Pratite nas

Komentar

Fenomen ”kome kad se svi iseljavaju”

Objavljeno

na

KJKP Vodovod i kanalizacija doo Sarajevo

Zanimljiv fenomen posljednjih godina prati gotovo sve vijesti lokalnog karaktera. Bez obzira na sadržaj vijesti, njenu pozitivnu ili negativnu konotaciju, vijest na društvenim mrežama biva popraćena zgražavanjem kako se „svi iseljavaju“!

Bilo da se radi o novom pločniku, tvornici, aparatu u ambulanti, ponudi nekog poduzeća, nečijem dostignuću ili neuspjehu, ispod se može naći zajedljiv komentar tipa „kome kad se svi iseljavaju“, piše Tvrtko Milović.

Fenomen sam uočio na nekoliko zaista pozitivnih vijesti koje ne traže nikakav komentar, eventualno neki oblik podrške. Na vijest o novoj prometnici slijedi komentar – „kome kad se nitko njome neće voziti“. Na vijest o novoj tvornici – „kome kad su svi u Njemačkoj“. Na vijest o novom aparatu u ambulanti – „tko će radit kad su i liječnici i pacijenti vani“ itd.

Količina zajedljivosti i neoriginalnog cinizma doslovno zatrpava sve lokalne vijesti, dok su one s „državne“ razine u pravilu lišene te vrste komentara.

Da bih (sebi) objasnio ovaj ružan fenomen, prošao sam kroz profile onih najupornijih kritičara. Oni u pravilu negativno komentiraju svaku lokalnu vijest, nad svime se zgražaju i sve osuđuju. Njihovi komentari su ogorčenost na sve, bez ikakvog ulaska u sadržaj vijesti. Tako će vijest o uspješnom poljoprivredniku komentirati opaskama kako je samo pitanje dana kada će i on iseliti iz BiH ili slično. Zanimljivo, dežurni hejteri svega u pravilu kritike upućuju na lokalnu vlast (!?) i u pravilu ne žive u BiH!

Odavno je jasno da većina građana nema pojma za što koja razina vlasti služi pa za sve probleme u državi i društvo jednostavno optužuju načelnika svoje općine. Ipak, nejasno je otkud energija (i vrijeme) ljudima koji su već napustili BiH da toliko ustrajno potiču i druge da isele. Ili, ako već ne isele, da se barem osjećaju loše što nisu odselili!?

Drugo, zašto se uopće bave pitanjima zemlje u kojoj ništa ne valja? Odluka o iseljenju iz domovine nije samo puko preseljenje s točke A na točku B. To je odluka i o napuštanju zajednice kojoj su pripadali i priključenje sasvim drugoj zajednici. Naravno, emotive veze ostaju, pa i interes za životom bivše zajednice. Ali otkud onda potreba da se toliko pljuje po svemu što je „ostalo“?

Moje je mišljenje da se oni koji još imaju potrebu pljuvati po svemu u BiH (i ružnom i lijepom) ustvari nisu integrirali u društvo u koje su došli. Oni su tamo samo radnici koji su mentalno ostali u BiH. Oni ne idu na okupljanja lokalnog stanovništva niti događaje lokalne zajednice. Njima ništa ne znači novi pločnik, nova tvornica, nova sprava u Domu zdravlja. Oni nisu dio uspjeha te lokalne zajednice. Oni će naći vremena komentirati (negativno) novi put u svom selu u Bosni, dok ih otvaranje nove autoceste tamo gdje žive – nimalo ne zanima. Svoje facebook komentare će ostavljati na zavičajnom facebook Pageu, dok njemačke web stranice i društvene mreže i ne otvaraju. Dijelom što ne znaju jezik, a dijelom što znaju da njihovo mišljenje tamo nikog ne zanima.

Ovaj fenomen posebno groteskno izgleda kada neki „naš“ iseljenik optužuje svoju bivšu općinu u BiH zbog nezaposlenosti a kada je odlazio vani, sigurno nije posao tražio u općini.

Fenomen podle dijasporske zajedljivosti moguće da ima veze i sa neostvarenim ambicijima vani, a možda i generalnom osjećaju otuđenosti u stranom društvu. Odatle tolika prisutnost dijaspore na društvenim mrežama u komentarima lokalnih tema. One „državne“ jednostavno ne razumiju pa se njima i ne bave. Ali popravku kanalizacije itekako razumiju. To im je lako i komentirati. Jer, tko će srati kad su sve seronje iselile u Njemačku!? Komentirao je Tvrtko Milović

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Što je svrha globalne akcije – djeca slikaju dugu, promovirane na Nova TV?

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/Facebook

Nakon dirljive i “spontane” akcije poticanja dječice na identifikaciju s novim državnim junacima, koji su sasvim slučajno ministri, Nova TV je promovirala još jednu, ovaj put globalnu, hvalevrijednu aktivnost za dječicu u izolaciji.

Djeca diljem svijeta i Hrvatske u svojim domovima, uz oduševljene tate, mame, didove i bake slikaju dugu, a kamere inventivne Nova TV dijele tu dječju radost hrvatskom narodu. Nema što, hvalevrijedna akcija očito nekog globalnog zaljubljenika u Dinka Šimunovića. Kulturološka zamisao rijetko viđene inventivnosti, jedino valja otkriti kojem je globalnom vizionaru to palo na pamet, da ga ili da ju djeca odmah navale crtati. Naravno pred kamerama Nova TV, a tu je i zainteresirani RTL za takve ljepote.

Možda je eruptirala sinergijska veza Obuljen-Divjak s njihovim međunarodnim vezama, motivirana iskorakom odgojnih, kulturnih i obrazovnih metoda, samo ne znam jesu li se potrudili otisnuti dovoljan broj primjeraka antologijske knjige Dinka Šimunovića “Duga” i prevesti ju na sve važnije svjetske jezike.

Očita je namjera djecu potaknuti na ljepotu duginih boja, pogotovo na suvremenu simboliku duge u duhu relativizacije spolnosti, obitelji, prirode i Boga i poticanja svemoći ljudskog izbora i volje, koja nema zapreka. Izuzev naravno virusa, potresa i sličnih gluposti. I potaknuti najmlađe na čitanje, jel da?

Pitanje za čitatelje: što mislite, je li ova akcija osmišljena i promovirana da bi se u samoizolaciji djeci približio Dinko Šimunović i potaklo ih se na čitanje, ili se radi o približavanju djeci neke druge, specifične simbolike i modela identifikacije? Onako, baš svjetske akcije ljubavi, solidarnosti, snošljivosti i ljepote novoproizvedenog čovjeka nasuprot primitivca kojega će korona i ostali virusi istrijebiti. Ili mu razviti dugin imunitet, čitao ili ne Šimunovića.

Marko Ljubić/Facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

‘Korona obveznice’ potenciraju stare sukobe

Objavljeno

na

Objavio

ECB

Za spašavanje krize zbog pandemije virusa države kao što su Španjolska i Italija i još neke predlažu da bi Europska zajednica izdala tzv. korona obveznice za koje bi jamčila Europska središnja banka. Obveznice bi imale potražnju, jer ECB stoji iza toga.

Nizozemska i Njemačka se protive tom prijedlogu, jer, kako kažu, neće opet spašavati rastrošne države koje su zadužene preko 100% svoga GDP i nemaju štedljivu proračunsku politiku. Njemačka se odrekla svoje marke samo radi toga da dobije zabranu financiranja javnog duga rastrošnih država juga Europe.

Od postanka EZ to je i temeljnu sukob među njima, a radi se o fikciji. Kada je 2008. nastupila kriza potaknuta slomom američkih CDO obveznica, tada je kancelarka Merkel uputila kritiku američkim bankarima da se u pogledu upravljanja financijama ugledaju na štedljive švabske kućanice, da bi joj nakon toga priopćili iz Ministarstva financija da su i njemačke bake pred bankrotom.

Visina kredita kojim je tada trebalo spašavati, Njemačke, Nizozemske, Francuske i banke Velike Britanije je bila 10000 dolara po glavi stanovnika, a ista ta visina kredita kojom je trebalo spašavati američke banke je bila 258 dolara po glavi stanovnika. To znači, da su europsko bankari bili 38,8 puta lakomisleniji ulaganjem u američke CDO obveznice nego američki bankari.

Tada su banke spašavane tako, da je Europska središnja banka između prosinca 2011. i veljače 2012. preuzele dug oko 1 bilijun eura i to posudila insolventnim bankama eurozone u zamjenu za bezvrijedni kolateral. Tada nije bilo prigovora na rastrošnu politiku koje danas upućuje Nizozemska i Njemačka iste one članice koje se bore protiv toga.

Ostale članice Europske zajednice kao što su članice iz srednje i istočne Europe ne bi smjele podleći toj fikciji kojom se manipulira od slučaja do slučaja. Ne treba zaboraviti da je i Hrvatske donedavno bila u proceduri prekomjernog deficita i bila blizu te kategorije rastrošnih država.

Zvonko Koprivčić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari