Pratite nas

BiH

Formula za prijevaru 
Hrvata u BiH. Manjinu učinili većom od većine

Objavljeno

na

opći-izbori 2014Pojedini političari vlast žele preuzeti na prljav način. Od njih su prljaviji samo “lešinari izbora”. 
Žive od otimačine hrvatskih pozicija

Za tri dana, 12. rujna, počinje predizborna kampanja u BiH. Na općim izborima mjesec dana kasnije birat će se državna, entitetska i županijska vlast. Za kampanju se političari pripremaju na različite načine. Smišljaju se slogani, retuširaju kandidati, uvježbavaju govori. Među političarima ima dosta i onih koji žele preuzeti vlast na prljav način. Jedino im je oružje diskreditiranje i podmetanje. Od njih su prljaviji samo “lešinari izbora”. Žive od otimačine hrvatskih pozicija.

Naime, svi manje-više znaju kako se Hrvatima izbornim inženjeringom bira član Predsjedništva BiH. No, to je “laka prehlada” u odnosu na izbor federalnog Doma naroda. On se rijetko objašnjava jer je veoma kompliciran. Jedva ga razumiju politički analitičari. Diskriminirajući ustroj Doma naroda u Federaciji BiH je najveći izvor političkih problema u BiH. Evo samo djelića priče. Koji ilustrira kako je legalizirana pljačka Hrvata. Bez kazne!

Dom naroda se do 2000. sastojao od 60 zastupnika. Po 30 Hrvata i Bošnjaka. Odluke su se donosile natpolovičnom većinom svakog od nacionalnih klubova. Međutim, “sarajevski” stratezi su uz blagoslov međunarodne zajednice smislili plan kako razvlastiti Hrvate. Uz hrvatski i bošnjački klub, dodali su i srpski, plus sedam “ostalih”. Nacionalne klubove su smanjili s 30 na 17. Za imenovanje predsjednika, a time posredno i Vlade Federacije, umjesto polovine, potrebna je jedna trećina. Dakle, šest izaslanika iz hrvatskog kluba. Time je omogućeno da se simboličnom manjinom može izabrati vlast. Štoviše, izaslanici ne moraju biti Hrvati. Dovoljno se tako predstaviti.

Tendenciozno je određen i broj izaslanika koje daje svaka od 10 županija. Primjerice, Goražde i ta županija, u kojoj slovom i brojem ima desetak Hrvata, daju jednog izaslanika, koliko i cijela Posavina u kojoj je četrdesetak tisuća Hrvata. Stotinjak tisuća Hrvata iz zapadne Hercegovine u Domu naroda predstavljaju samo dva izaslanika. Dakle, glas u Goraždu vrijedi nekoliko tisuća puta više nego u Širokom Brijegu. Ovo najzornije pokazuje kako je obespravljena hrvatska većina.

“Lešinarima izbora” ovakvim pravilima ostavljen je širok prostor za ulov. U potrazi za plijenom ne trebaju se iscrpljivati u većinski hrvatskim, nego u bošnjačkim županijama. Ako proguraju na izborima po jednoga Hrvata iz Goražda, Bihaća, Sarajeva, Tuzle i dva iz Zenice, eto ih šest. Imaju kapitalce za jednu trećinu hrvatskog kluba. Receptom smišljenim u kuhinji bošnjačkog SDP-a, mogu uspostaviti vlast bez legitimnih Hrvata. I upravljati političkim procesima i stotinama milijuna maraka. Uzalud je što će Hrvati okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora imati 90 posto glasova. Čak i da dobiju 100 posto hrvatskih glasova, teoretski mogu imati samo 11 od 17 izaslanika. Ne znače ništa jer bošnjačke stranke sa svojih šest Hrvata mogu upravljati Domom.

Na posljednjim izborima su tako, ignorirajući volju hrvatskih birača, postavili za predsjednika Federacije Živka Budimira. A on, koji je imao svega dvije tisuće glasova, dobio je mandat za uspostavu Vlade. Čak tada nisu imali ni šest, već pet Hrvata. Međunarodna zajednica im je priskočila u pomoć izračunavši kako je trećina od 17 pet (?!). Vlada Federacije odlučuje o svim vitalnim pitanjima i gospodari novcem. Ovo je zapravo najvažnije tijelo. Daleko važnije od člana Predsjedništva BiH. Za ove četiri godine razvlastili su Hrvate u svim javnim poduzećima i osiromašili županije. Pronađu li se opet oni koji će za “šaku dolara” dati legitimitet vlasti, Hrvati bi u idućem razdoblju bili potpuno gospodarski iscrpljeni i politički marginalizirani. Stoga, prije ustavnih promjena treba inzistirati na promjeni Izbornog zakona. Koji bi uvažavao volju birača. To je važnije od priče o trećem entitetu. Kada bi Hrvatima bilo omogućeno pošteno glasovanje, preko noći bi se demokratizirali. Ovako su prisiljeni na samozaštitu homogeniziranjem oko “stožerne stranke”. Ne dogode li se izborne (i ustavne) promjene, Hrvati će na svakim izborima dobivati stotine novih Sejdi Bajramovića. Samo oni sada imaju mjesta pod ovakvim krovom (bošnjačkog) Doma naroda. Tamo Hrvate danas predstavlja marginalni HSP. Za izdaju legitimni Hrvati nisu bili spremni. Zato su podstanari u vlastitoj državi. Bez svoga doma.

Jozo Pavković/Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

”Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je jamac opstojnosti hrvatskog naroda, a danas je nedosanjani san”, rekao je novinarima prilikom Dana ŽZH i Dana HZ Herceg-Bosne u Širokom Brijegu Mario Karamatić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i čelnik HSS-a.

”Ja se iskreno nadam u skoro vrijeme da će ovo biti Dan državnosti i da ćemo vratiti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu dominantno, jer sve što smo potpisali u Washingtonu i Daytonu o pravljenju Federacije su bile obmane”, rekao je Karamatić i dodao kako su Hrvati ”prevareni i izdani”.

Kaže kako je vrijeme ”da se počnemo vraćati na početne pozicije.” ”To je kao loš brak – ako ne ide najbolje je da svatko ide svojim putem i onda se može funkcionirati, a zajednička djeca ovog braka, tzv. institucije BiH, ako mogu funkcionirati u dva entiteta, ne vidim razloga zašto ne mogu tako i nastaviti”, kaže Karamatić.

Dodaje kako su svi oni koji su se borili za BiH ovu državu zamišljali drugačije u odnosu na to kakva je ona danas. ”Mi smo se svi borili za BiH, ali svi smo je malo drugačije zamišljali. Mi koji smo se borili u HVO-u željeli smo BiH kao državu jednakopravnih naroda, oni iz Vojske RS željeli su srpsku BiH, a oni iz takozvane Amije BiH željeli su islamističku BiH.

Na kraju nitko nije dobio sto je želio, pa je vrijeme da se raziđemo ili da sjednemo i napravimo državu po mjeri svih nas”, kategoričan je Karamatić. Prema njemu, izborni zakon nije minimalni prag. ”On je linija ispod koje ne možemo ići, jer su intervencijama visokih predstavnika hrvatski politički predstavnici dovedeni pred zid odakle ne možemo ni milimetra uzmaknuti.

Postoje neke linije obrane sa kojih se ne smije uzamaknuti, kao i crte koje se ne smiju prijeći. Nakon što su nam Bošnjaci već treći put svojim glasovima nametnutli čovjeka koji se izjasnjava kao nekakav Hrvat i ne govori hrvatskim jezikom, mi nemamo prava da popustimo ni milimetar, a izborni zakon je minimum koji bi zadržao malo želje da pokušamo sačuvati ovakvu BiH, iako sam ja osobno izgubio sve iluzije da se to isplati pokušavati sačuvati, pa je vrijeme da krenemo svojim putem”, zaključio je Karamatić, prenosi bljesak.info

 

Mario Karamatić: Ja nemam iluzija da mi imamo relevantnog sugovornika sa bošnjačke strane

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Fojnički Hrvati: Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu.

Objavljeno

na

Objavio

Fojnički Hrvati obilježili su jučer, 13. studenog, još jednu tužnu 25. godišnjicu okrutnog ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici. Na pragu samostana ratne 1993. bez ikakva povoda ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, piše Večernji list BiH.

S Čengićem su bila još trojica pripadnika navedene postrojbe Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić. Tadašnji Vrhovni sud u Sarajevu ubojicu fojničkih fratara Miralema Čengića osudio je na 11 godina zatvora, a trojici njegovih pomagača izrekao kaznu od po šest mjeseci. Čengić je odležao tek dio kazne jer su ga više puta pomilovali bošnjački politički čelnici te je odavno na slobodi.

Najbliže otkrivanju nalogodavaca bilo se prije osam godina kada je u samostan Duha Svetoga došao bivši zapovjednik 302. motorizirane brigade Armije BiH Hasib Mušinbegović. On se tada ispričao franjevcima za zločin, ali je isto tako u razgovoru za naš list rekao kako su četvorica pripadnika njegove postrojbe toga dana, 13. studenog 1993., bili izuzeti iz njegova zapovjedništva. Krenula je obnova postupka koja do današnjeg dana nije dala nikakvih rezultata. Tko je naredio zločin, ni danas se ne zna. Ipak, vjere za ostanak u Fojnici ne nedostaje. – Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu. Stoji samostan i stoji Bosna – poručio je gvardijan fojničkog samostana fra Miro Relota na misi u povodu 25 godina od ubojstva dvojice franjevaca.

Misu je u prepunoj crkvi, uz članove obitelji ubijenih svećenika, predvodio fra Žarko Relota iz Hrvatske uz koncelebraciju 20-ak svećenika iz Lepeničke regije. Relota je kazao da mu je povjeren iznimno težak zadatak, da su osjećaji jaki te da je ovo prilika za vaganje svake izgovorene riječi.

– Žrtva poginulih fratara zadužila je sve one koji žive u ovim krajevima jer će nastaviti odzvanjati kao i poruka koju su svojim životima posvjedočili ubijeni fratri, a to je poruka da nam je ovdje mjesto i kad je najteže ne želimo otići – istaknuo je fra Žarko.

Osvrnuo se i na posljednji istup pokojnog gvardijana u medijima kada je rekao da je kao fratar dobrodošao bilo gdje u svijetu, ali da se, ipak, u Bosni, najbolje osjeća.

Zločini tkz. Armije BiH: 25. godišnjica strijeljanja fojničkih fratara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari