Pratite nas

Vijesti

Film je priča o poduzetnim i uspješnim Hrvatima

Objavljeno

na

„Ovo je priča o Hrvatima koji su bili poduzetni i snalažljivi, koji se se odlučili ostaviti trag u svijetu i u tome uspjeli“ rekla je direktorica Laudata Ksenija Abramović na predstavljanju dokumentarnog filma „Hrvatska priča u biblijskoj zemlji“ u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.

hr_prica_u_biblijskoj_zemlji_02-580x386Film je snimljen u ožujku ove godine tijekom hodočašća u Izrael, gdje je bila otkrivena ploča u spomen na Pavla, Jakova i Antuna koji su prije 333 godine kupili Getsemanski vrt i darovali ga franjevcima.

Montažer i snimatelj filma jest Ivan Lovrić, a producentica Abramović objasnila je kako hodočašće u Svetu Zemlju privlači i zadivljuje ljude, kojima se čini kao da putuju kroz vrijeme i osjećaju da su bliži Gospodinu. Stajati ondje gdje je Isus stajao i gdje su se odvijali svi sveti događaji smatra velikom radošću, blagoslovom i odgovornošću.

„Možda zato možemo odlično razumijeti naša tri sunarodnjaka, Pavla, Jakova i Antuna. Ti su Hrvati iz Bosne i Hercegovine prije tri stoljeća razdali sva svoja imanja, uputili se u Svetu Zemlju i ondje od Muslimana otkupili Gestemanski vrt. Najveću hvalu dakako upućujemo našem Gospodinu kojemu smo prepustili puteve svoje, u koga se uzdamo i koji sve vodi i upravlja, pa tako i ovo hodošašće uz molitvu da nam udijeli blagoslov i mir svoj donese“, poručila je Abramović.

Spomen-ploča postavljena je s unutarnje strane Getsemanskog vrta na obroncima Maslinske gore. Nazaret, Betlehem, Brdo Blaženstva, Tabga, Galilejsko jezero, Kafarnaum, Kana Galilejska, Tabor, Ein Karim, neka su od mjesta koja su posjetili hodočasnici. Jedna od njih bila je scenaristica i redateljica Nada Prkačin koja je podijelila svoj doživljaj s prisutnima na predstavljanju filma.

„Htjela sam reći da se puno toga na takvom jednom snimanju može izdogađati, a i staje iza kamere. Recimo, dogodilo nam se da na Galilejskom jezeru svira himna, a nama suze idu i nekako toliko ste ganuti da postanete dio te priče te vam ne pada na pamet da to trebate snimiti“, rekla je Prkačin.

Hodočasničkom pjesmom nazvan je Psalam 122 koji mole hodočasnici kada dođu u Svetu Zemlju i idu prema Jeruzalemu. Uz molitvu, Sveta Zemlja posebnog je mirisa za inicijatora i voditelja projekta postavljanja spomen-ploče, fra Tomislava Glavnika: „Kad izađemo iz aviona i uđemo u svoje autobuse ja hodočasnicima kažem: „Dragi hodočasnici, osjećate li vi taj miris, da je on posve drugačiji, da je to miris Svete zemlje“. Nadam se da će Sveta zemlja onima koji još nisu bili ondje zamirisati na poseban način“.

Nekoć kad su Židovi hodočastili u Jeruzalem, naveo je Glavnik, kad bi išli svojoj kući pozdravljali bi se riječima: „Dogodine u Jeruzalemu“. Jednako je poručio i svim hodočasnicima: „Dragi moji posjetitelji, poželit ću i ja vama – dogodine u Jeruzalemu“. Na predstavljanju filma, u glazbenom dijelu programa sudjelovali su Čedo Antolić i zbor Hrid, a program je vodila Tanja Popec te pozvala sve prisutne da posjete internetske stranice obiteljske televizije Laudato TV.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Bernardić: ‘HDZ donosi zakon kako bi legalizirao svoje crne fondove’

Objavljeno

na

Objavio

Teške optužbe padaju na račun HDZ-a zbog zakona koji regulira financiranje političkih aktivnosti, koji omogućuje strankama trošenje četiri puta više novca u kampanjama.

“Zakon se donosi svega nekoliko dana prije raspisivanja europskih izbora. Pokušava se danas isforsirati izglasavanje zakona, tako se krši demokratska praksa, ali i Zakon o radu. Potreban je isključivo da bi se legalizirali crni fondovi HDZ-a. I neki dan je izašla afera u Nacionalu u kojoj je Mamić donirao milijun eura HDZ-u za predsjedničku kampanju. Još uvijek imamo slučaj Fimi medija. Dizanjem novca koji mogu potrošiti u kampanji, legaliziraju crne fondove. Ptice na grani znaju da se financiraju iz crnih fondova, žele oprati te novce i koristiti ih u kampanji. Na taj način kupuju europske izbore i birače”, rekao je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u Saboru predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

Podsjetimo, izjašnjavanje o amandmanima trajalo je cijelu noć jer je Most predao njih gotovo 900 kako bi opstruirao donošenje zakona.

Šef SDP-ovog kluba Arsen Bauk podsjeća da se prema preporukama Venecijanske komisije ne bi smjela mijenjati izborna pravila u izbornoj godini, a ovdje zakon planira donijeti “nekoliko sati prije raspisivanja izbora”.

Također je podsjetio da je preporuka Ustavnog suda da bitni zakoni ne stupaju na snagu odmah nakon objave u Narodnim novinama. Bauk kaže da se za regularne izbore mora sa zakonom uskladiti sastav Državnog izbornog povjerenstva, a da HDZ i to opstruira uskraćujući pravo opoziciji na jednog člana u DIP-u.

“Zbog toga je potpumno nepotrebno dovedena u pitanje neregularnost izbora u RH. Nadam se da će predsjednica spriječiti tu vstu proceduralnog nasilja i da neće odmah potpisati taj zakon”, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Schönborn o Bleiburgu: Biskupija ne može zabraniti da ljudi tamo dođu

Objavljeno

na

Objavio

Austrijska biskupska konferencija održala je u petak u Beču press konferenciju koju je pratio N1 u izravnom prijenosu.

Predsjednik Austrijske biskupske konferencije Christoph Schönborn odgovorio je na pitanje reportera N1 jesu li raspravljali o molbi hrvatskih biskupa da se dopusti misa.

“Bila je tema, nadbiskup Puljić mi je pisao i dugo smo telefonirali. Podsjetio sam ga da su biskupije nadležne za to pitanje. To nije u nadležnosti biskupske konferencije, u Hrvatskoj je situacija drugačija. Za komemorativni skup postoji odluka Sabora i HBK, u Austriji je pravno zadužena biskupija Gurt-Klagenfurt”, rekao je Schönborn i dodao da je biskup koji je trebao voditi misu pitao za dopuštenje, ali da je odluka administratora biskupije bila negativna.

“Biskupija ne može zabraniti da ljudi tamo dođu, to nije njihova nadležnost, radilo se samo o misi. Odluka o tome je na biskupiji Gurk-Klagenfurt i tu biskupska konferencija nema ingerencija. Mi smo o tome opsežno raspravljali. To je zahtjevna tema i imamo sugestiju koju bi volio prenijeti… Mislim da nam treba kultura procesuiranja povijesti, to je bilo bolno razdoblje u hrvatskoj povijesti s puno tisuća mrtvih, istodobno je povijest kompleksna. Ja sam porijeklom iz Češke, mi smo protjerani i nakon osamdeset godina smo u situaciji da polako o tome možemo iskreno razgovarati, Česi i Nijemci koji su protjerani. Kada bi inicirali proces razgovora Austrije i Hrvatske uz povjesničare. To smo radili s Češkom, donijeli smo zajednički zaključak.

To su koraci koji nam trebaju. U Austriji se kaže da je to fašistički skup, a u Hrvatskoj da je to povijest predaka. Dobio sam poštu od ljudi koji kažu da im je djed ubijen u Bleiburgu. Dajte da pokušamo zajedno obraditi tu kompleksnu povijest. To je važan proces koji će spriječiti da se proces instrumentira od strane određenih skupina. To ne želimo ni mi ni HBK. To je moj prijedlog”, poručio je Schönborn .

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati