrenuli reforme u obrazovanju i ulaganje u obrazovanje i znanost, a uspješno smo se nosili i s posljedicama svjetske pandemije koronavirusa i potresa, ali i štrajka u obrazovanju”, izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja.

Divjak je podsjetila da je u Ministarstvo došla kao nestranačka osoba uz političku podršku HNS-a, s ciljem provođenja četiri reformska procesa: kurikularne reforme, reforme strukovnog obrazovanja, poticanja izvrsnosti u znanosti i povećanja ulaganja u znanost, te visoko obrazovanje učiniti što relevantnijim.

Kaže kako je s realizacijom prva tri cilja zadovoljna, ali ne i s ostvarenjem četvrtog koji se odnosi na relevantno visoko obrazovanje i veći utjecaj tog obrazovanja na ono što treba gospodarstvu i društvu.

„Razloga ima puno. Između ostalog, zato jer imate moćne akademske klike predvođene pojedinim rektorima, koji se čvrsto drže za ruke i koji zapravo sprječavaju onima koji mogu mijenjati sustav i zbog kojih se može dati prilika, ne samo mladima, nego i gospodarstvu općenito, da idu naprijed”, izjavila je Divjak.

Ustvrdila je da te ‘klike često imaju potporu u političkim krugovima’.

Promjene treba nastaviti, rekla je Divjak. Kaže kako joj je upravo stoga, što je HNS bio prva politička stranka koja je otvorila prostor nestranačkim ljudima da provode procese i promjene u obrazovanju i znanosti, čast sudjelovati na izborima HNS-ovoj listi kao nezavisna kandidatkinja – i to na 14. mjestu.

„Prvi put da sam ponosna da sam negdje posljednja”, zaključila je Divjak.

Štromar je ministricu opisao kao znanstvenicu i ženu koja je uz političku podršku HNS-a promijenila povijest hrvatskog obrazovanja.

„Dvadeset godina su mnogi tražili razloge zašto se ne može provesti reforma u obrazovanju, a onda je prije tri godine došla Blaženka Divjak i pokazala da se to može”, rekao je predsjednik HNS-a.

Štomar kaže da je ministrica Divjak uspjela i napravila čudo, vođena isključivo željom da djeca u Hrvatskoj konačno dobiju priliku za obrazovanje kakvo imaju njihovi vršnjaci u europskim zemljama.

„Nju se ne da kupiti, nju se ne da ucijeniti, njen cilj je od početka bio hrvatsko obrazovanje. Njoj politika nije trebala i ne treba joj ni danas”, dodao je.

Napominje i da Divjak nije na listi zbog saborske plaće i privilegija koje se dobivaju u Hrvatskome saboru. „Ona je tu jer vjeruje da Hrvatska može bolje; tu je jer je pokazala da Hrvatska može bolje”, rekao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Višnja Starešina: Pandemija kaosa i revolucija kao – novo normalno

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se korona preselila na južnu polutku, sjeverni dio globusa, osobito onaj koji uobičajeno politički nazivamo Zapad, zahvaća izgleda nova pandemija. Pandemija prosvjeda i kaosa. Pitam se je li to ono najavljivano – „novo normalno“?

I kako je to odjednom, preko noći, prestala opasnost od korone na vrhuncu pandemije, u državama koje su bile najpogođenije njome, poput SAD-a, Italije, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Nizozemske? Do jučer nitko bez valjana razloga nije mogao izaći na ulicu. Zbog opasnosti zaraze virusom bila je obvezna dvometarska distanca. A onda odjednom kao da više nema korone niti je koga briga za distancu. Masovni prosvjedi postaju novi trend.

SAD daleko prednjači u toj novoj pandemiji. Prosvjedi pokrenuti diljem Amerike nakon videosnimkom dokumentiranog nasilnog policijskog ubojstva crnog Amerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu, ubrzo su prerasli u val nereda i pljački.

Glavna politička meta prosvjednika u ovo predizborno vrijeme je, očekivano, predsjednik Trump, a zanimljivo je da su među prosvjednicima najzastupljeniji oni koji su do jučer bili najoštriji kritičari njegovih zahtjeva za otvaranjem gospodarstva, kako bi se spriječio gospodarski slom.

No, prosvjedi koji u svome temelju sadrže otpor rasnoj diskriminaciji kao istinskom problemu američkog društva, u nekim svojim duboko antisustavnim porukama izgledaju i kao najava revolucije, kao unutarnji rat protiv Amerike i njezina pravnog ustroja.

Primjerice, kada mladi crni Amerikanac Jeremiah Ellison, gradski vijećnik Minneapolisa i sin K. Ellisona, glavnog državnog odvjetnika države Minnesote (koji ujedno vodi kazneni progon protiv D. Chauvina, policajca koji je usmrtio G. Floyda), poruči prosvjednicima da će uskoro „raspustiti“ policijsku službu Minneapolisa, a šefica gradskog vijeća potvrdi njegovu nakanu, uz obećanje da će nakon raspuštanja policiju zamijeniti „transformacijskim novim modelom javne sigurnosti“… Koja je to poruka sustavu i pravnoj državi?

Svi navedeni ujedno su i politički aktivisti i dužnosnici Demokratske stranke. Ili drugi primjer neobičnih prosvjednika: među uhićenim napadačima na policiju u New Yorku našlo se i dvoje mladih odvjetnika, crni Amerikanac Colinford Mattis i Amerikanka pakistanskog podrijetla Urooj Rahman, oboje su studirali i diplomirali na najprestižnijim američkim sveučilištima i do uhićenja bili su zaposleni u respektabilnim odvjetničkim uredima na Manhattanu.

U vrijeme prosvjeda on je vozio kombi, a ona kroz prozor kombija bacala Molotovljev koktel na policajce. Njihove je pobude teže razumjeti kao prosvjed protiv rasizma, a lakše kao neprijateljstvo prema državi i njezinu sustavu. Teže ih je razumjeti kao poziv na dijalog i promjenu, a lakše kao poticanje nereda i poziv na revoluciju.

Dok se najveće američke suparnice u globalnoj areni, Kina i Rusija, neskriveno raduju neredima i revolucionarnim zbivanjima u Americi, stara Europa, koja je od početka bila politički nesklona upravljačkim metodama Donalda Trumpa, likuje potiho. Ali i Europa dobiva svoje inačice prosvjeda.

Kao eho američkih prosvjeda pod geslom „Crni životi su važni“ ili „Životi crnaca su važni“ (Black Lives Matter – BLM), diljem zapadne Europe počinju se održavati prosvjedi protiv rasne diskriminacije, u organizaciji političke ljevice: od Londona do Amsterdama i Berlina.

U Parizu, koji je kao i većina francuskih gradova iznimno ranjiv na prosvjede koji se temelje na rasnim ili vjerskim razlozima (brojna arapsko-islamska zajednica iz bivših kolonija, nerijetko vrlo neprijateljski raspoložena prema francuskoj državi i europskim normama), u sklopu BLM prosvjeda, evocirano je sjećanje na francuskog crnca Adama Traorea, koji je lani umro nakon policijskog uhićenja.

Srednju Europu, a s njome i Hrvatsku, zaobišao je zasad BLM prosvjedni val. U Budimpešti su se pozivu na prosvjed odazvale tek tri, navodno američke državljanke. Jedan od razloga je izvjesno manja osjetljivost za pitanja rasizma koji države srednje Europe nisu izravno upoznale kao problem. A drugi je izvjesno prepoznavanje revolucionarnih, boljševičkih metoda u pozadini prosvjeda. A njih su države srednje Europe dobro upoznale.

Uz BLM prosvjede, uvezene s druge strane Atlantika, stara Europa dobiva i svoje unutarnje prosvjede. U talijanskim gradovima zaredali su prosvjedi „narančastih prsluka“ (po uzoru na francuske „žute prsluke“ 2018./2019.) pod vodstvom bivšeg karabinjera i političara Antonija Pappalarda zvanog General, koji izgledaju kao desni antisustavni prosvjedi, protiv vlade premijera Giuseppea Contea, protiv Billa Gatesa, 5G mreže, cenzure pod krinkom „fake newsa“…

Kada posljedice zatvorenoga gospodarstva počnu dolaziti na naplatu, očekivati je i postpandemijsko buđenje njihove starije braće, francuskih „žutih prsluka“. I još mnogo, mnogo prosvjeda s različitim povodima i različitim nakanama.

Nakon zatvorenih gradova „novo normalno“ bi moglo značiti – narod na ulici. Uz uvijek veliko pitanje: tko upravlja prosvjedima i kako spriječiti da ne prerastu u požar, destrukciju i revoluciju? Amerika je samo – prva.

Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija

Carlo Maria Viganò: Otvoreno pismo Donaldu Trumpu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari