Pratite nas

Događaji

FOTO Predstavljena zbirka pjesama Velimira Raspudića; “VJERA, LJUBAV I DOMOVINA”

Objavljeno

na

U sklopu tradicionalne kulturne manifestacije “Uskrs s Maticom u Brotnju”, sinoć je u prepunoj dvorani hotela “Brotnjo”  u Čitluku predstavljena prva zbirka pjesama Velimira Vele Raspudića pod nazivom “Vjera, ljubav i Domovina”.

Velimir Velo Raspudić, bivši nogometaš i dragovoljac Domovinskog rata, već više vremena pozornost privlači svojim pjesmama. Raspudićeve pjesme put do čitatelja pronašle su i prije objavljivanja prve knjige.

Sinoćnje predstavljanje zbirke pjesama „Vjera, ljubav i domovina“, potvrdilo je da pjesme iz srca i duše kod čitatelja izazivaju veliku pozornost i divljenje. Naime, na predstavljanju zbirke poezije koja je objedinila sedamdeset Raspudićevih pjesama, čije su teme najčešće: vjera, ljubav prema domu i domovini, ljubav prema Bogu i bližnjima, Hercegovini, velikani hrvatske povijesti i Domovinski rat okupilo se 200 posjetitelja koji su uživali u predstavljanju.

Pored autora, u predstavljanju zbirke su sudjelovali Mate Grbavac, Nelica Jelčić, Ivana Miletić Grbavac i Andrija Stojić. Događaj su glazbeno upotpunili učenici Glazbene škole Brotnjo iz Čitluka.

Foto: Kamenjar.com / Velimir Raspudić sa suborcima iz Specijalne policije

Pjesnik Raspudić u nekim svojim pjesmama duboko promišlja o vlastitom identitetu. Ta pjesma je uvijek duboka, ima nekoliko idejnih razina, a koliko god da progovara o pjesnikovim osobnim doživljajima, o njegovim razmišljanjima o vlastitom bitku, ideja se može prenijeti i na čitatelja, čak i na cijelo društvo… Pjesnik u svojim pjesmama govori o istinama života i to najčešće s mnogo žara i poletnosti, pogotovo kada se radi o domovini. Na izražajan i osjećajan način opjevana je ljepota i osobitosti rodnog kraja, Brotnja. Zastupam tezu da je svaka knjiga kuća od jezika, ova Velimirova – Velina kuća je lijepa iznutra i izvana i iznad svega promicateljica baštine i vrijednosti – kazao je, uz ostalo, govoreći o zbirci poezije Vjera, ljubav i domovina prof. Andrija Stojić, predsjednik OMH Čitluk, i čitateljima toplo preporučio najnoviji naslov iz naklade Ogranka Matice hrvatske Čitluk.

Urednik prve Raspudićeve zbirke poezije je Borislav Šimović, dok je recenzent Mate Grbavac. Osvrćući se na zbirku poezije koja nagovještava buduće stvaralaštvo, Grbavac je u svojoj recenziji zabilježio:

Ono što se može reći za Velimira Raspudića je to da se pojavio pjesnik koji ima i talenta i duha. Sav je u pjesmi. U njoj je bilo njegova srca, njegov grleni domoljubni glas, u njoj je slika njegovog Brotnja, njegove Hercegovine, njegova i naša Hrvatska, ljubav prema svome rodu, zemlji, teškoj, ali ponosnoj prošlosti. Kada govorimo o tematici njegovih pjesama ona se nazire iz samog naslova: vjera, ljubav i domovina! Kako reče i sam pjesnik, inspirirana je pjesmom Miroslava Škore, ali ispjevana njegovim glasom, njegovim srcem i dušom koja se krili nad domovinom koja nema granica, zapreka i kolebanja.

Dugogodišnjeg prijatelja i kuma, u kratkim crtama, predstavila je Nelica Jelčić i to vraćajući uspomene na ratno vrijeme, kada je i sama izbjegla iz Mostara u Dobro Selo, rodno mjesto svojih roditelja, i vrijeme kada je započelo njeno prekrasno prijateljstvo sa mještanima ovog mjesta među kojima je bio i Velimir Raspudić.

Velo se uvijek trudio podići atmosferu u društvu. Što bi njemu palo na pamet, vjerujte mi, nama nikada ne bi. Radovali smo se svakom njegovom prijedlogu i svakoj novoj avanturi – kazala je Jelčić i otkrila da su se neke od zgoda iz tog vremena dobile svoje mjesto u sinoć predstavljenoj knjizi.

Prisjetila se Nelica Jelčić tako nastanka prvih pjesama koje su sve koji su ih čuli oduševljavale iz dana u dan, te zaključila kako nakon 25 godina može reći da je rat ostavio tragove na živote svih koji su osjetili njegove strahote, ali i da je podario istinska prijateljstva koja traju do danas.

Predstavljanje zbirke pjesama „Vjera, ljubav i domovina“ bilo je izuzetno dobro posjećeno. Svim posjetiteljima autor je srdačno zahvalio na dolasku. Hvala mojoj obitelji, prijateljima, poznanicima, mojim Dobroseljanima, Brotnjacima, hvala mojim Hercegovcima! Hvala svima koji ste me podržali i koji ste bili uz mene sve ovo vrijeme. Bez vas ne bi bilo ni ove zbirke! Pokazali ste da se na prave prijatelje čovjek uvijek može osloniti! Još jednom od srca vam HVALA!!!, kazao je Velimir Velo Raspudić i zahvalio svima koji su svojim trudom pomogli da njegove pjesme budu objavljene u zbirci.

Pored toga što je imao napisan pjesme, Velimir dugo nije ima naslov za svoju zbirku pjesama, ali se na kraju odlučio na riječi iz pjesme Miroslava Škore.
Ne znam jesam li baš ja najpozvaniji da pričam o vjeri, možda o domovini malo više, ali ljubav veže te dvije riječi na najbolji mogući način. Vjera bi trebala biti temelj svakog katolika, svakog Hercegovca, Hrvata. Nama, mojoj sestri i braći vjeru je usadila naša pokojna baka. Jednu sam joj pjesmu posvetio. Ona je bila temelj na našem putu u život – kazao je Velimir Velo Raspudić i naglasio da se nada da njegovo pjesničko stvaralaštvo neće ostati na samo jednoj zbirci.

Posebnu pozornost posvetio je pjesmi posvećenoj pokojnoj Kati Šoljić na koju je s razlogom ponosan.

 

 

Vjerujem da će ova moja prva zbirka naći put do srca svih onih istinskih domoljuba, onog običnog Hrvata koji je i stvorio državu svojom krvlju!  Zbirku posvećujem hrvatskim braniteljima i onima koji su dali najviše u Domovinskom ratu.

 

 

 

 

Čitluk.ba / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Znanstveno-stručni skup ‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana

“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari