Pratite nas

Vijesti

FOTO ‘Neka Vam primjer fra Didaka Buntića bude svjetlo i vodilja u ovoj bitci i nećete pogriješiti’

Objavljeno

na

Danas je otvaranjem okruglog stola „Lik i djelo fra Didak Buntić“  počelia manifestacija Jesen na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u sklopu  kojih će biti organizirane  izložbe, promocije radova, predavanja i okrugli stolovi te će  trajati će do 31. listopada 2014.godine.

Današnjem okruglom stolu prisustvovali  su brojni državni službenici, političari, rekotrica Sveučilišta,  dekani i profesori, župnici i franjevci,  kako bi upriličili čast  velikom čovjeku, fra Didaku Buntiću.

Fra Didak Buntić  cijeli je život posvetio služenju Bogu, bližnjima i hercegovačkom puku. Uz nastavničko djelovanje na Franjevačkoj gimnaziji, pokreće akciju opismenjavanja puka i osnivanja ”seljačkih škola”, postaje ravnateljem širokobriješke gimnazije i potom provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije.

Prosvjetiteljsku ulogu odigrao je fra Didak Buntić i na gospodarskom području. U godinama nezapamćene gladi u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata pokrenuo je spašavanje gladne hercegovačke djece odvođenjem u Srijem i Slavoniju. U tim teškim vremenima oskudice i obespravljenosti njegova naroda, bio je fra Didak Buntić neumorni djelatnik za dobrobit puka Hercegovine — vođa, prosvjetitelj, odgajatelj, graditelj, humanitarni djelatnik, pučki tribun, politički predvodnik.

U ime svečanosti nazočne je pozdravio domaćin i organizator ovog okruglog stola dekan Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, prof.dr.sc.Mario Vasilj.

Na ovom okruglom stolu svim sudionicima i dionicima kao i našem slušateljstvu želim da iz različitih kutova iznova ugledaju svjetlo fra Didakova života i da se njegovim primjerom uvijek iznova nadahnjujemo, uvijek iznova divimo i uvijek iznova mijenjamo na bolje i nesebično, po njegovu primjeru, darujemo svome narodu i njegovim potrebama“, zaželio je prof.dr.sc Vasilj.

Kako je kazao Vasilj mi  i stoljeće kasnije stojimo na temeljima Didakovih nastojanja i bijemo bitke gotovo nimalo lakše od onih koje je i Didak bio u svoje vrijeme.

Mi i dalje bijemo bitku za ravnopravnost u svojoj zemlji Bosni i Hercegovini, na pravo da u istim uvjetima s druga dva naroda gradimo njezinu budućnost. Stoga se, oprostite mi možda i neprilično, obraćam ovaj put predsjedniku Hrvatskoga narodnoga sabora gospodinu Draganu Čoviću da kao čovjek koji ima povijesnu obvezu, u okolnostima institucionalne obespravljenosti hrvatskoga naroda, voditi ga u njegovoj borbi za jednakost s druga dva naroda, dopustite mi iskazati mu, našu bezrezervnu potporu na tom putu, na kojem je njegov izbor za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH tek prvi korak u nizu. Neka mu veličina i primjer fra Didaka Buntića uvijek bude svjetlo i vodilja i sigurno neće pogriješiti,“ istakao je Vasilj.

Okupljenima je se obratila i rektorica Sveučilišta u Mostaru  prof.dr.sc. Ljerka Ostojić koja je istakla kako su fra Didakove poruke svevremenske i kako odzvanjanju još i danas.

„Mnogi našu akciju zapinju baš radi toga jer mi čekamo neku pomoć izvana. Samosvijest i samopouzdanje moramo buditi i odgajati u našem u narodu. Ovo nije misao izgovorena sada o stanju u Hercegovinu, riječ je o fra Didakavoj poruci s početka prošloga stoljeća. Ta misao je  aktualna i danas, i to jeste odlika velikih ljudi da njihove poruke i djela  budu svevremenska.  Sve europske nacije imaju sve svoje velikane, ljude koji su u određenom vremenu  i prostoru bili ispred drugih sa svojim idejama i djelima. Naš vizionar bio je fra Didak Buntić u godinama gladi i u godinama zapuštenosti, u godinama rata i nepismenost. Fra Didak je svojim radom utjerao put i ka ovoj instituciji, jedinome javnom Sveučilištu na hrvatskome jeziku u BiH. Poruke i dijela fra Didaka su univerzalna to je da svaki čovjek može živjeti od svoga rada i da svatko treba ustrajati na svome obrazovanju“, kazala je rektorica Ostojić.

O važnosti lika  djela  fra Didaka Buntića govorio je prof.dr.sc.Dragan Čović, uspoređujući  stanje za vrijeme Didaka Buntića s današnjim koje je i danas  nepravedno i okrutno. Profesor Čović je naveo kako nije stvoren stabilan politički prostor, i kako nam trebaju naši izabranici na svim razinama vlasti koji moraju odgovorno sudjelovati u politici BiH i odgovorno se ponašati prema svom narodu.

 „Dugo se na ovim prostorima lome pokušaji kako stvoriti stabilan politički prostor jer je on uvjet svakom drugom društvenom napretku. Ne samo danas, već dugo već kroz povijest, oni iz svijeta koji su imali i koji imaju mandat da stvore ovdje stabilan politički prostor neće i ne žele, jer  sve su drugo činili osim da stvore taj stabilan politički prostor. Danas nam poručuju kako je najvažniji ekonomski napredak BiH. Ekonomski napredak je vrlo važan ali njega ne može biti ako nije stabilan politički prostor“, naveo je prof.dr.sc Dragan Čović.

M.A. Pogled.ba – See more at: http://www.pogled.ba/clanak/foto-neka-vam-primjer-fra-didaka-buntica-bude-svjetlo-i-vodilja-u-ovoj-bitci-i-necete-pogrijesiti/56376#sthash.wNwoEyW9.dpuf

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari