Pratite nas

Događaji

FILM JASENOVAC-ISTINA ‘Logor je zatvoren 1951., partizani su likvidirali više ljudi nego ustaše’

Objavljeno

na

Dokumentarni film ‘Jasenovac-istina’ redatelja Jakova Sedlara i scenariste Hrvoja Hitreca, u kojem se na temelju do sada nepoznatih dokumenata govori o zločinima u logoru Jasenovac za vrijeme ustaške vlasti u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od 1941. do 1945., te o zločinima komunističkih vlasti u tom logoru od 1945. do 1951. godine koji su, kako se tvrdi u filmu, bili prešućivani.

[ad id=”93788″]

‘Jasenovac je bolna točka u Hrvatskoj povijesti jer se u tom logoru desio zločin, ali ne samo u dijelu koji je nama pripisivan kao dio kolektivne krivnje, nego i u događanjima u logoru nakon 1945. godine, o kojima u filmu svjedoče dvojica slovenskih partizana, koji su bili čuvari u tom logoru nakon Drugog svjetskog rata i koji tvrde da je logor zatvoren tek 1951. godine,’ rekao je Sedlar obraćajući se nazočnima u prepunoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, gdje prikazan film.

O događanjima u jasenovačkom logoru u razdoblju od 1945. do 1951. desetljećima se nije ništa znalo, rekao je. ‘Kad nam se prigovara da govorimo o ustašama i partizanima onda je razlog taj jer te stranice hrvatske povijesti još nisu zatvorene, a nama je nametnuta kolektivna krivnja. Moja i Hitrecova želja je da ovim filmom ispričamo priču što je moguće bliže istini’, poručio je Sedlar.

‘MI smo učeni da je Stepinac zločinac, a Tito jedan od najvećih državnika u svijetu i da je Jugoslavija savršena tvorevina, a pokazalo se da je sve to laž,’ poručio je Sedlar.

Rekao je i da je Slavko Goldstein ‘bijesno’ reagirao na jedan podatak iz filma, odnosno na pismo Ante Pavelića tijekom Drugog svjetskog rata upućeno Mili Budaku.

‘Mi smo to pismo dobili prije nekoliko mjeseci i u njemu Pavelić, između ostalog, moli Budaka da, neovisno o zakonima i što su mnogi Židovi protivnici zakona, napravi sve da Židovska bogoštovna općina kontinuirano radi. Nakon toga u filmu slijedi komentar ‘Pavelić nije tražio zatvaranje Židovske općine, a Ivo i Slavko Golstein jesu u neovisnoj Hrvatskoj.’ I sad on (Goldstein) i takvi ne mogu se pomiriti sa činjenicama. Mi ne lažemo, nego samo iznosimo činjenice,’ kazao je Sedlar.

On smatra kako će ovaj film potaknuti mnoge diskusije, a autorima filma, dodao je, i jest stalo da se potakne diskusija ‘na temelju argumenata, a ne laži.’

Sedlar je najavio kako će nakon nedavne svjetske premijere u Tel Avivu ovaj film biti prikazan u više gradova u Hrvatskoj te Hrvatima u dijaspori diljem svijeta.

‘Ovaj ćemo film također prikazati i u Muzeju Holokausta u Washingtonu, te u jednom Židovskom centru u New Yorku, a prevest ćemo ga i na više stranih jezika. Osim toga film će biti dio biblioteka mnogih sveučilišta,’ istaknuo je Sedlar.

U jednosatnom dokumentarnom filmu citiraju se broji dokumenti kao izvori u kojima se iznose podaci da je broj žrtava u ‘ustaškom logoru Jasenovac’ bio od nekoliko desetaka tisuća do nekoliko stotina tisuća. Kritizira se Antu Pavelića da je napravio ‘katastrofalnu grešku što su u NDH primjenjivani Hitlerovi rasni zakoni,’ ali se citira i Pavelićevo pismo upućeno Mili Budaku u kojem ga upozorava da se u Jasenovcu Maks Luburić ‘ponaša neprikladno’ te ga poziva da se zauzme na popravljanju Luburićevog ponašanja u tom logoru. U filmu se navodi da su u ustraški logor Jasenovac dovođeni Židovi, Srbi i Romi, ali i Hrvati, te da su u njemu ubijani ‘lijevi HSS-ovci i hrvatski intelektualci.’

Tvrdi se da je jugoslavensko zrakoplovstvo po Tiotovoj zapovjedi bombardiralo logor Jasenovac u ožujku 1945. godine, ali da se to prešućuje. Također se prenose izjave dvojice čuvara Jasenovačkog logora u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, od kojih je jedan rekao kako je taj logor ‘bio strašan i zatvoren tek 1951. godine’.

‘Komunisti su u partizanskom logoru Jasenovcu nakon završetka Drugog svjetskog rata likvidirali više ljudi nego što je likvidirano u ustraškom logoru Jasenovac. Tito nikad nije posjetio Jasenovac jer je znao što se u njemu događalo’, jedna je od tvrdnji iznesena u dokumentarnom filmu ‘Jasenovac-istina.’

U filmu se navodi kako u Hrvatskoj nitko nije odgovarao za komunističke zločine te da i danas u Hrvatskoj ima političara koji doprinose zataškavanju komunističkih zločina. Pritom su spomenuta dvojica bivših hrvatskih predsjednika, Stjepan Mesić i Ivo Josipović, te Milorad Pupovac. U filmu se navodi kako u Hrvatskoj postoje i novinari koji prikrivaju komunističke zločine te su u tom kontekstu navedena imena Miljenka Jergovića, Viktora Ivančića, Jurice Pavičića, Ante Tomića, Predraga Lucića, Davora Butkovića, Borisa Dežulovića i Denisa Kuljiša. Film završava porukom kako hrvatskom narodu treba zbiljska pomirba na temelju istine o zločinima koje su počinila dva totalitarizma, nacizam i komunizam.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari