Pratite nas

Najave

Film Višnje Starešine ‘Neprijatelj naroda’ na HTV-u

Objavljeno

na

Dokumentarni film “Neprijatelj naroda” scenaristice i redateljice Višnje Starešine bit će prikazan na prvom programu HTV-a u srijedu, 11. svibnja 2016. godine, u 20.50 sati.

Film je nakon zagrebačke premijere imao niz projekcija u hrvatskim gradovima: Splitu, Dubrovniku, Zadru, Rijeci, Čakovcu, Ozlju i drugima.

[ad id=”93788″]

Višnja Starešina: Film smo radili u potpuno neprijateljskom okruženju

“Iznimno me veseli što je HTV pokazao zanimanje za prikazivanje “Neprijatelja naroda” upravo uoči komemoracije 71. obljetnice blajburške tragedije, koja je bila ishodište revolucionarnog terora. To ujedno pokazuje kako se stvari ipak mijenjaju, možda ne onoliko brzo koliko bismo željeli”, rekla je Višnja Starešina za Narod.hr.

“Film smo radili u potpuno neprijateljskom okruženju, kada je o državnom sustavu riječ.I uspjeli smo ga završiti zahvaljujući privatnim sredstvima i osobnim angažmanima.Tadašnja hrvatska državna televizija dakako nije imala ni kameru, niti novinara koji bi popratio prošlogodišnju zagrebačku premijeru filma, na bilo kojem programu, u bilo kojoj rubrici. Čak su mi kolege s HRT-a govorili kako je bilo hrabro od kolege Tomislava Barana s hrvatskog radija što je pristao voditi taj događaj”, opisuje Starešina.

“A u srijedu će se svi gledatelji HTV-a moći uvjeriti o kakvom je “opasnom” filmu riječ. Nadam se da će moći prepoznati bol koju žrtve revolucionarnog terora nose do današnjeg dana, nepravdu koja im je učinjena, koja se još uvijek čini, koja naše društvo i danas drži zatočenikom jednog totalitarnog sustava i njegovih oligarhija”, zaključila je.

O čemu film govori?

Podsjetimo, dokumentarni film ‘Neprijatelj naroda’ je svjedočanstvo o represiji, strahu i šutnji. Kroz obiteljske i osobne sudbine žrtava i kroz objašnjenja eksperata film dokumentira sustav komunističke represije : od masovnih poslijeratnih likvidacija i ciljane eliminacije inteligencije i građanske klase, do današnje šutnje. To je i priča o biljegu nepodobnosti kojeg neke obitelji nose već sedamdeset godina.

Vinko Kos je bio književnik i pjesnik za djecu, Zlatko Ognjanovac učitelj, zborovođa i prosvjetni inspektor, Jeronim Mlinarić općinski bilježnik, Vladimir Mrzljak državni službenik, Andrija Hebrang visoki dužnosnik komunističke partije, a Boris Novak tek maturant gimnazije. Nova komunistička vlast prepoznala je i u njima neprijatelje naroda i oni su nestali: 1945., 1946., 1949., godine, bez traga i bez groba . Režim je odlučio njihovo lice i njihovo postojanje zauvijek izbrisati iz sjećanja.

Nakon desetljeća šutnje o svojim „nestalima“ u filmu govore Lada Kos i Vera Kos-Paliska, msgr. Josip Mrzljak, Ratko Mlinarić, Vladimir Novak, Ljerka Ognjanovac, dr Andrija Hebrang ml.

Povijesni kontekst objašnjavaju: dr. Ivo Banac, dr. Mitja Ferenc, dr. Martina Grahek-Ravančić, dr. Vladimir Geiger, Roman Leljak i Vice Vukojević.

Komemoracija na Bleiburgu

Središnja komemoracija žrtvama Bleiburške tragedije i Križnog puta održat će se u subotu, 14. svibnja 2016., na Bleiburškom polju u Austriji pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Supokrovitelj komemoracije je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, a suorganizator Vijeće za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Zabrana spomenika koji veličaju agresiju na Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo graditeljstva u javnu je raspravu pustilo prijedlog procjene učinaka izmjena Zakona o grobljima na temelju kojih bi se s groblja u Hrvatskoj trebali ukloniti spomenici s natpisima koji propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Hrvatsku, kao i natpisi kojima se veliča sama agresija ili velikosrpstvo.

Donošenje zakona planirano je do polovice iduće godine, a Ministarstvo očekuje kako će svi nadgrobni spomenici s neprihvatljivim porukama biti uklonjeni do kraja 2020.

Na spomenike koji veličaju velikosrpsku agresiju već dulje vrijeme upozoravaju braniteljske udruge, koje ih smatraju uvredom za žrtve, a najčešće je spominjan onaj Vukašinu Šoškočaninu u Borovu selu.

U dokumentu koji je Ministarstvo graditeljstva pustilo u javnu raspravu stoji kako je riječ o provedbi preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. To Vladino vijeće preporuke je izradilo još u veljači, a najava izmjena Zakona o grobljima prvi je formalni korak koji je neko ministarstvo poduzelo kako bi ih provelo u praksi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Povodom 40. godišnjice ubojstva Ante Bruna Bušića u Parizu 1978. godine Hrvatska udruga Benedikt organizira u utorak, 16. listopada 2018., s početkom u 19 sati u prostoru udruge u Splitu (Dubrovačka ulica 15) predavanje pod nazivom “Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske”. Predavanje će održati Mario Šimundić, mag. povijesti i hrvatskog jezika.

Po svom značenju u borbi za slobodnu Hrvatsku, u novijoj se hr­­vatskoj političkoj povijesti ističe Bruno Bušić, poznat kao Ante Bruno Bušić – književnik, povijesni istraživač, novinar i polemičar, hr­­vatski rodoljub i re­vo­lu­cionar, nacionalni borac i mučenik.

Čitavo ži­votno djelovanje Brune Bušića – od najmlađih dana, kad je bio pun mladenačkih rodoljubivo – revolucionarnih ideala, pa do šezdesetih godina kada je završio fakultet i kad je u hrvatskoj javno­sti u domovini, a pogotovo izvan domovine došao do izra­žaja prikazivanjem u novinskim člancima poli­tičko-društvene, go­spodarske i opće stvarnosti hrvatskoga naroda u tota­litarnoj komunističkoj jugoslavenskoj državnoj zajednici. Nešto kasnije svojim političko – programatskim radom u emi­gra­ciji i iseljeništvu postao je jedan od najpoznatijih zagovornika hr­vat­ske nacionalne slobode revolucionarnim putem.

Duh Lunda bio je u pro­gra­mu stvaranja slobodne, demokratske i neovisne hr­vatske države uspostavljene 1991. godine. Bušićeva mučenička smrt u Parizu 1978. godine., u četrdesetoj godini života, posebno je ugrađena u temelje suverene Republike Hrvat­ske.

U ovom izlaganju pratit ćemo cijeli život neumornog borca za hrvatsku samostalnost te preko njegovog života steći i uvid u prilike u domovini i emigraciji 60-ih i 70-ih godina XX. stoljeća. Također dobit ćemo odgovor i na pitanje zašto je od svih političkih emigranata iz SFRJ baš njegovo ime ostalo uklesano zlatnim slovima hrvatske samostalnosti, piše hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari