Pratite nas

Kultura

Filmovi o herojima vukovarske bitke u Splitu, Sisku i Krapini

Objavljeno

na

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine u srijedu, 14. studenog s početkom u 19,00 sati u multifunkcionalnoj dvorani Sveučilišne knjižnice u Splitu održati će se projekcija filma “Slike iz života ratnika”, redatelja Silvija Mirošničenka. U četvrtak, 15. 11. film će se prokazati i u kino dvorani Doma kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku s početkom u 18,00 sati.

U petak, 16. 11. u Festivalskoj dvorani POU Krapina u 18,00 sati prikazati će se višestruko nagrađivani film “Sve je bio dobar san”, redatelja Branka Ištvančića.

Radi se o potresni, intimnim i dirljivim dokumentarcimakoji kroz priče Ivana Anđelića – Doktora i majke Lyliane Fournier na duboko osoban način kroz njihovu vizuru proučavaju događaje iz vremena borbe za obranu Vukovara i nakon njegove okupacije. Oba filma pokazuju koliko je Domovinski rat izmijenio životne puteve i sudbine glavnih protagonista čije posljedice trpe i danas.

Ivan Anđelić- Doktor je višestruko ranjavan dok Lyliane Fournier i dalje trpi bolove zbog gubitka sina Jean-Michela Nicoliera za čijim se posmrtnim ostatcima i dalje traga. Dokumentarci lišeni politikanstva pokazuju kako se mali čovjek usprkos svemu ponosno nosi sa nehumanim i nametnutim ratom u kojem pokušava zadržati ljudskost.

Antun Ivanković, producent

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Grad bez ptica’

Objavljeno

na

Objavio

Grad bez ptica

Hrvatska matica iseljenika kao organizator i domaćin poziva Vas na predstavljanje novog romana Grad bez ptica, Anite Martinac koje će se održati u četvrtak 20. veljače u 19.00 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu (Trg Stjepana Radića 3.)

U programu sudjeluju: Ante Beljo i general Ivan Tolj, koji će se osvrnuti na ovo djelo ne samo kroz književnu vrijednost nego i zastupljenost teme o povijesno političkoj i vojnoj važnosti. Program će modelirati Lejdi Oreb, a ulomke iz romana govorit će glumac Robert Kurbaša i autorica.

Anita Martinac (Mihić) rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru, gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata. Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, HKD Napredak Mostar, Hrvatske izvandomovinske lirike te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Dosad je objavila pjesme Krvari brig 1994., Ljubim te pjesmama 2012., U pogledu 2012., U susret Riječi 2013., Druga riječ je ljubav 2014., Budna 2017., romane Medaljon 2015., Posljednji 2016., Od Franje do Franje 2017., zbirku novela život nema naslova 2018. i bajke kako je Pjev naučio raditi 2019.

Novi roman Grad bez ptica 2019. objavilo je Središte Hrvatskoga svjetskog kongresa za istraživanje totalitarizma. Knjiga opseže 229 str. i satkana je od 45 poglavlja, u kojima kroz optiku neposrednih sudionika donosi kako njihovu jedinstvenu i pojedinačnu sudbinu, tako i cjelokupnu sliku presjeka stanja u periodu od 1990. do 1992. na području Hercegovine. Radnja novoga romana, intrigantnog naziva, smještena je upravo u Mostar, rodni grad književnice, u najteže godine prijelaza iz komunizma u demokratsko društvo, koje je obilježeno sukobima i ratom. 

Književnica Anita Martinac u isprepletenoj i zanimljivoj vojnoj političkoj priči čitatelju daje ključ da s osvrtom na to vrijeme razumije i današnjicu. Svi likovi su stvarne osobe, kao i događaji o kojima piše. Po riječima književnih kritičara, Martinac je obogatila hrvatsku književnost, a više puta je i nagrađivana za svoj rad. (https://anitamartinac.com/ )

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora

Objavljeno

na

Objavio

Željka Lovrenčić

Knjiga Sibile Petlevski Astečka molitva/Spojena lica sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula.

Uspješna nakladnička kuća La Zonámbula iz Guadalajare kojoj je na čelu urednik i pjesnik Jorge Orendáin krajem 2019. objavila je knjigu Sibile Petlevski La oración azteca/Caras unidas (Astečka molitva/Spojena lica) u prijevodu Željke Lovrenčić koja uz Fabiolu Ocegueda Benítez potpisuje i uredništvo.

Astečka molitva je dramsko djelo nadahnuto vizijama jedne Meksikanke koja se usred vreve današnjega velegrada Ciudad de Méxica prisjeća slavne meksičke prošlosti. Na temelju toga spjeva, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk skladao je svoju Mexicanu koju je izveo s Meksičkim simfonijskim državnim orkestrom. Zbirka pjesama Spojena lica objavljena je 2006. godine u Zagrebu (HDP-Durieux).

Inače, knjiga Sibile Petlevski sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula. Godine 2008. objavljena je knjiga Murmullo sobre el asfalto (Šapat na asfaltu), izbor iz poezije Lane Derkač i Davora Šalata koji je prevela spomenuta prevoditeljica. Ona je 2010. u Guadalajari predstavila i svoj izbor poezije desetero hrvatskih suvremenih pjesnika naslovljen po pjesmi pokojnoga akademika Ante Stamaća Bajo la ceniza del antiguo fuego (Pod pepelom davne vatre). Uz Stamaća, odabrani autori su: Diana Burazer, Ružica Cindori, Dunja Detoni-Dujmić, Lana Derkač, Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Diana Rosandić i Borben Vladović, dok je uvodno slovo napisao Davor Šalat.

Lovrenčić je i jedna od urednika knjige Dubravka Jelčića Historia de la Literatura Croata: desde la lápida de Baška hasta el postmodernismo (Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne) koja je u prijevodu Tihomira Pišteleka objelodanjena 2012. godine te uz Marija Marcosa Ostojića i Tatjanu Margeta Grubišić-Čabo prevoditeljica knjige Miroslava Međimorca Historias veridícas de la Guerra Patria ( Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata).

Godine 2015. Željka Lovrenčić prevela je knjigu Veselka Koromana Yo, el viajero (Ja, putnik), a 2018., opet s Ostojićem i Grubišić-Čabo, Međimorčevo djelo Su Eminencia y el Rabino (Presvijetli i Rabin).

U pripremi je knjiga pripovijesti Davora Velnića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari