Pratite nas

Kultura

Film o životu kraljice Katarine

Objavljeno

na

Prva klapa igranog filma “Kraljica Katarina”, o posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini Kotromanić, trebala bi pasti 25. listopada, na godišnjicu kraljičine smrti, otkrio nam je scenarist i nositelj ovog velikog filmskog projekta Miroslav Arapovitz iz Hrvatske uzdanice Mostar (HUM).

kosača katarinaRedatelj filma je istaknuti bh. redatelj Vlatko Filipović, a u ulozi kraljice Katarine pojavit će se čak četiri osobe jer film obuhvaća njezin život od malih nogu do smrti. Film će se snimati na lokacijama u okolici Mostara (Stjepan grad), u Kraljevoj Sutjesci, na Bobovcu, Fojnici, Jajcu, Kupresu, Ljubuškom, Hutovu, Stonu i Rimu. Katarina Kotromanić rođena je 1424. godine u obitelji hercega Stjepana Kosače u zemlji Humskoj.

– Ovu ideju nosim u sebi skoro 30 godina. Splet raznih okolnosti onemogućavao me je da je realiziram, ali evo sad je došlo vrijeme.

Zašto film o kraljici Katarini?

Zato što je ta osoba najznačajnija u povijesti Hrvata uopće. Kraljica Katarina je žrtvovala sebe, svoju obitelj, nije pristala na turski naum da će ona zbog djece doći u Tursku, prijeći na islam, jer tada bi sav narod prešao na islam. Sto posto. Danas Hrvata katolika ne bi uopće bilo. Imali bi hrvatsku državu u okolici Zagreba i ništa više. – kazao je za Večernji list Arapovitz.

U organizacijskom odboru igranog filma “Kraljica Katarina” su: Jozo Marić, predsjednik Vijeća filma, dr. Jure Burić, zamjenik predsjednika, Ivan Čuljak i prof. dr. Miroslav Palameta, dopredsjednici, Ivan Đogić, tajnik filma, dr. Borislav Arapović, umjetnički ravnatelj filma i Ranko Boban, glazba. Ako sve bude teklo po planu snimanje bi trebalo biti gotovo za godinu dana. Planirano je i snimanje TV serije.

Inače, “Kraljica Katarina” prvi je dio povijesne filmske trilogije “KATARINA-KOSAČA-TOMAŠ”, koju HUM kani snimiti u idućih sedam-osam godina.  Oliver Cvitković/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Književna besmrtnost Pavla Pavličića

Objavljeno

na

Objavio

Akademik Pavao Pavličić u srca hrvatskih ljubitelja književnosti ulazi od malih nogu te se moja generacija ljudi sada u poznim 40-tim, na neki način i odgajala uz djela književnog “Mozarta s Dunava” , čija olovka piše i piše i nikako da stane. Napisao je 101, a objavio sto književnih djela, što je i više nego dovoljan opus za ozbiljnija istraživanja. Ovo je samo jedan mali kratki zapis o čovjeku naših dana, koji je prešao granice velikih književnih stvaratelja i koji je već odavno ušao u hrvatsku književnu besmrtnost.

U aktualnom književnom trenutku u Republici Hrvatskoj najveću pozornost plijeni rad jednoga umirovljenika.  Neki će reći kako njegov rad više liči na rad čovjeka u najbpljim godinama te da mu   umirovljenički status uopće ne odgovara niti priliči, a niti je argumentiran. Čak štoviše, akademik Pavao Pavličić u svom osmom životnom desetljeću stvara  svoja najbolja književna  djela, pa ne čudi da se nakladnička kuća, kojoj pripada, zagrebački Mozaik, ovih dana odlučuje tiskati i drugo izdanje knjige “Bakrene sove”, a čije je prvo izdanje tiskano i objavljeno prije samo nekoliko mjeseci.

Akademik Pavao Pavličić u srca hrvatskih ljubitelja književnosti ulazi od malih nogu te se moja generacija ljudi sada u poznim 40-tim, na neki način i odgajala uz djela književnog “Mozarta s Dunava” , čija olovka piše i piše i nikako da stane. Napisao je 101, a objavio sto književnih djela, što je i više nego dovoljan opus za ozbiljnija istraživanja. Zato se nakladnička kuća “Mozaik” vjerojatno i odlučila djela izdavati izabrana djela. Nakon prvoga kola, evo i drugoga, a kojega je složila i priredila književnica Julijana Matanović. Vidi se da to nije bio samo urednički posao, nego posao pun ljubavi prema dragom čovjeku, književniku, profesoru, pa sada, eto, i suprugu. Kad se uz znanje i rad ugradi i ljubav, onda zasigurno djelo dobiva na posebnoj kvaliteti i sadržajnosti te emociji.

Tijekom predstavljanja drugoga kola izabranih djela Pavla Pavličića, profesorica Matanović se složila kako se radilo o teškom izboru. Dakako, nije lako izabrati pet najboljih od 100 izuzetno dobrih knjiga, ali za znalca svojega posla kakva je profesorica Matanović, posao se  mogao uspješno i završtiti. Posebno iz razloga što je urednica i strasna čitateljica Pavličićeve književnosti, a koja je u drugom kolu sastavljena od isključivo lektirnih naslova. Drugo kolo izabranih djela Pavla Pavličića urednice Julijane Matanović., sastoji se iz sljedećih djela: “Nevidljivo pismo (1993.), “Škola pisanja”(1994.), “Diksilend” (1995.),  memoarski zapisi “Šapudl”(1995.) i “Kruh i mast”(1996.) te “Devet spomenika” (2006.).

Gostujući u današnjem “Dobro jutro, Hrvatska” književnik Pavličić je potvrdio našu tezu o njemu kao neumornom radniku na “Njivi Gospodnjoj”, kazavši kako jednako kao i do sada nastavlja produktivno pisati. Njegova književna duša rađa nove ideje, pa kaže kako želi napraviti jednu knjigu o popularnim popijevkama i njihovim tekstovima, za koje se čak i ne zna  tko im je autor a svi ih pjevamo.

Ovo je samo jedan mali kratki zapis o čovjeku naših dana, koji je prešao granice velikih književnih stvaratelja i koji je već odavno ušao u hrvatsku književnu besmrtnost.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

KRVAVA TROBOJNICA

Objavljeno

na

Objavio

Velimir Velo Raspudić: “Nema ništa teže nego izgubiti voljenu osobu u ratu! Ali nekako se ne mogu oteti dojmu da je možda najteže izgubiti brata. Ovu pjesmu posvećujem svima koji su osjetili takvu bol.”

KRVAVA TROBOJNICA

“Davno je to bilo”: kažu!
“Tko se još i sjeća rata”?
Ne bi tako govorili,
da su izgubili brata!

I sad mojoj staroj majci
bistra suza lice mije.
Čekala ga ona dugo!
Vratio se nikad nije!

Često njoj u san svrati,
pa se tužna jutrom budi.
Za svog sina Boga moli .
Ne proklinje, niti sudi!

Tužan otac i sad gleda
niz poljanu u daljine.
Kao da mu čitam misli:
“Vrati mi se mili sine”!

Ali on se vratit neće,
to mi kaže suza s lica.
Njega crna zemlja krije
i krvava trobojnica!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari