Connect with us

Kronika

Fenomen korupcije u Hrvatskoj!

Objavljeno

-

Indeks percepcije korupcije je pokrenut 1995. godine. Od tada je vodeći globalni indikator korupcije u javnom sektoru u zemljama diljem svijeta. 2012. godine Transparency International je revidirao svoju metodologiju pa je omogućena usporedba rezultata iz godine u godinu. Zemlje su rangirane bodovima od 0 do 100. 0 predstavlja jaku korupciju, dok je 100 znak iznimno male korupcije.

Transparency International objavio je godišnje izvješće o indeksu percepcije korupcije u kojem se Europska unija s prosječnim rezultatom od 66 bodova nalazi među najboljim regijama svijeta. Republika Hrvatska, kao članica EU kojoj je zadnja pristupila toj asocijaciji ima 19 bodova manje od odličnog prosjeka Europske unije.
Na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije 2021. Hrvatska je na 63. mjestu s 47 bodova i moglo bi se kazati da to i nije tako loše. Radi se o identičnom rezultatu kao prošle i pretprošle godine. 2017. i 2016. Hrvatska je imala 49 bodova, dok je 2015. naš rezultat bio 51 bod.

Prema Indeksu percepcije države s najmanje korupcije na svijetu u 2021. godini su Danska, Finska i Novi Zeland s 88 bodova. Dakle nitko nije dostigao rekordnih 100 bodova da bi se mogao proglasiti slobodnim od korupcije! Najkorumpiranije države svijeta su, prema indeksu, Južni Sudan s 11 bodova, Sirija i Somalija s 13 bodova, Venezuela s 14 bodova te Jemen, Sjeverna Koreja i Afganistan sa 16 bodova.

Hrvatska se i dalje nalazi među korumpiranim državama Europske unije, a od nas su lošije Bugarska, Mađarska i Rumunjska. Prosjek članica Europske unije je 66 bodova, tako da Hrvatska zaostaje za 19 bodova.

U odnosu na države u okruženju Hrvatske, poglavito one s područja bivše Jugoslavije, Slovenija ima pad od 3 boda, a Srbija i Bosna i Hercegovina nisu imale promjene u odnosu na 2020. godinu. Slovenija ima 57 bodova, Hrvatska 47, Crna Gora 46, Sjeverna Makedonija 39, Srbija 38, a Bosna i Hercegovina 35 bodova. Slovenija je u bivšoj državi bila uvijek najnaprednija, Hrvatska na drugom mjestu, pa i ova indeksacija korupcije zadržava taj trend. Opravdano je pitanje koliko je mentalno komunističko nasljeđe utjecalo na taj fenomen i je li do kraja završena tranzicija iz dogovorne u tržišnu ekonomiju. Osim toga imaju li ratovi, potresi, pandemije i slične velike katastrofe utjecaj na rast korupcije? Ako imaju u tom slučaju Hrvatska ima dodatan uteg u borbi s tom štetnom pojavom! Čini se da je u Hrvatskoj najveći problem sporo, korumpirano, nelustrirano i neuređeno pravosuđe, koje proizvodi maratonski duge pravosudne procese protiv najkrupniji zvjerki optuženih za korupciju. Ima li korupcija u Hrvatskoj ideološki ili stranački predznak? Na to pitanje odgovorila je Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

“Korupcija nema ideološki predznak. Ona nije niti lijeva niti desna. Najodgovorniji je svaki pojedinac na poziciji političkog odlučivanja, i u vlasti i u oporbi. Oni na vlasti, jer uništavaju integritet institucija, a u oporbi, jer nisu spremni za stvarne promjene koje se u ovom društvu moraju dogoditi već danas. Sutra je prekasno.

Hrvatska je u ovom trenutku suočena s brojnim izazovima, od rješavanja problema pandemije do razornih posljedica potresa, a istovremeno zaostaje za 19 bodova od prosjeka Europske unije i čak 41 bod od najtransparentnije članice Danske. Stagniranje na ljestvici rezultat je nedovoljnog jačanja preventivnih tijela u borbi protiv korupcije te dugotrajnih sudskih procesa koji kompromitiraju stvarnu borbu protiv korupcije”!

Dakle, korupcija i lopovluk nemaju ideološki predznak, no istina je da se račun uvijek ispostavlja onima koji su trenutno u vladajućoj poziciji. To se događa upravo HDZ-u koji ima prvorazrednu zadaću obračunati s korupcijom, kako u vlastitim redovima, tako i u svim javnim strukturama države. Percepcija o korupciji u Hrvatskoj koja je daleko snažnija od stvarnih pokazatelja na ljestvici korupcije u EU i Svijetu, može jako naštetiti svakoj vladajućoj većini, pa tako i HDZ-ovoj u Republici Hrvatskoj i potreban je radikalni zaokret u donošenje efikasnih alata za borbu protiv ove suvremene pošasti, ali i fenomena koji je poznat kroz čitavu povijest čovječanstva. Snažna javna percepcija o korupciji u Hrvatskoj jedan je od bitnih elemenata kojega Transparency International uzima u obzir pri ocjenjivanju korupcije u pojedinim državama, a to je onda usko povezano s medijskom slikom koja se stvara i servira javnosti!

Kazimir Mikašek-Kazo/TIH

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari