Pratite nas

Najave

Forum o sigurnosti u Bratislavi GLOBSEC 2016

Objavljeno

na

Forum o globalnoj sigurnosti GLOBSEC 2016., kojemu će ove godine glavne teme biti izbjeglička kriza, predstojeći NATO summit, budućnost europskog projekta s naglaskom na Brexit kao i budućnost transatlanskih odnosa u razdoblju “poslije Obame”, održat će se od petka do nedjelje u Bratislavi u nazočnosti više šefova država, premijera i ministara vanjskih poslova zemalja srednje i istočne Europe, među njima i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

[ad id=”93788″]

“U samo nekoliko godina, GLOBSEC je iz skromnih početaka postao prvi vanjskopolitički i sigurnosni forum središnje Europe i jedna od pet najvažnijih konferencija toga tipa u svijetu”, kaže se u najavi skupa, te dodaje da se forum održava u ključnom trenutku za europsku i transatlantsku sigurnost te da je on postao mjesto susreta svih koji doprinose vanjskoj i sigurnosnoj politici u sredinjoj i istočnoj Europi.

Sudionici foruma bavit će se stanjem na Bliskom istoku koje je dovelo do nezabilježenog izbjegličkog vala te strategijama stabiliziranja regije i borbom protiv radikalizacije koja se širi i u toj regiji, ali i u Europi.

GLOBSEC je dobra prigoda i za razgovore o ciljevima nadolazećeg NATO summita kao i za razmatranje šire slike transatlantskih odnosa.
Na forumu, najavljuju organizatori, naglasit će se i važnost europskog jedinstva koje se našlo na udaru i inicijativom Brexit o izlasku Velike Britanije iz EU-a, ali i migrantskom krizom gdje su se neke zemlje zatvorile u nacionalne granice ne želeći podijeliti izbjeglički teret.

Na forumu će središnja Europa moći iskazati svoja očekivanja i glede vanjske i sigurnosne politike nove američke administracije nakon izbora u studenom.

Uz hrvatsku predsjednicu, na forumu koji se kolokvijalno naziva i mini-Muenchenom jer se radi o skupu nešto užeg formata od

Konferencije o sigurnosti koja se u tom bavarskom gradu tradicionalno uz nazočnost svjetskih čelnika održava u veljači, sudjelovat će kao domaćin i slovački predsjednik Andrej Kiska, potom bugarski i makedonski predsjednici Rosen Plevnelijev i Đorge Ivanov, premijeri Češke i Slovačke, ministrica obrane Njemačke, ministri vanjskih poslova nekoliko zemalja – Slovačke, BiH, Mađarske, Litve, Latvije, Rumunjske, Češke, Poljske i Ukrajine, predstavnici NATO-a i EU-a, te think tankova, akademskog i poslovnog svijeta i medija.

Osim sa slovačkim predsjednikom Kiskom te ministrom vanjskih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom, hrvatska bi predsjednica na marginama foruma trebala održati i druge bilateralne susrete, stoji u najavi iz njezina ureda. U petak bi također trebala sudjelovati na panelu foruma o globalnoj sigurnosti posvećenom mladim vođama u europskoj politici, a u nedjelju na panelu o migracijama i europskom odgovoru na taj izazov.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Borislav Ristić u petak u Mostaru promovira knjigu ‘Ne kupuj mačka u vreći’

Objavljeno

na

Objavio

Novinar i kolumnist zagrebačkog Večernjeg lista Borislav Ristić nedavno je izdao knjigu “Ne kupuj mačka u vreći”.

Nakon Zagreba i Osijeka, Ristić će knjigu predstaviti i u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače u Mostaru, u petak 25. svibnja u 18:00h.

O knjizi će govoriti sociolog Ivan Vukoja, nakladnik Ivica Vuletić te sam Ristić.

Predstavljanje će moderirati glavni urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj.

“Pozivam sve ljude dobre volje na promociju moje knjige “Ne kupuj mačka u vreći”. Mačke iz knjige su ideje koje nam se nude kao jeftina i laka rješenja, a za nas ispadnu kao skupa i višestruko preplaćena obećanja. Zahvaljujem se organizatorima na pozivu i veselim što će mačak dobiti priliku da se opruži i pred mostarskom publikom.”, rekao je Ristić uoči mostarskog predstavljanja njegove knjige.

Nino Raspudić, jedan od recenzenata Ristićeve knjige napisao je, pak, kako je knjiga “Ne kupuj mačka u vreći” sastavljena od tekstova objavljenih uglavnom na portalima, za koje je “upućenijim čitateljima već u startu bilo jasno da nadrastaju taj okvir i vape za ukoričenjem”.

“Tek sada, kada su posloženi u knjigu, jasno se vidi njihova organska povezanost i pokazuje se u punini dosljedno promišljena i izvrsno artikulirana Ristićeva ‘politologija’”, napisao je Raspudić u predgovoru knjizi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

JUŽNOSLAVENSKO PITANJE AKTUALNIJE NEGO IKADA

Objavljeno

na

Objavio

Pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje” predstavit će se u Mostaru u četvrtak 24.svibnja 2018. u Galeriji kraljice Katarine s početkom u 19,00 sati, a organizatori su Odjel za Drugi svjetski rat i domovinski rat HNS-a i Središte hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH.

Najavljeni predstavljači koji će sudjelovati u programu će biti doc.dr.sc. Dražen Švegelj, Silvio Jergović, dr.sc. Ivona Šego Marić, Hrvoje Janković i Anita Martinac.

Hrvatskim državotvornim idejama iz djela Ive Pilara nadahnjivali svi naraštaji hrvatskih političara od 1918. pa do obnove hrvatske državnosti devedesetih godina 20. stoljeća.

Pilar je autor termina “hrvatski državni i etnički prostor”, te je taj prostor smjestio u srednjoeuropsko okruženje. Zato je Pilar prvi hrvatski geopolitičar.

Od 1918. pa sve do danas događaji se ponavljaju po istom predlošku onako kako ih je prikazao Pilar. “Priča o Hrvatskoj i hrvatskom državnom i etničkom prostoru danas je gotovo aktualnija nego u vrijeme rata”, te se može reći da je iseljavanje Hrvata aktualno na početku 20. stoljeća s jednako tragičnim razmjerima kao i danas.

Gubljenje identiteta, uz demografsko pražnjenje prostora prijetnja su da prazninu u hrvatskom državnom i etničkom prostor ispuni druga populacija.

Mnogi su ocijenili je kako je Pilar po svemu sudeći smaknut zbog svoje ideje o stvaranju samostalne hrvatske države. Njegovu ideju o tomu kako je samo spremnost za uspjeh temelj svakoga pa i političkoga uspjeha obrazložio je svjesnošću zbilje da je svaka srpsko-hrvatska zajednica moguća samo na štetu Hrvata.

Knjiga “Južnoslavensko pitanje” ocijenjena je jednom od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću. Knjiga je objavljena u Beču 1918. godine. Na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek, a objavila ju je Matica hrvatska 1943. Pretisak prvoga hrvatskog izdanja objavljen je 1991. u Varaždinu, a devedesetih godina u Zagrebu se krenulo s objavom njegovih izabranih djela. Kritika je upozorila na stanovite nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela. Novo izdanje objavio je Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima u 2017.

Ivo Pilar rođen je u Zagrebu 1874., a preminuo je pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen.

Najvažnija su mu djela: “Secesija” “Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH”, “Die südslawische Frage und der Weltkrieg” napisana pod pseudonimom L. v. Südland, “Borba za vrijednost svoga ‘ja’. Pokus filozofije slavenskog individualizma”, “Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalstunde”napisana pod pseudonimom Florian Lichtträger.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati