Pratite nas

BiH

Formula za prijevaru 
Hrvata u BiH. Manjinu učinili većom od većine

Objavljeno

na

opći-izbori 2014Pojedini političari vlast žele preuzeti na prljav način. Od njih su prljaviji samo “lešinari izbora”. 
Žive od otimačine hrvatskih pozicija

Za tri dana, 12. rujna, počinje predizborna kampanja u BiH. Na općim izborima mjesec dana kasnije birat će se državna, entitetska i županijska vlast. Za kampanju se političari pripremaju na različite načine. Smišljaju se slogani, retuširaju kandidati, uvježbavaju govori. Među političarima ima dosta i onih koji žele preuzeti vlast na prljav način. Jedino im je oružje diskreditiranje i podmetanje. Od njih su prljaviji samo “lešinari izbora”. Žive od otimačine hrvatskih pozicija.

Naime, svi manje-više znaju kako se Hrvatima izbornim inženjeringom bira član Predsjedništva BiH. No, to je “laka prehlada” u odnosu na izbor federalnog Doma naroda. On se rijetko objašnjava jer je veoma kompliciran. Jedva ga razumiju politički analitičari. Diskriminirajući ustroj Doma naroda u Federaciji BiH je najveći izvor političkih problema u BiH. Evo samo djelića priče. Koji ilustrira kako je legalizirana pljačka Hrvata. Bez kazne!

Dom naroda se do 2000. sastojao od 60 zastupnika. Po 30 Hrvata i Bošnjaka. Odluke su se donosile natpolovičnom većinom svakog od nacionalnih klubova. Međutim, “sarajevski” stratezi su uz blagoslov međunarodne zajednice smislili plan kako razvlastiti Hrvate. Uz hrvatski i bošnjački klub, dodali su i srpski, plus sedam “ostalih”. Nacionalne klubove su smanjili s 30 na 17. Za imenovanje predsjednika, a time posredno i Vlade Federacije, umjesto polovine, potrebna je jedna trećina. Dakle, šest izaslanika iz hrvatskog kluba. Time je omogućeno da se simboličnom manjinom može izabrati vlast. Štoviše, izaslanici ne moraju biti Hrvati. Dovoljno se tako predstaviti.

Tendenciozno je određen i broj izaslanika koje daje svaka od 10 županija. Primjerice, Goražde i ta županija, u kojoj slovom i brojem ima desetak Hrvata, daju jednog izaslanika, koliko i cijela Posavina u kojoj je četrdesetak tisuća Hrvata. Stotinjak tisuća Hrvata iz zapadne Hercegovine u Domu naroda predstavljaju samo dva izaslanika. Dakle, glas u Goraždu vrijedi nekoliko tisuća puta više nego u Širokom Brijegu. Ovo najzornije pokazuje kako je obespravljena hrvatska većina.

“Lešinarima izbora” ovakvim pravilima ostavljen je širok prostor za ulov. U potrazi za plijenom ne trebaju se iscrpljivati u većinski hrvatskim, nego u bošnjačkim županijama. Ako proguraju na izborima po jednoga Hrvata iz Goražda, Bihaća, Sarajeva, Tuzle i dva iz Zenice, eto ih šest. Imaju kapitalce za jednu trećinu hrvatskog kluba. Receptom smišljenim u kuhinji bošnjačkog SDP-a, mogu uspostaviti vlast bez legitimnih Hrvata. I upravljati političkim procesima i stotinama milijuna maraka. Uzalud je što će Hrvati okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora imati 90 posto glasova. Čak i da dobiju 100 posto hrvatskih glasova, teoretski mogu imati samo 11 od 17 izaslanika. Ne znače ništa jer bošnjačke stranke sa svojih šest Hrvata mogu upravljati Domom.

Na posljednjim izborima su tako, ignorirajući volju hrvatskih birača, postavili za predsjednika Federacije Živka Budimira. A on, koji je imao svega dvije tisuće glasova, dobio je mandat za uspostavu Vlade. Čak tada nisu imali ni šest, već pet Hrvata. Međunarodna zajednica im je priskočila u pomoć izračunavši kako je trećina od 17 pet (?!). Vlada Federacije odlučuje o svim vitalnim pitanjima i gospodari novcem. Ovo je zapravo najvažnije tijelo. Daleko važnije od člana Predsjedništva BiH. Za ove četiri godine razvlastili su Hrvate u svim javnim poduzećima i osiromašili županije. Pronađu li se opet oni koji će za “šaku dolara” dati legitimitet vlasti, Hrvati bi u idućem razdoblju bili potpuno gospodarski iscrpljeni i politički marginalizirani. Stoga, prije ustavnih promjena treba inzistirati na promjeni Izbornog zakona. Koji bi uvažavao volju birača. To je važnije od priče o trećem entitetu. Kada bi Hrvatima bilo omogućeno pošteno glasovanje, preko noći bi se demokratizirali. Ovako su prisiljeni na samozaštitu homogeniziranjem oko “stožerne stranke”. Ne dogode li se izborne (i ustavne) promjene, Hrvati će na svakim izborima dobivati stotine novih Sejdi Bajramovića. Samo oni sada imaju mjesta pod ovakvim krovom (bošnjačkog) Doma naroda. Tamo Hrvate danas predstavlja marginalni HSP. Za izdaju legitimni Hrvati nisu bili spremni. Zato su podstanari u vlastitoj državi. Bez svoga doma.

Jozo Pavković/Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari